Razlika između verzija stranice "Borij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 89:
 
== Historija ==
Dvije grupe naučnika tvrdile su prvu sintezu i otkriće ovog elementa. Dokaz postojanja borija prvi je pružio sovjetski istraživački tim 1976. godine, na čelu kojeg se nalazio [[Jurij Oganesian]]. Oni su izvršili eksperiment bombardiranja mete sačinjene od izotopa [[bizmut]]a-209 i olova-208 jako ubrzanim jezgrima metala [[hrom]]a-54 i [[mangan]]a-55, respektivno.<ref name="yutsog"/> Zapažene su dvije aktivnosti, jedna sa vremenom poluraspada od jedne do dvije milisekunde, a druga sa približnim vremenom poluraspada od pet sekundi. Pošto je odnos intenziteta ove dvije aktivnosti ostao konstantan tokom cijelog eksperimenta, kasnije je donesen zaključan da prva aktivnost potječe od izotopa borija-261, dok se kod druge aktivnosti radi o njegovoj "kćerki"-izotopu elementa [[dubnij]]a-257. Naredna istraživanja ispravila su pretpostavke da se zapravo radilo o izotopu dubnij-258, koji se zaista i poluraspada za pet sekundi (Db-257 ima vrijeme poluraspada od jedne sekunde). Međutim, vrijeme poluraspada koje je izmjereno za roditeljski nuklid bilo je znatno kraće od vremena poluraspada koja su kasnije izmjerena kod konačnog, nesumnjivog otkrića borija u Darmstadtu 1981. godine. Radna grupa [[IUPAC]]/IUPAP (TWG) zaključila je da iako se u ovom eksperimentu možda i radilo o dubniju-258, dokaz dobijanja njegovog roditeljskog nuklida Bh-262 nije bio dovoljno ubjedljiv.<ref name="93TWG"/>
 
Godine [[1981]]. njemački tim naučnika koji su predvodili [[Peter Armbruster]] i [[Gottfried Münzenberg]] pri Centru za istraživanje teških iona GSI Helmholtz (''GSI Helmholtzzentrum für Schwerionenforschung'') u blizini [[Darmstadt]]a bombardirali su metu sačinjenu od bizmuta-209 ubrzanim jezgrima hroma-54 čime su dobili pet atoma izotopa borija-262:<ref name="262Bh"/>
Prvi put su ga dobili Rusi u gradu Dubni [[1976.]] godine. Najzaslužniji za to je Y. Ogenessian koji je bio vođa tima istraživača u Ujedinjenom Institutu za ispitivanje jezgara. Tamo je dobijen izotop <sup>261</sup>Bh sa vremenom raspada oko 10 ms. Atom borija je dobijen bombardovanjem [[bizmut]]a -204 jezgrima [[hrom]]a -54.
:{{Su|p=209|b=83}}Bi + {{Su|p=54|b=24}}Cr → {{Su|p=262|b=107}}Bh + [[neutron|n]]
 
Ovo otkriće kasnije je potkrijepljeno njihovim detaljnim mjerenjima lanca alfa-raspada proizvedenih atoma borija do već ranije poznatih izotopa elemenata [[fermij]]a i [[kalifornij]]a. Transfermijska radna grupa IUPAC/IUPAP-a (TWG) prihvatila je u svom izvještaju 1992. godine<ref name="93TWG"/> grupu naučnika iz GSI instituta kao zvanične pronalazače elementa borija.
Godine [[1981]]. njemački tim naučnika pod vođstvom P. Armbrustera i G. Münzenberga je dobio [[izotop]] <sup>262</sup>Bh.
 
Nijemci su predložili naziv nielsbohrij, da bi nagradili Nielsa Bohra, a Rusi su htjeli da mu daju ime dubnij. Nesuglasice su dovele do toga da element privremeno dobije ime unilseptium.
Line 102 ⟶ 104:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="262Bh">{{cite journal|author=Münzenberg G.; Hofmann S.; Heßberger F. P.; Reisdorf W. ''et al.''|year=1981|title=Identification of element 107 by α correlation chains|journal=Zeitschrift für Physik A|volume=300|issue=1|pages=107–8|doi=10.1007/BF01412623|bibcode = 1981ZPhyA.300..107M|url=https://www.researchgate.net/publication/238901044_Identification_of_Element_107_by_a_Correlation_Chains|pristupdatum=24. 12. 2016}}</ref>
<ref name="93TWG">{{Cite journal|doi=10.1351/pac199365081757|title=Discovery of the transfermium elements. Part II: Introduction to discovery profiles. Part III: Discovery profiles of the transfermium elements|year=1993|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=65|pages=1757|author=Barber, R. C.; Greenwood N. N.; Hrynkiewicz A. Z.; Jeannin Y. P. ''et al.''|issue=8}}</ref>
<ref name="yutsog">Yu. Ts. Oganessian ''et al.'' [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0375947476906072 On spontaneous fission of neutron-deficient isotopes of elements 103, 105 and 107], Nuclear Physics A., 1976, Т. 273., br. 2., str. 505-522. {{doi|10.1016/0375-9474(76)90607-2}}</ref>
<ref name="chemdataroyal">[http://www.rsc.org/chemsoc/visualelements/pages/data/bohrium_data.html Chemical Data. Bohrium - Bh], Kraljevsko hemijsko društvo</ref>
<ref name="fricke1975">Fricke, Burkhard (1975). ''Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties''. Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry 21: 89–144. {{doi|10.1007/BFb0116498}}</ref>