Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Šafran"

Pregled historije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Datoteka Safran.jpg je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane INeverCry razlog: Per c:Commons:Deletion requests/File:Safran.jpg.
proširenje, prema :en:
Red 1:
{{Nedostajudrugo izvoriznačenje}}
{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv = Šafran
| slika = Saffran crocus sativus moist.jpg
| slika_širina = 240px180px
| slika_opis = [[Rosa (padavina)|Orošeni]] šafran sa obješenim{{nbsp}}[[prašnik|prašnicima]]<!--Vidi se i stabljika, pa zato ne treba da stoji samo ’Cvijet šafrana’ i sl.-->
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
Line 11 ⟶ 12:
| familia = [[Iridaceae]]
| genus = ''[[Crocus]]''
| species = '''''C. sativus'''''
| dvoimeno = ''Crocus sativus''
| dvoimeno_autorstvo = [[CarolusCarl Linnaeusvon Linné|LinnaeusL.]]
}}
[[Datoteka:Saffron8.jpg|mini|Cvijet šafrana, ''Crocus sativus'' (č. „krokus sativus”), sa živopisnim grimiznim žigovima<!--<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/>--> i <!--’živopisnim’ se odnosi i na ovo-->izgledom]]
[[Datoteka:Safran-Weinviertel Niederreiter 2 Gramm 8285.jpg|mini|<!--Delikatne-->Fini končići šafrana, izvučeni iz cvjetova i osušeni]]
 
'''Šafran''' ({{jez-la|Crocus sativus}}),<ref name="LLB-56,57/89"/> također ''savljica'',<ref name="LLB-366,367/499,500,501">{{harvnb|Gostuški|1973<!--1970-->|pp=366–367<!--499–501-->}}</ref><!--ovo je iz knjige napisane na istorijskom jeziku, srpskohrvatskom; sama riječ vuče na srpski, pa se može i izbaciti jer u bosanskom se gotovo sigurno i ne koristi – pogotovo danas--> ''jesenji šafran''<ref name="LLB-56,57/89">{{harvnb|Gostuški|1973<!--1970-->|pp=56–57<!--89-->}}</ref>{{\}}''jesenji krokus'' ({{jez-en|autumn crocus}}){{refn|group="n."|Više opisni naziv, prema glavnom a po vremenu kad inače cvjeta tj. kad se bere.}} ili ''šafranov krokus''{{\}}''{{nowrap|šafran-krokus}}''<ref name="www.zelenilo.rs">{{cite web|url=https://www.zelenilo.rs/saveti-za-negu-biljaka/crocus|title=ŠAFRAN- KROKUS (Crocus)|last=Tucović Baranac|first=Dragana|website=www.zelenilo.rs|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307075754/https://www.zelenilo.rs/saveti-za-negu-biljaka/crocus|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> ({{jez-en|saffron crocus}}),<ref>{{cite web|url=http://www.finegardening.com/plant/saffron-crocus-crocus-sativus|title=Saffron crocus{{nbsp}}– Crocus sativus|website=www.finegardening.com|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307073206/http://www.finegardening.com/plant/saffron-crocus-crocus-sativus|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.whiteflowerfarm.com/how-to-harvest-saffron-crocus|title=Growing and Harvesting Saffron Crocus|website=www.whiteflowerfarm.com|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307073458/https://www.whiteflowerfarm.com/how-to-harvest-saffron-crocus|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=https://savvygardening.com/how-to-grow-saffron-crocus/|title=Saffron crocus: A spice worth growing|last=Walliser|first=Jessica|website=savvygardening.com|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307073615/https://savvygardening.com/how-to-grow-saffron-crocus/|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.gardeningknowhow.com/edible/herbs/saffron/growing-saffron-crocus.htm|title=Information On How To Grow Saffron Crocus Bulbs|last=Rhoades|first=Heather|website=www.gardeningknowhow.com|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307073251/https://www.gardeningknowhow.com/edible/herbs/saffron/growing-saffron-crocus.htm|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>{{refn|group="n."|Prema engleskom ustaljenom nazivu, uglavnom za sam začin; ’krokus’ je prema latinskom ''{{jezik|la|crocus}}'', što je rod ove biljke i inače preko 90 vrsta [[višegodišnja biljka|višegodišnjih]] [[cvjetnica]] iz porodice [[perunika|irisa]] koje rastu iz [[lukasti korijen|lukastog korijena]] ({{jez-en|corm}}).<!--<ref name="LLB-366,367/499,500,501">-->}} višegodišnja je [[biljke|biljka]], [[lukovica]] iz porodice [[Iridaceae]] (perunike/irisi).<ref name="www.zelenilo.rs"/><ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/saffron|title=Saffron{{nbsp}}– Definition and More|work=[[Merriam-Webster]]|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307080447/https://www.merriam-webster.com/dictionary/saffron|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> [[Začin]] se dobija iz cvijeta ''[[Crocus sativus]]''. Živopisne grimizne [[žig (cvijet)|''stigme'']]{{refn|group="n."|[[Žig (cvijet)|Stigma]] je receptivni vrh [[tučak|karpela]], ili nekoliko spojenih karpela, u gineceumu<!--nije isto što i sam ginecij/tučak--> cvijeta.}} i [[stubić (cvijet)|''stilovi'']],{{refn|group="n."|[[Stubić (cvijet)|Stil]] je uski ’uzlazni’ nastavak [[plodnik (cvijet)|jajnika]], koji ga povezuje sa stigmatskim papilama.}} zvani končići<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/> (niti), sakupljaju se i suše radi upotrebe kao začina i sredstva za bojenje hrane. Šafran, već dugo među najskupljim začinima po masi na svijetu,{{sfn|Rau|1969|p=53}}{{sfn|Hill|2004|p=272}}<ref>{{cite web|url=http://www.rediff.com/news/slide-show/slide-show-1-pics-world-s-costliest-spice-blooms-in-kashmir/20121109.htm|title=World's COSTLIEST spice blooms in Kashmir|website=www.rediff.com|date=9. 11. 2012|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307081635/http://www.rediff.com/news/slide-show/slide-show-1-pics-world-s-costliest-spice-blooms-in-kashmir/20121109.htm|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> vjerovatno je prvi put uzgojen u [[Grčka|Grčkoj]] ili nedaleko od ove zemlje.{{sfn|McGee|2004|p=422}} ''C.{{nbsp}}sativus'' je, po svemu sudeći, forma ''[[Crocus cartwrightianus|C.{{nbsp}}cartwrightianus]]'' koja se javila tako što su u kasnom [[bronzano doba|bronzanom dobu]] uzgajivači sa [[Kreta|Krete]] selektivno [[gajenje biljaka|gajili]] biljke radi neobično dugih stigmi.{{sfn|Negbi|1999|p=1}} Lagano se raširio u većem dijelu [[Evroazija|Evroazije]], a kasnije je donijet u dijelove [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Okeanija|Okeanije]].
'''Šafran''' ({{FaJ|زعفران}} ''budi žut'') se ubraja u najskuplje [[Začin|začine]] (za 1 [[Kilogram|kg]] potrebno je oko 400.000 cvjetova). Vrlo je [[Aroma|aromatičan]] i gorak a namirnice boji intenzivno žuto. Uzgaja se u [[Austrija|Austriji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španija|Španiji]], itd.
 
