Razlika između izmjena na stranici "Ivan Mažuranić"

Uklonjena 673 bajta ,  prije 2 godine
Pa nesto
(Pa nesto)
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Ivan mazuranic smrdi po krastavcima i to je to nema se sta vise rec
{{Nedostaju izvori}}
|
{{Infokutija osoba
| ime = Ivan Mažuranić
| slika = Mazuranic.jpg
| alt_slike =
| opis =
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1814|08|11}}
| mjesto_rođenja = [[Novi Vinodolski]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1890|08|04|1814|08|11}}
| mjesto_smrti = [[Zagreb]], Austro-Ugarska
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = Pjesnik, lingvist, političar
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajni_radovi =
}}
'''Ivan Mažuranić''' ([[11. august]] [[1814]] – [[4. august]] [[1890]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, lingvist i političar.
 
Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda (pjesnik, lingvist, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske porodice u Novom Vinodolskom. U "Danici" je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljitog obrazovanja i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. I Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko djelo. Od prvih stihova (''Vinodolski dolče, da si zdravo!'') koje piše 16-godišnji đak [[Rijeka (grad)|riječke]] gimnazije kao pozdrav svom zavičaju, do dopune Gundulićevog ''"Osmana"'' ([[1844]]), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio tog posla, on je taj put već svladao: i razjašnjenje metričkih problema vezanih za [[Hrvatski jezik|hrvatski jezički izraz]], i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tiče se odnosa historije i poezije.
 
Kao lingvist, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je djelo od 40.000 riječi u kojem je, osim apsorpcije starijih naziva iz rječnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put [[Bogoslav Šulek|Bogoslavu Šuleku]]. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićevog velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; poslije njega niko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulićevog djela. Uspjeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah ''"Iskra"'' napiše nešto novo. To novo bio je spjev ''"Smrt Smail-age Čengića"'', koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. [[Andrija Kačić Miošić|Kačić]] i [[Ivan Gundulić|Gundulić]]: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićevog epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svom, danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih historijskih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju-ubistvu lokalnog tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli-vodilje cijelog hrvatskog preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde.
 
== Vanjski linkovi ==
1

izmjena