Razlika između verzija stranice "Banatsko Veliko Selo"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Historija > Istorija
Red 4:
'''Banatsko Veliko Selo''' se nalazi u istočnom dijelu [[Kikinda|kikindske]] općine, na prostoru između Kikinde na zapadu i srbijansko-rumunske granice na istoku. Poslije odlaska Osmanlija, ovi krajevi su opustošeni i naseobina u današnjem smislu nije bilo. Prema '"patentu" carice [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]] od 25. novembra 1763. godine pravo naseljavanja u ovim krajevima imaju samo katolici. Godine 1770/71. doseljavaju se Francuzi iz francuske pokrajine [[Lorena (regija)|Lorene]] i Nijemci iz jugozapadne Njemačke.
 
== HistorijaIstorija ==
Osnovali su tri sela koji se u navedenom izvoru pojavljuju kao: ''Seul Tour'', ''Charleville'' i ''Saint Hubert'' (Hess, Heimatbuch, 22-23). Tokom 18. vijeka ove naseobine su promijenile nekoliko vlasnika. Francuzi su se vremenom asimilirali u Nijemce. Nakon Drugog svjetskog rata Nijemci su deportovani u Njemačku, a u ova mjesta su doseljene porodice iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Od tri njemačka sela formirano je jedno selo pod nazivom Veliko Selo, da bi se 1948. godine preimenovalo u Banatsko Veliko Selo da bi se naziv u većoj mjeri individualizirao. Nazivi njemačkih sela zadržani su kao nazivi današnjih rejona. Prema popisu iz 1991. godine u ovom naselju je živjelo 3.134 stanovnika od čega su većina Srbi. Hubert se nalazi južno od II rejona Soltura i jugoistočno od III rejona Šarlovina. Naziv potiče od naziva nekadašnjeg njemačkog sela ''Saint Hubert'' (Sveti Hubert - katolički svetac). Naziv su dali njemački kolonisti, koji su se doselili u ovaj kraj u 18. vijeku po istoimenom zavičajnom mjestu, koje se danas nalazi u Belgiji. U dokumentima se sreću različiti oblici ovog naziva. Pored već spomenutog nalaze se: Szenthubert, a od 1922. godine Sveti Hubert (Marković, Imenik, 34). Borovszky, Torontal: Szenthubert, 114). Soltur se nalazi u sjevernom dijelu naselja. Kada su francuski kolonisti došli u ovaj kraj, zatekli su samo jedan toranj, koji je služio kao osmatračnica, a sve ostalo je bilo opustošeno nakon najezde Osmanlija. Oni su svom novom mjestu daju naziv po tom tornju (franc. ''Seul Tour'', usamljeni toranj). U dokumentima se sreću različiti oblici ovog naziva. Pored već spomenutog nalazi se: Soltur, Soltour, Szentborbala, Szolthurn, Seultour (Szeulturn) da bi se 1922. godine usvojio naziv Soltur (Marković, Imenik, 34. Borovszky, Torontal: Seultourn i Szentborbala, 114). Šarlovin se nalazi u sjeverozapadnom dijelu naselja. Francuski doseljenici u 18. vijeku su svom novom mjestu dali naziv po istoimenom gradiću Charleville u francuskoj oblasti Loreni (franc. ''Charleville'', Karlov grad). U dokumentima se sreću i drugi oblici ovog naziva: Šarlovin, Karolyliget, a 1922. godine se usvaja naziv Šarlevil (Marković, Imenik, 34. Borovszky, Torontal: Charleville i Karolyliget, 60).