Biljka može dostići visinu do 30{{nbsp}}cm. Nema pravoga [[stablo|stabla]]. Šest [[list|latica]] cvijeta, zajedno sa dva uska listića, rastu iz podzemne gomoljaste lukovice. Spoljne ljuske imaju žilice, uglavnom mrežaste. Lišće je uzano, linearno i izduženo. Cvjetovi inače izrastaju između listova. Latice su pri zemlji svijene u valjkastu cijev, a na nekoliko centimetara od tla šire se u lijevak.{{refn|group="n."|Ovakva [[cvijet#Građa cvijeta|građa cvijeta]], bez izražene podjele na cvjetnu [[čašica (botanika)|čašicu]] i [[krunica (botanika)|krunicu]], u botanici se naziva [[perigon]].}} Cvjetovi inače izrastaju između listova, s dugom cijevi i zvonasto rastvorenom krunom od šest jednakih listića; ljubičasti su, žućkasti ili ružičasti. [[Tučak]] je kod svih šafrana {{nowrap|zlatno-narandžaste}} boje i, najčešće, nadvisuje istobojne [[prašnik]]e. Na vrhu tučka nalazi se stigma, žig ili njuška krokusa ({{jez-la|croci stigmata}}){{nbsp}}– ’[[organela]]’ čiji je zadatak da prihvata [[polen]]ova zrnca. Osušeni žigovi se pored upotrebe kao začin i za spravljanje boja za bojadisanje namirnica (posebno kolača), koriste i u [[medicina|medicini]]. U većoj mjeri, šafran je [[otrov]]an.
 
