Verzija na dan 24 maj 2017 u 15:17 uredi HakanIST (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici 45 edits m Vraćene izmjene korisnika 93.143.108.158 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 ← Starija izmjena		Verzija na dan 23 mart 2018 u 02:20 uredi poništi Srđan (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 72.987 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} {{Književnost}} '''Novela''' (~~ital. ''~~{{jez-it\|novella~~'',~~}} – novost) jejest kratko [[proza\|prozno]] djelo sažete radnje čija [[fabula]] govori o isječku iz nečijeg života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko [[lik]]ova. Njena radnja se događa u relativno kratkom vremenskom periodu i na relativno ograničenom prostoru. Nastaje početkom [[renesansa\|renesanse]] paralelno sa [[roman]]om u vrijeme sekularizacije i desakralizacije [[književnost]]i. Izbor teme u noveli je slobodan. Širokim područjem ljudskih sudbina, karaktera, događaja, doživljaja pojedinih ličnosti i zapažanjima o životnim pojavama koristi se ona kao građom koju, međutim, zbog kratkoće u izlaganju, mora obraditi na poseban način. Novela redovno počinje iznošenjem osobina lika ili događaja koji će se obrađivati na takav način da to u čitaoca izaziva neko očekivanje. S obzirom na potrebu da se kratko i sažeto pripovjedanje na neki način "zatvori", kako bi se postigao dojam cjelovitosti i kako bi se ispunilo očekivanje čitaoca, odnosno postigao dojam da je upravo dovoljno ono što je rečeno, i da je rečeno upravo toliko koliko je potrebno reći, novela obično završava ~~'''~~poentom~~'''~~, tj. naglim isticanjem nečeg što je naročito važno za ono što novela obrađuje. Takva poenta se postiže naglim uvođenjem neočekivanog događaja, obrata u radnji, ili određenim stilskim efektima. Novela je od renesanse do danas prošla razvoj u skladu sa razvojem cjelokupne književnosti. [[Giovanni Boccaccio\|Boccacciova]] zbirka ''[[Dekameron]]'' (~~1348-53~~1348–1353) bila je i ostala uzor za jedan tip novele koja zanimljiv događaj, ili usmenom predajom već oblikovanu građu, virtuozno obrađuje u sažetom i stilski dotjeranom obliku. [[Romantizam]] nastoji novelu povezati sa [[bajka\|bajkom]], a realistički orijentirani novelisti, npr. [[Guy de Maupassant]], teže da iz detalja svakodnevnice izvuku što jači dojam. Psihološku produbljenost i instistiranje na ličnoj atmosferi razvija u noveli pogotovo [[A.Anton P.Pavlovič Čehov]], a moderni novelisti vole naročite stilske efekte i upotrebu raznolikih i često sasvim posebnih tehnika pripovijedanja.▼ Mnoge novele povezuju se u cikluse, i to najčešće na taj način što jedna okvirna novela objašnjava povezanost ostalih (tako u zbirci novela i bajki ''[[Hiljadu i jedna noć]]'' novela o Šeherzadi, koja pričanjem odlaže izvršenje smrtne presude, služi kao onaj okvir u koji ulaze sve ostale novele), ili tako što uzajamnu vezu pojedinih novela čini jedan lik ili isti pripovjedač koji se pojavljuje u svim novelama. Na primjeru takvih novela stvoren je pojam ~~'''~~"uokvirene novele~~'''~~", odnosno uokvirene pripovjesti, kojim se označava obuhvatanje nekog niza ili grupe novela jednom ili više okvirnih novela. Takav postupak neki teoretičari smatraju jednim od izvornih postupaka u kompoziciji [[umjetnost\|umjetničke]] proze. Kada se, opet, novele čvršće vezuju međusobno (npr. tako što se u njima postupno zahvata i obrađuje sudbina nekog karaktera), ciklus novela prelazi u [[roman]]. ▼ ▲Novela je od renesanse do danas prošla razvoj u skladu sa razvojem cjelokupne književnosti. [[Giovanni Boccaccio\|Boccacciova]] zbirka ''[[Dekameron]]'' (1348-53) bila je i ostala uzor za jedan tip novele koja zanimljiv događaj, ili usmenom predajom već oblikovanu građu, virtuozno obrađuje u sažetom i stilski dotjeranom obliku. [[Romantizam]] nastoji novelu povezati sa [[bajka\|bajkom]], a realistički orijentirani novelisti, npr. [[Guy de Maupassant]], teže da iz detalja svakodnevnice izvuku što jači dojam. Psihološku produbljenost i instistiranje na ličnoj atmosferi razvija u noveli pogotovo [[A. P. Čehov]], a moderni novelisti vole naročite stilske efekte i upotrebu raznolikih i često sasvim posebnih tehnika pripovijedanja. == Vanjski linkovi == ▲Mnoge novele povezuju se u cikluse, i to najčešće na taj način što jedna okvirna novela objašnjava povezanost ostalih (tako u zbirci novela i bajki ''[[Hiljadu i jedna noć]]'' novela o Šeherzadi, koja pričanjem odlaže izvršenje smrtne presude, služi kao onaj okvir u koji ulaze sve ostale novele), ili tako što uzajamnu vezu pojedinih novela čini jedan lik ili isti pripovjedač koji se pojavljuje u svim novelama. Na primjeru takvih novela stvoren je pojam '''uokvirene novele''', odnosno uokvirene pripovjesti, kojim se označava obuhvatanje nekog niza ili grupe novela jednom ili više okvirnih novela. Takav postupak neki teoretičari smatraju jednim od izvornih postupaka u kompoziciji [[umjetnost\|umjetničke]] proze. Kada se, opet, novele čvršće vezuju međusobno (npr. tako što se u njima postupno zahvata i obrađuje sudbina nekog karaktera), ciklus novela prelazi u [[roman]]. * {{Commonscat-inline\|Short stories}}▼ {{stub-knjiž}} ▲{{Commonscat\|Short stories}} [[Kategorija:Književnost]]

Razlika između verzija stranice "Novela"