Razlika između verzija stranice "Šumadija i zapadna Srbija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Nije na bosanskom|srpskog}}
{{Geokutija|Regija
<!-- *** Gornji dio *** -->
Line 94 ⟶ 95:
Padom Srpske despotovine (1459. godine) cjelokupno područje regiona dolazi pod [[Osmanlijsko carstvo|tursku]] vlast. U kratkom periodu, između 1718. i 1739. godine, sjeverni deo oblasti ulazi u sastav [[Austro-Ugarska|Austrijske]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. 1804. godine region postaje središte [[Srpska revolucija|Srpske revolucije]] i [[Pijemont]] moderne Srbije. Prvi srpski ustanak podigao je [[Karađorđe Petrović]] u mjestu [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]] 15. februara 1804. godine, a [[Drugi srpski ustanak]] pod vođstvom [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] podignut je u mjestu [[Takovo]] 24. aprila 1815. godine.
 
Posle Drugog srpskog ustanka, veći dio regiona je u sastavu Srbije. Proširenjem granica Srbije 1833. godine, u sastav Srbije ulaze još neki južni i zapadni delovidijelovi regiona, dok pod turskom vlašću ostaje samo područje [[Sandžak|Sandžaka]], koje će takođe ući u sastav Srbije 1912. godine. Posle formiranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1918. godine, područje regiona je bilo podeljeno na nekoliko okruga (1918-1922) i oblasti (1922-1929). Sa formiranjem banovina 1929. godine, područje regiona je podeljeno između [[Drinska banovina|Drinske]], [[Dunavska banovina|Dunavske]], [[Moravska banovina|Moravske]] i [[Zetska banovina|Zetske]] banovine.
 
Tokom okupacije [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od strane [[Sile Osovine|sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], ovo područje je uglavnom bilo u sastavu [[Nedićeva Srbije|Nedićeve Srbije]], dok se dio Sandžaka nalazio u sastavu Crne Gore. U toku narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora, na zapadu regiona je 1941. godine formirana [[Užička republika]]. PosleNakon oslobođenja, region ulazi u sastav [[Socijalistička republika Srbija|SR Srbije]] u okviru nove [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]. Na sjeveru i jugu SR Srbije nalazile su se autonomne pokrajine [[Vojvodina]] i [[Autonomna pokrajina Kosvo|Kosovo]], dok je centralno područje republike koje se nije nalazilo u sastavu autonomnih pokrajina bilo poznato pod imenom Uža Srbija (kasnije [[Centralna Srbija]]) i funkcionisalo je kao neka vrsta statističkog regiona, koji, za razliku od drugih djelova Jugoslavije, nije imao sopstvene organe vlasti, ali su statistički podaci iskazivani u okviru njegovih granica.
 
Tokom 2009. godine, područje Centralne Srbije podeljenopodijeljeno je na 5 statističkih regiona (Beograd, Zapadni region, Centralni region, Istočni Region, Južni region), da bi 2010. godine, spajanjem regiona, ovaj broj bio smanjen na 3 (Beograd, Šumadija i zapadna Srbija, Južna i istočna Srbija).
 
== Geografija ==
Line 173 ⟶ 174:
 
=== Etničke grupe ===
Najbrojne etničke skupinegrupe u regionu čine [[Srbi]] (1.799.394 ili 88,57% ukupnog stanovništva), [[Bošnjaci]] (142.767 ili 7,03%) i [[Romi]] (20.649 ili 1,02%). Bošnjaci u [[Sandžak|Sandžaku]]u čine etničku većinu.<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/serbia-ethnic2011.htm|title=Ethnic composition of Serbia|last=|first=|date=|website=pop-stat.mashke.org|publisher=|accessdate=29. 3. 2018}}</ref>
 
== Pravni status i politika ==
Line 180 ⟶ 181:
== Reference ==
{{refspisak}}
== VidiTakođer takođerpogledajte ==
* [[Regioni u Srbiji]]