Okus šafrana i [[jodoform]] ili rezultujući miris sijena uzrokuju hemikalije [[pikrokrocin]] i [[safranal]].{{sfn|McGee|2004|p=423}}<ref name="Katzer2010">{{cite web|url=http://gernot-katzers-spice-pages.com/engl/Croc_sat.html|title=Saffron (''Crocus sativus'' L.)|last=Katzer|first=G.|work=Gernot Katzer's Spice Pages|year=2010|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307084032/http:/gernot-katzers-spice-pages.com/engl/Croc_sat.html|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> Također sadrži [[karotenoid]]ni pigment, [[krocin]], koji daje obogaćenu [[šafran (boja)|{{nowrap|zlatno-žutu}} boju]] jelima i tekstilu. [[Historija šafrana|Njegova zabilježena historija]] je potvrđena u [[Asirija|asirskoj]] botaničkoj raspravi nastaloj pod [[Asurbanipal]]om u [[7. vijek p. n. e.|7. vijeku p. n. e.]],{{sfn|Russo|Dreher|Mathre|2003|p=6}} a [[trgovina i upotreba šafrana|istim se trgovalo i koristilo ga se]] već preko četiri milenija. Na [[Iran]] otpada približno 90% [[spisak svjetske proizvodnje#Začini|svjetske proizvodnje]] šafrana.<ref name="Ghorbani">{{cite journal|url=http://www.idosi.org/wasj/wasj4%284%29/7.pdf|title=The Efficiency of Saffron's Marketing Channel in Iran|last=Ghorbani|first=M.|journal=World Applied Sciences Journal|volume=4|issue=4|pages=1 [523–527]|issn=1818-4952|year=2008|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308045513/http://www.idosi.org/wasj/wasj4%284%29/7.pdf|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
== Karakteristike ==
{{Proširiti sekciju}}
 
== RasprostranjenostEtimologija ==
{{further|Historija šafrana#Etimologija}}
{{Proširiti sekciju}}
Porijeklo bosanske riječi ''šafran'' nije poznato. Prema srodnom [[makedonski jezik|makedonskom]], moguće je da je u pitanju [[turcizam]] ({{jez-tr|safran/zafran}} – „[[:bs:wikt:safran|safran]]”).<ref>{{cite web|url=http://eprints.ugd.edu.mk/17438/1/Belcev%20Recnik%20na%20arhaizmi%20finalna%20verzija.pdf|title=Rečnik na turcizmi, arhaizmi, dijalektizmi i retko upotrebuvani zborovi vo makedonskiot jazik|last=Belčev|first=Tole|publisher=Univerzitet „Goce Delčev“{{nbsp}}– Štip, Filološki fakultet|location=Štip|isbn=978-608-244-343-0|year=2016|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307092202/http://eprints.ugd.edu.mk/17438/1/Belcev%20Recnik%20na%20arhaizmi%20finalna%20verzija.pdf|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> Nesigurno je i porijeklo engleske riječi, ''saffron''.
 
Inače vodi korijene iz [[12. vijek]]a; do [[starofrancuski jezik|starofrancuskog]] termina ''[[:en:wikt:safran#Old French|safran]]''; isti dalje vodi do riječi iz [[srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]] jezika, [[:la:wikt:safranum|''{{jezik|la|safranum}}'']];{{nbsp}}— odnosno do [[arapski jezik|arapske]] riječi [[:en:wikt:زَعْفَرَان#Arabic|{{jezik|ar|زَعْفَرَان‎}} &#91;''zaʿfarān''&#93;]],<ref name="www.etymonline.com"/> ili [[perzijski jezik|perzijske]] riječi [[:en:wikt:زَعْفَرَان#Arabic|{{jezik|fa|زعفران‎}} &#91;''za'ferân''&#93;]] koja je posuđenica prethodno navedene arapske ({{jez-ar|زَعْفَرَان}} – dosl. „budi žut”). Konačno, {{jezik|ar|زَعْفَرَان‎}} dolazi iz perzijskog: [[:en:wikt:زَعْفَرَان|{{jezik|fa|زرپران‎}} &#91;''zar-parân''&#93;]].<ref>{{cite book|url=|title=Persische Lehnwörter im Arabischen|last=Asbaghi|first=Asya|publisher=O. Harrassowitz|location=Wiesbaden|isbn=|year=1988|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref><!--u ovoj narednoj referenci nije dato da je poznato porijeklo arapske riječi--><ref name="www.etymonline.com">{{cite web|url=https://www.etymonline.com/search?q=saffron|title=Saffron|work=Online Etymology Dictionary|publisher=Douglas Harper|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://archive.is/24L5j|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><!-- (postoji i oblik ’az-zafaran’ itd.)-->
 
