Flavije Aecije: razlika između verzija

Dodano 8 bajtova ,  prije 15 godina
m
Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
mNo edit summary
m (Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse)
Njegova pobjeda nad Atilom, garantira mu, kako Edward Gibbon kaže, besmrtnost dokle god se ljudi sjećaju Rima.
 
== Rane godine ==
Flavijus je rođen u [[Silistra|Silistri]] ''(rimljanski naziv: Dorostorum)'' u [[Moesia|Moesiji]], krajem [[4. vijek|4. vijeka]].
Bio je sin [[Italija|italijanske]] majke Auraelije i [[Gaudentius]]a, koji je po mnogim historičarima bio vjerovatno [[Germani|germanskog]] porijekla. Dospio je do titule konjičnog upravnika u Zapadnom carstvu, a poslije i [[Afrika|Afričkog]] barona. Flavijus je bio nekoliko godina taoc, prvo kod Alari ka I i [[Goti|Gota]], a poslije kod hunskog kralja, [[Rugila]]. Na taj način je došao do znanja o njima, koje mu je pomoglo da ih kasnije savlada.
 
== Aecijus, Bonifacijus i Placidija ==
[[425]]. godine Aecijus je poveo vojsku od 60000 Huna u Italiju. Krenuo je kako bi potpomogao Joannesa, koji je proglasio samog sebe za novog cara. Ipak, on je došao u [[Ravenna|Ravenu]] tri dana nakon Joannesovog poraza i smaknuća. Sa svojom ogromnom vojskom Huna, Aecijus je dobio dopuštenje da preuzme poziciju ''[[Magister militum]] per Gallias'' (ili Vođa galskih vojnika) od [[Galla Placidia]], carske majke i namjesnice [[Valentinian III|Valentiniana III]].
 
Bonifacijus je poslije dobio blagonaklonost Placidije, tek nakon revolta u Africi. [[432]]. je Bonifacijus vraćen u [[Italija|Italiju]] i dat mu je rang [[patricije|patricija]]. Aecijus je vjerujući da ga se Placidija želi riješiti, marširao do Bonifacijusa i borio se sa njegovom vojskom kod [[Rimini]]ja. Bonifacijus je taktički dobio borbu, ali je bio smrtno ranjen i umro je nekoliko mjeseci kasnije. Aecijus je pobjegao u [[Dalmacija|Dalmaciju]] i uz pomoć Huna (za koju su dobili teritorije [[Panonija|Panonije]), je došao na vlast [[433]]. godine.
 
== Uticaj ==
Od [[433]] do [[450]], Aecijus je bio dominantna ličnost Zapadnog carstva. Nastavio je davati svoju pažnju [[Galija|Galiji]] nakon ponovnog dolaska na vlast. [[436]]. su [[Burgundija|Burgundinci]] pokušali osvojiti nove teritorije, ali je Aecijus pozvao Hune da intervenišu, i 20000 Burgundijaca je tada poginulo. Ovaj masakr je bio osnova za [[Nibelungenlied]], njemačkoj [[ep|epskom djelu]]. [[443]]. je Aecijus naselio preostale Burgundijce u [[Savoj]], južno od [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]]. 440-tih se uglavnom bavio problemima u Galiji i Španiji.
 
Velika vojska Huna na čelu sa [[Atila|Atilom]] je [[451]]. izvršila invaziju na Galiju i zarobila više gradova, a onda nastavila prema [[Orleans]]u. Kada je Alans odlučio da stane na stranu Huna, Aecijus i vizigotski kralj Theodoric su krenuli da oslobode grad. Huni su prestali s opsadom grada i povukli se. [[20. septembar|20. septembra]] [[451]]. (neki izvori tvrde [[20. juni]]) Huni su se borili protiv Rimljana i Vizigota, na Katalonskom polju, blizu [[Chalons]]a. Iako je bitka završila neriješeno,bio je to veliki Aecijusov i rimljanski trijumf. Atila je bio primoran da se povuče iza [[Rajna|Rajne]] i nikada više nije ugrožavao Galiju.
 
== Atentat ==
 
Iako je Aecijus uspio vjeriti svoga sina Gaudentijusa sa Valentinijanovom kćerkom Placidijom 453., Valentinijan je se plašio Aecijusa, jer je mislio da Aecijus želi postaviti svoga sina na carsko prijestolje. Rimski senator [[Petronius Maximus]] i upravnik Heraclius su zato uspjeli nagovoriti Valentinijana da izvrši atentat na Aecijusa. [[21. septembar|21. septembra]] [[454]]. je Valentinijan svojom rukom ubio Aecijusa.
108.013

izmjena