Razlika između verzija stranice "Josip Vancaš"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Ostale građevine: dodatna informacija |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Josip Vancaš''' ([[Sopron]], [[22. mart]] [[1859]]. – [[Zagreb]], [[15. decembar]] [[1932]].) je poznati arhitekta.
== Biografija ==
Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u [[Beč]]u [[1876]]-[[1881|81]], a zatim radio u atelieru F. Fellnera i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta, pa i za Hrvatsko narodno pozorište u [[Zagreb]]u. U tom ateljeu Vancaš je bio orijentiran na [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|renesansni stil]], što će mu kasnije naročito dobro doći u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Čekajući na pravo zaposlenje Vancaš se u oktobru [[1882]]. upisuje na Arhitektonski odjel Akademije
Na poziv bosanske vlade dolazi [[1883]]. u [[Sarajevo]], gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil".<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Bio je neobično produktivan. Za vrijeme djelatnosti u Bosni [[1883]].-[[1921]]. sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka,10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela i kafana i izveo niz pregradnja. <ref name="Ana">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6996/1/ana%20baric%20diplomski%20rad.pdf |title= Ana Barić CRKVA SVETIH ĆIRILA I METODA U SARAJEVU, DJELO JOSIPA VANCAŠA |work= SVEUČILIŠTE U ZAGREBBU FILOZOFSKI FAKULTET -ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI Zagreb 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
Line 11 ⟶ 10:
== Katedrala u Sarajevu ==
[[Datoteka:Katedrala33.jpg|mini|desno|Katedrala]]
Josip Vancaš uradio je projekat za izgradnju
==Ostali objekti==
Prvobitno, objekat je bio Grand hotel. Poslije hotela, poznat je bio kao Landesbank (Zemaljska banka), zatim kao SDK (Služba društvenog knjigovodstva), a danas ova građevina je poznata kao Zavod za platni promet. Objekat je nastao 1893. godine, a otvoren je 1895. godine. Projektanti su bili [[Karlo
==Vojna pošta u Sarajevu==
Josip Vancaš projektovao je i ovu poznatu zgradu u Sarajevu, što je i zapisano u holu iznad vrata Vojne pošte. Izgrađena je 1913. godine u stilu secesije, uz neodoljivo podsjećanje na Bečku Poštansku kasu. I danas je unutrašnjost ove zgrade ostala ista, ali nedostaju veliki sat,
==Ostale građevine==
Osim ovih objekata, Josip Vancaš
* 1885.
▲* 1884. godine projektovao je Katoličko groblje na Koševu;
* 1890. godine
▲* 1885. projektirao je zdanje Zemaljske vlade za BiH, daans zgrada Predsjedništva BiH;
▲* 1890. godine napravio je projekt pozorišne zgrade u Sarajevu, ali ga nije realizirao;
* Sagradio je sebi vlastitu kuću u Sarajevu, u Titovoj ulici na broju 45, a iz nje je iselio u Zagreb 27.9. 1921. godine, pošto je ustupio Savezu Hrvatskih Seljačkih Zadruga;
* 1893. godine
* 1896. godine
* Istočnu stranu današnje Štrosmajerove ulice
* 1901. godine
* 1900 - 1905. godine
* 1905. godine radi na projektu crkve u
* 1904 - 1905. godine
* 1904 - 1905. godine
* 1906.
* 1907,
* 1909.
* 1909.
* 1912.
Ime ovog istaknutog umjetnika danas nosi i jedna ulica u centru grada Sarajeva.
Line 44 ⟶ 42:
* [[Karlo Paržik]]
* [[Juraj Neidhardt]]
== Literatura ==
* Ibrahim Krzović - Аrhitеkturа sеcеsiје u Bosni i Hеrcеgovini, Kulturno nаsliјеđе, Sаrајеvo
* Nedžad Kurto - Sаrајеvo 1492-1992, Oko, Sаrајеvo
== Reference ==
{{DEFAULTSORT:Vancaš, Josip}}
{{Commonscat}}
|