Razlika između verzija stranice "Josip Vancaš"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Ostale građevine: dodatna informacija
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Josip Vancaš''' ([[Sopron]], [[22. mart]] [[1859]]. – [[Zagreb]], [[15. decembar]] [[1932]].) je poznati arhitekta.
 
== Biografija ==
Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u [[Beč]]u [[1876]]-[[1881|81]], a zatim radio u atelieru F. Fellnera i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta, pa i za Hrvatsko narodno pozorište u [[Zagreb]]u. U tom ateljeu Vancaš je bio orijentiran na [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|renesansni stil]], što će mu kasnije naročito dobro doći u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Čekajući na pravo zaposlenje Vancaš se u oktobru [[1882]]. upisuje na Arhitektonski odjel Akademije likov­nihlikovnih umjetnosti gdje se kod Friedricha Schmidta posvetio studiju gotike. Schmidt je na tom polju bio najpozvaniji autoritet.
 
Na poziv bosanske vlade dolazi [[1883]]. u [[Sarajevo]], gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil".<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Bio je neobično produktivan. Za vrijeme djelatnosti u Bosni [[1883]].-[[1921]]. sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka,10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela i kafana i izveo niz pregradnja. <ref name="Ana">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6996/1/ana%20baric%20diplomski%20rad.pdf |title= Ana Barić CRKVA SVETIH ĆIRILA I METODA U SARAJEVU, DJELO JOSIPA VANCAŠA |work= SVEUČILIŠTE U ZAGREBBU FILOZOFSKI FAKULTET -ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI Zagreb 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
Kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
Line 11 ⟶ 10:
== Katedrala u Sarajevu ==
[[Datoteka:Katedrala33.jpg|mini|desno|Katedrala]]
Josip Vancaš uradio je projekat za izgradnju KatedraleKatedrala Srca IsusovaKatedrale u Sarajevu kombinujući elemente romanike i gotike, i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera. Izgradnja objekta je započela [[1884]]. godine, a [[1889]]. godine objekat je završen i predat na upotrebu Sarajevskoj gradskoj općini. Za izgradnju sarajevske Katedrale i zgrade Zemaljske vlade, [[1889]]. godine odlikovan je viteškim križem [[Franjo Josip I|Franje Josipa I]], a [[1898]]. odlikovao ga je i papa [[Papa Lav XIII|Lav XIII]] viteškim križem Sv. Georga.
 
==Ostali objekti==
Prvobitno, objekat je bio Grand hotel. Poslije hotela, poznat je bio kao Landesbank (Zemaljska banka), zatim kao SDK (Služba društvenog knjigovodstva), a danas ova građevina je poznata kao Zavod za platni promet. Objekat je nastao 1893. godine, a otvoren je 1895. godine. Projektanti su bili [[Karlo PardžikParžik]] i Josip Vancaš. Pročelje zgrade je građeno u duhu rane renesanseHistoricizam u arhitekturi Bosne i Hercegovinerenesanse. Ispred pročelja zgrade nalazi se [[Vječna vatra]], koja je upaljena 1946. godine kao spomenik oslobodiocima Sarajeva i žrtvama fašizma koji su pali u IIDrugi svjetski ratII svjetskom ratu.
 
==Vojna pošta u Sarajevu==
Josip Vancaš projektovao je i ovu poznatu zgradu u Sarajevu, što je i zapisano u holu iznad vrata Vojne pošte. Izgrađena je 1913. godine u stilu secesije, uz neodoljivo podsjećanje na Bečku Poštansku kasu. I danas je unutrašnjost ove zgrade ostala ista, ali nedostaju veliki sat, grobovigrbovi K. Und K. Monarhije, vojnici i kraljevski sto presvučen zelenom čohom.
 
==Ostale građevine==
Osim ovih objekata, Josip Vancaš izgradioprojektovao je i slijedeće objekte:
* 1884. godine projektovao je Katoličko groblje na Koševu;
 
* 1885. projektirao jegodine zdanje [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade za BiH]], daansdanas zgrada [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]];
* 1884. godine projektovao je Katoličko groblje na Koševu;
* 1890. godine napravioNarodno je projekt pozorišne zgradepozorište u Sarajevu, ali ga nije realizirao;
* 1885. projektirao je zdanje Zemaljske vlade za BiH, daans zgrada Predsjedništva BiH;
* 1890. godine napravio je projekt pozorišne zgrade u Sarajevu, ali ga nije realizirao;
* Sagradio je sebi vlastitu kuću u Sarajevu, u Titovoj ulici na broju 45, a iz nje je iselio u Zagreb 27.9. 1921. godine, pošto je ustupio Savezu Hrvatskih Seljačkih Zadruga;
* 1893. godine projektovao [[Muzička akademija u Sarajevu|današnju Muzičku školu]], a tadašnji zavod sv. Augustina;
* 1896. godine projektovao je paviljon BiH;
* Istočnu stranu današnje Štrosmajerove ulice također je isprojektovao Josip Vancaš, kao i mnogobrojne stambene objekte u Sarajevu; <ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
* 1901. godine projektovao je paviljon BiH;
* 1900 - 1905. godine projektovao je Knezoškofijski zavod u Šentvidu kod [[Ljubljana|Ljubljane]]
* 1905. godine radi na projektu crkve u Bledu[[Bled]]u;
* 1904 - 1905. godine projektovao je Hotel Union u Ljubljani;
* 1904 - 1905. godine projektovao je Gradsku štedionicu u Ljubljani;
* 1906. projektovao jegodine narodnu banku u Ljubljani;
* 1907, projektovao jegodine crkvu u Prečni ([[Novo mestoMesto]]);
* 1909. projektovao je k.u.k. "Militar  Comando" (kasnije ZE-MA, pa NA-MA) u Mostaru;
* 1909. projektovao jegodine zgradu Zemaljske, kasnije Srpske banke (preko puta Narodnog pozorišta) u Mostaru[[Mostar]]u;
* 1912. projektovaogodine zgraduglavnu glavne poštepoštu u Sarajevu.
Ime ovog istaknutog umjetnika danas nosi i jedna ulica u centru grada Sarajeva.
 
Line 44 ⟶ 42:
* [[Karlo Paržik]]
* [[Juraj Neidhardt]]
== Literatura ==
 
* Ibrahim Krzović - Аrhitеkturа sеcеsiје u Bosni i Hеrcеgovini, Kulturno nаsliјеđе, Sаrајеvo
* Nedžad Kurto - Sаrајеvo 1492-1992, Oko, Sаrајеvo
== Reference ==
{{DEFAULTSORT:Vancaš, Josip}}
{{Commonscat}}