Razlika između verzija stranice "20. vijek"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 7:
=== Periodizacija ===
Mnogi historičari ne koriste kalendarske podjele za svoje periodizacije, već se oslanjaju na političke, društvene ili kulturne aspekte kako bi odredili jasne linije podjele. Ċesto je korištena teza o "dugom 19. vijeku", koja je trajala do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (1914). Također, povezivanje prekretnice sa [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] 1917. godine je zajednička teza. Istovremeno, 20. vijek se također naziva i "kratkim 20. vijekom" koji traje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i njegove sfere utjecaja od 1989. do 1991. godine. Osnova za periodizaciju može biti, na primjer, sukob Istok-Zapad. Imao je svoje korijene već u usponu pokreta radničke klase u 19. vijeku. U 20. vijeku mnoge organizacije pokušale su da stvore nove državne organizacije na osnovu teorija [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]]. Ovaj proces je započeo Oktobarskom revolucijom 1917. godine i okončan je kolapsom eksperimenta poznatog kao [[Realni socijalizam]] oko 1990. godine.
 
=== Vrijeme prije dva svjetska rata ===
Ideje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] iz 1789. godine učinile su mnogo, a [[Napoleon Bonaparte]] je u potpunosti promijenio političku mapu Evrope. [[Industrijalizacija]] je dovela do preovladavanja [[Kapitalizam|kapitalističkih]] društava na evropskom tlu u 19. vijeku. Socijalno pitanje je došlo u prvi plan, razvili su se sindikati, socijaldemokratske partije i druge organizacije [[Radnička klasa|radničkog pokreta]]. Kao odgovor na to, reforme socijalne države, kao i proširivanje demokratskog učešća, kao što je izborni zakon, razvile su se u nekim industrijalizovanim zemljama. Tehnički napredak povećao je pokretljivost radnika uz pomoċ željezničkih i prvih motornih vozila.
 
U Evropi se u to vrijeme uočavaju sasvim drugačiji društveni sistemi i režimi. U Velikoj Britaniji, pa čak i u Francuskoj, pojavile su se funkcionalne [[Pluralizam|pluralističke]] i [[Liberalizam|liberalne]] [[Buržoazija|buržoaske]] [[Demokratija|demokratije]], nastale industrijalizacijom i sprovođenjem kapitalističkog načina proizvodnje. U Njemačkoj je s druge strane, bio represivni [[Autoritarizam|autoritarni]] režim koji je potiskivao svoje protivnike i oslanjao se prvenstveno na vojsku. Još autoritarnija bila je ruska carska imperija, gdje su se velika neimaština širokih narodnih masa, te bogatstvo malog broja pripadnika visoke klase i ultra represivni politički režim sudarili uzrokujuċi nezadovoljstvo.
 
Međutim, krajem 19. vijeka došlo je do velikog porasta suprotnosti u imperijalnim kapitalističkim državama. Ratovi i krize između velikih sila izmjenjivali su se bez prekida. Tržišta u industrijalizovanim zemljama jedva su uspjela smanjiti proizvodnju proizvoda za masovnu upotrebu, tako da su hitno tražili tržišta izvan domaćeg tržišta. Pošto je svijet oko 1900. godine već bio "podijeljen" po pitanju kolonija, došlo je iznova do sukoba. Imućna i kolonijalna njemačka imperija sve više je u sukobu sa postojećim velikim silama poput Velike Britanije ili Francuske, optužujuċi ih da imaju previše kolonija. Trošenje novca od strane velikih sila na naoružanje činilo je najveći dio vladine potrošnje, a međudržavni sukobi i nadmetanja doveli su do mnogobrojnih kriza i ratova, uglavnom van Evrope.
 
== Događaji ==