Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Salona"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
Red 4:
[[Datoteka:Salona - amphitheatre - panorama.jpg|mini|350px|Salona - amfiteatar]]
[[Datoteka:Salona - baths.jpg|mini|300px|Salona - termi]]
'''Salona''', nekadašnja metropola stare [[Rimsko Carstvocarstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija|Dalmacije]], smještena šest kilometara sjeverno od [[Split|Splita]]a u današnjem [[Solin|Solinu]]u. Njen povoljan geografski položaj na sredini istočne [[Jadransko more|jadranske obale]] i smještaj u dnu zaštićenog [[Kaštelanski zalijevzaliv|Kaštelanskog zalijevazaliva]], uz deltu rijeke Salon (danas [[Jadro]]), te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti, uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.
 
Salona je prvobitno bila obalno uporište i luka ilirskih [[Dalmati|Dalmata]] u blizini [[Trogir|Traguriona]] i Epetiona (Stobreča), kolonija isejskih Grka. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih [[Iliri|Ilira]] i grčkih doseljenika živio i velik broj [[Italici|Italika]]. Nakon građanskog rata između [[Cezar]]a i [[Pompej]]a [[48. p. n. e.|48. p. n. e.]] Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije [[Dalmacija|Dalmacije]].
 
Nakon gušenja posljednje ilirske pobune ([[Batonov ustanak]], od 6. do 9. god.godine) za Salonu nastupa razdobljeperiod mira i prosperiteta vidljivo kroz urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.
 
Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini djelovi potiču iz [[2. vijek p. n. e.|2. vijeka p. n. e.]]. Do danas seje sačuvaosačuvan istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmouglim kulama iz [[Cezar Augustus|Augustovog]] vremena (''Porta Caesarea''). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistoku i jugu, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.
 
Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijeli prvi1. vijek pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolom kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. vijeka podignuto pozorište koje je moglo primiti oko 3500 gledalaca. Prikaz Salone na kojemukojem se vidi teatar nalazi se na [[Trajanov stupstub|TrajanovuTrajanovom stupustubu]] u [[Rim]]u.
 
Južno od teatra nalazio se ranije sagrađeni hram. Izvan gradskih zidina, uz ceste koje su vodile izvan grada, prema rimskom običaju nastajale su [[Nekropola|nekropole]]. Najpoznatija je zapadna nekropola, nazvana ''in horto Metrodori'', smještena uz cestu prema Tragurionu i poznata po "kiklopskoj" gradnji ogradnih zidova grobnih parcela. Od [[1. vijek p. n. e.|1. vijeka p. n. e.]] grad se širi na zapad i istok, a zbog opasnosti od [[Germani|germanskih]] plemena proširenja se opasuju zidinama i utvrđuju pravouglim kulama. Grad dobija eliptičan oblik čije su osi bile oko 1600 metara u pravcu istok-zapad i oko 700 metara u pravcu sjever-jug.
 
Prilikom gradnje bedema pojedini objekti, radi brže gradnje, postaju njihovim sastavnim dijelom. U bedeme su inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom sa izvora Jadra već u 1. milenijumumileniju p. n. e. i najmonumentalnija salonitanska građevina [[amfiteatar]], podignuta u drugoj polovini 2. vijeka na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada.
 
Ova rimska građevina, u čijoj su se [[Arena|areni]] odvijale krvave borbe gladijatora i zvijeri, mogla je primiti gotovo 19.000 gledalaca. U supstrukcijama gledališta otkrivena su dva svetišta božice sudbine i osvete [[Nemeza|Nemeze]] koju su štovali gladijatori. Kršćani su kasnije ta svetišta pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni.
Red 24:
U Saloni je otkriven veći broj privatnih i javnih termi. Najbolje su očuvane Velike gradske terme s kraja 2. vijeka u istočnom dijelu grada.
 
Značajno razdoblje u razvoju grada bila je vladavina cara [[Dioklecijan|Dioklecijana]]a koji je nedaleko Salone sagradio veličanstvenu palaču u koju se povlači nakon [[Abdikacija|abdikacije]] [[1. maj]]amaja [[305]]. godine, od kada se računa postojanje grada [[Split]]a.
 
U njegovo vrijeme grade se mnoge monumentalne građevine, obnavljaju forum, hramovi i terme te dograđuje amfiteatar. U to doba Salona s okolicom broji oko 60.000 stanovnika, a u gradu vlada snažan kozmopolitskikosmopolitski duh. Pored službene rimske religije u Saloni su egzistirala razna orijentalna vjerovanja kao kultovi [[Izida|Izide]], [[Kibela|Kibele]], a naročito je bilo rašireno štovanje maloazijskog božanstva sunca [[Mitra|Mitre]], čija svetišta su pronađena na više mjesta unutar grada.
 
== Literatura ==
{{Commonscat}}▼
* ''Buovac, Marin Buovac Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.''
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101834 Buovac, Marin: ''O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale'', Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No.1-2, 2011., str. 53 - 69.]
Line 35 ⟶ 36:
* [https://www.academia.edu/8495563/The_destiny_significance_and_role_of_the_amphitheatre_of_Salona_in_Late_Antiquity_Middle_Ages_and_Modern_Times_O_sudbini_zna%C4%8Daju_i_ulozi_salonitanskog_amfiteatra_u_razdoblju_kasne_antike_srednjega_i_novoga_vijeka Buovac, Marin: ''O sudbini, značaju i ulozi salonitanskog amfiteatra u razdoblju kasne antike, srednjega i novoga vijeka / The destiny, significance and role of the amphitheatre of Salona in Late Antiquity, Middle Ages and Modern Times'', Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 61 - 70.]
* Buovac Marin: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.
▲{{Commonscat}}
 
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Salona"