Razlika između verzija stranice "New York City"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vektor i tagovi.
Red 57:
| bilješka =
}}
'''New York City''', (fonol.: ''Nju Jork Siti'') ili jednostavno '''New York''' je grad u istoimenoj saveznoj državi [[New York (država)|New York]] i najveći grad po broju stanovnika u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Drugi je grad po broju stanovnika u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. New York se nalazi u sjeveroistočnom dijelu zemlje na nekoliko poluostrva i ostrva, a sačinjen je od 5 gradskih oblasti: [[Manhattan]] (''Manhatn ''), [[Brooklyn]] (''Bruklin''), [[Queens]] (''Kvins''), [[Bronx]] (''Bronks'') i [[Staten Island]] (''Stejten Ajlend'' ). U 5 gradskih oblasti živi oko 8 miliona stanovnika, dok u centralnom dijelu metropleksa grada živi 22 miliona stanovnika. Gradske oblasti su podijeljene u manje gradske četvrti. New York je kosmopolitski grad sa raznolikom strukturom stanovništva, brojnim kulturnim sadržajima i velikim političkim i ekonomskimekonim značajembrodom ''La Dauphine''. Područje je proglasio Francuskim vlasništvom i nazvao ga je "Nouvelle Angoulême" (Novi Angoulême).
 
# [[Španija|Španska]] ekspedicija, pod vodstvom kapetana [[Estêvão Gomes|Estêvão Gomesa]] u [[Portugal|portugalskoj]] službi kralju [[Karlo V, car Svetog rimskog carstva|Karlu V]], stigla je u luku New Yorka u januaru [[1525]]. godine sa karavelom ''La Anunciada'', koja je bila posebno napravljena za ovo putovanje. Ucrtano je ušće rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]], te ju je kapetan nazvao ''Rio de San Antonio''. Težak led ga je spriječio u daljnem istraživanju pa se vratio u [[Španija|Španiju]] u augustu. Prva naučna mapa iz [[1527]]. godine poznata pod nazivom Padrón Real koja je prikazivala istočnu obalu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] se koristila podacima Gomeze ekspedicije te je mapa obilježila sjeveroistok kao ''Tierra de Esteban Gómez'' u njegovu čast.
== Historija ==
 
* [[Engleska|Engleski]] istražitelj [[Henry Hudson]] je ponovo otkrio ovo područje 1609. godine kada je uplovio cf zfzt ftzf ztf ztgvztftf tfgt zfvzt tzf t fztft zftzf ztftzfuf tzf ztf zfvztfztfztfvztfuzgfuzguz gzg utguzg uzg uz uz tzgf t uz6tguzg uzg uzg uzguzg zguzg uzguzg uzguzg zg uzg uzg uzg uzhbuzh guzg uzg uzhuz guzguz gizg uzg uzggu [[Holandija|Holandije]] i nazvat će se ''Nieuw-Nederland'' (Nova Holandija).
=== Etimologija i rana historija ===
Indijanska plemena [[Algonquian]] su prije kolonizacije naseljavali područje današnjeg New York Citya zajedno sa plemenom [[Lenape]] koje je naseljavalo tadašnje područje Lenapehoking, odnosno današnji [[Staten Island]], zapadni dio [[Long Island|Long Islanda]], zajedno sa područjem koji će postati [[Brooklyn]] i [[Queens]], [[Manhattan]] i Lower Hudson dolinu sa [[Bronx|Bronxom]].
 
Prvi zabilježeni posjet [[Evropljani|evropljana]] se dogodio [[1524]]. godine kada je [[Firenca|firentinac]] [[Giovanni da Verrazzano]], u službi [[Francuska|Francuske]] krune, uplovio u luku New Yorka sa svojim brodom ''La Dauphine''. Područje je proglasio Francuskim vlasništvom i nazvao ga je "Nouvelle Angoulême" (Novi Angoulême).
 
[[Španija|Španska]] ekspedicija, pod vodstvom kapetana [[Estêvão Gomes|Estêvão Gomesa]] u [[Portugal|portugalskoj]] službi kralju [[Karlo V, car Svetog rimskog carstva|Karlu V]], stigla je u luku New Yorka u januaru [[1525]]. godine sa karavelom ''La Anunciada'', koja je bila posebno napravljena za ovo putovanje. Ucrtano je ušće rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]], te ju je kapetan nazvao ''Rio de San Antonio''. Težak led ga je spriječio u daljnem istraživanju pa se vratio u [[Španija|Španiju]] u augustu. Prva naučna mapa iz [[1527]]. godine poznata pod nazivom Padrón Real koja je prikazivala istočnu obalu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] se koristila podacima Gomeze ekspedicije te je mapa obilježila sjeveroistok kao ''Tierra de Esteban Gómez'' u njegovu čast.
 
[[Engleska|Engleski]] istražitelj [[Henry Hudson]] je ponovo otkrio ovo područje 1609. godine kada je uplovio svoj brod ''Halve Maen'' ("Polumjesec" na [[Holandski jezik|holandskom]]) u luku New Yorka dok je tražio sjeverozapadni put ka istoku za svog poslodavca [[Dutch East India Company]]. Nastavio je ploviti uzduž rijeke koju je nazvao ''Sjeverna rijeka'' (današnja Hudson rijeka) pa sve do današnjeg glavnog grada savezne države [[Albany|Albanyja]] u nadi da je rijeka bila pritoka okeanu. Kada se rijeka suzila i više nije bila slana, shvatio je da nije morski put pa se vratio nizvodno. Istraživao je ovo područje deset dana i proglasio je ovo područje za svog poslodavca. Područje između Cape Coda i zaljeva [[Delaware]] će [[1614]]. godine biti proglašeno za područje [[Holandija|Holandije]] i nazvat će se ''Nieuw-Nederland'' (Nova Holandija).
 
New York je osnovan [[1625]]. godine, najprije pod imenom '''New Amsterdam'''. Ostrvo Manhattan na kojem je podignut današnji Manhattan kupljen je od Indijanaca za 23 dolara. Prvih godina po osnivanju New York se nalazio u najjužnijem dijelu ostrva Manhattan i prostirao se do današnje Ulice [[Wall Street]], gdje su se nalazile prvobitne zidine grada, koje su odvajale doseljenike iz [[Evropa|Evrope]] od [[Indijanci|indijanskih plemena]]. Svoj najveći razvoj New York je počeo [[1867]]. godine kad je usvojen jedna od najvećih i najambicioznijih urbanističkih planova za razvoj grada, koji je predviđao naseljavanje ostrva Manhattan po koordinatnoj organizaciji ulica, a koji je i danas najupečatljiviji dio gradske strukture u New Yorku. Manhattan je podjeljen u 202 ulice, koje su se prostirale od [[istok]]a ka [[zapad]]u i 12 [[avenija]], koje su presjecale ulice od [[sjever]]a prema [[jug]]u.