Razlika između verzija stranice "Prvo Bugarsko Carstvo"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 3:
'''Prvo bugarsko carstvo''' ([[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]: ц︢рьство бл︢гарское; [[Bugarski jezik|bugarski]]: Първо българско царство) bila je [[Srednji vijek|srednjevjekovna]] [[Bugarska|bugarska država]] koja je postojala između 7. i 11. stoljeća. Nastala je 681. godine kada su [[Prabugari|bugarska plemena]] pod vođstvom [[Asparuh|Asparuha]] naselila sjeveroistočni dio [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Kako bi obezbjedili [[Bizantijsko carstvo|bizantijsko]] priznanje njihovog prava na naseljavanje teritorije južno od [[Dunav|Dunava]], pobjedili su bizantijsku vojsku koju je predvodio [[Konstantin IV, car Bizantije|Konstantin IV]]. Na vrhuncu svoje moći prostirala se od doline [[Dunav|Dunava]] na zapadu do [[Crno more|Crnog mora]] na istoku i od rijeke [[Dnjepar]] na sjeveru do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] na jugu.
 
Nakon ojačavanja svog položaja na Balkanu, Prvo Bugarskobugarsko carstvo se nametnulo kao glavni protivnik Bizantijskog carstva što je dovelo do [[Bizantijsko-bugarski ratovi|nekoliko ratova]]. Međutim, ove dvije sile su imale i periode mira i saveza, naročito tokom [[Opsada Konstantinopolja (717-718)|Druge arapske opsade Konstantinopolja]], kada je bugarska vojska razbila opsadu i uništila arapsku vojsku čime je spriječena arapska invazija u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]]. Bizantijsko carstvo je imalo snažan kulturni uticaj na Bugarsku koji je doveo do [[Kristijanizacija Bugarske|usvajanja hrišćanstva]] 864. godine. Nakon raspada [[Avarski kaganat|Avarskog kaganata]], bugari su proširili svoju teritoriju do [[Panonska nizija|panonske nizije]] gdje su postigli odlučujuću pobjedu nad ugarima prisiljavajući ih da se stalno nasele u [[Panonija|Panoniji]].
 
Krajem 9. i početkom 10. stoljeća, [[Simeon I]] je postigao nekoliko pobjeda nad Bizantijskim carstvom. To je dovelo do širenja države na istok i odlučujuće [[Bitka kod Anhijala|bitke kod Anhijala]] 917. godine koja je dovela do opsade Konstantinopolja 924. godine. Bizantijci su se u međuvremenu oporavili, pa su predvođeni [[Bazilije II, car Bizantije|Bazilijem II]] pobjedili bugare u [[Bitka kod Klidiona|bici kod Klidiona]] 1014. godine. Do 1018. godine sva bugarska uporišta su se predala Bizantijskom carstvu čime je Prvo Bugarskobugarsko carstvo prestalo postojati.
 
Nakon usvajanja [[Kršćanstvo|hrišćanstva]], Bugarska je postala kulturni centar [[Slaveni|slavenske Evrope]]. Njenu vodeću kulturnu poziciju dodatno su konsolidirali pronalazak [[Glagoljica|glagoljice]] i [[Staroslavenski alfabet|staroslavenskog abecede]]. Nakon uspostavljanja nezavisne [[Bugarska pravoslavna crkva|bugarske patrijaršije]] 927. godine, starobugarski jezik je u većem dijelu Evrope postao poznat kao [[staroslavenski jezik]]. Zahvaljujući razvoju staroslavenskog jezika i pismenosti došlo je do sprečavanja asimilacije južnih Slavena u susjedne kulture, što je potaknulo formiranje prepoznatljivog bugarskog identiteta.