== Vrste ==
{{glavni|Crocus sativus}}
 
Prema vremenu kad cvjeta, postoje dvije osnovne vrste šafrana: ’standardni’ jesenji (''{{jezik|la|C.{{nbsp}}{{nowrap|sativus/rubens}}}}'') sa {{nowrap|ljubičastim/crvenim}} cvijetom; i onaj koji cvjeta u proljeće (''{{jezik|la|C.{{nbsp}}{{nowrap|vernus}}}}'') sa {{nowrap|žutim}} cvijetom.<ref>{{cite book|url=http://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/120/Doktorat.pdf?sequence=1|title=Terminologija grčkih misterija i njena hrišćanska osmišljenja|type=doktorska disertacija|last=Femić Kasapis|first=Jelena B.|publisher=Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet|location=Beograd|page=115|year=2015|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308072920/http://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/120/Doktorat.pdf?sequence=1|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> U [[Srbija|Srbiji]] se može pronaći i prugasti šafran (''{{jezik|la|C.{{nbsp}}variegatus}}'').<ref>{{cite web|url=http://docplayer.org/71044527-Specijalni-rezervat-prirode-titelski-breg.html|title=Specijalni rezervat prirode Titelski breg|publisher=Pokrajinski zavod za zaštitu prirode|location=Novi Sad|year=2011|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308073923/http://docplayer.org/71044527-Specijalni-rezervat-prirode-titelski-breg.html|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
 
=== Opis ===
[[Datoteka:Crocus sativus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-194.jpg|mini|upright|''[[Kelerovo ljekovito bilje|Köhler’s {{nowrap|Medizinal-Pflanzen}}]]'':
{|
|-
|{{legend|#F7C9AF|krunica|size=88%}}||{{legend|#F3DF5A|prašnici|size=88%}}
|-
|{{legend|#bd9655|lukovica|size=88%}}||{{legend|#FF4619|stigma|size=88%}}
|}
]]
{{multiple image|align=left|direction=vertical|width=100|image1=Crocus sativus sahuran.jpg|image2=Crocus sativus1.jpg<!--|image3=Crocus sativus2.jpg|alt3=Dva lilaljubičasta cvijeta ispred snopa tankih uspravnih travki špicastih vrhova, razno malo žbunje i druge biljke rastu iz zemlje okolo; fotografija je napravljena danju-->|footer=''C. sativus''|footer_align=center}}
 
Domaći<!-- (tkđ. vrtni<ref name="Katzer2010"/>/baštenski)--> šafran, ''Crocus sativus'', jesenja je [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] [[cvjetnica]] koja se ne nalazi u divljini. Vjerovatno potječe od istočnomediteranske jesenje biljke ''[[Crocus cartwrightianus]]'',{{sfn|Deo|2003|p=1}}<ref name="Grilli Caiola">{{cite journal|url=|title=Saffron Reproductive Biology|last=Grilli Caiola|first=M.|journal=Acta Horticulturae|publisher=ISHS|volume=650|pages=1 [25–37]|doi=10.17660/ActaHortic.2004.650.1|year=2003|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> koja je također poznata kao „divlji šafran” ({{jez-en|wild saffron}}){{sfn|Kafi|2006|p=24}} i porijeklom je sa [[Kreta|Krete]]<ref name="Rubio-Moraga et al.">{{cite journal|url=|title=Saffron is a Monomorphic Species as Revealed by RAPD, ISSR and Microsatellite Analyses|last1=Rubio-Moraga|first1=A.|last2=Castillo-López|first2=R.|last3=Gómez-Gómez|first3=L.|last4=Ahrazem|first4=O.|journal=BMC Research Notes|volume=2|page=189|pmc=2758891|doi=10.1186/1756-0500-2-189|pmid=19772674|year=2009|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> ili kopnenog dijela Grčke.<ref name="Katzer2010"/> [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoazijsko]] porijeklo,{{sfn|Hill|2004|p=272}}<ref>{{cite book|url=|title=The Agricultural Systems of the World|last=Grigg|first=D. B.|publisher=Cambridge University Press|edition=1.|page=287|isbn=978-0-521-09843-4<!--0521098432-->|year=1974|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> iako često navođeno kao moguće, odbačeno je nakon botaničkog istraživanja.<ref>{{cite book|url=|title=Plant. Syst. Evol.|publisher=|pages=128, 89|year=1977|accessdate=}}</ref> {{nowrap|Šafran-krokus}} je po svoj prilici rezultat podvrgavanja ''C.{{nbsp}}cartwrightianus'' podrobnoj [[vještačka selekcija|vještačkoj selekciji]] uzgajivača koji su tragali za dužim stigmama. [[Crocus thomasii|''C.{{nbsp}}thomasii'']] i [[Crocus pallasii|''C.{{nbsp}}pallasii'']] su drugi mogući {{nowrap|izvori-preteče}}.<ref name="Grilli Caiola"/>{{sfn|Negbi|1999|p=28}} Kao genetski [[monomorfizam (biologija)|monomorfni]] [[kloniranje|klon]],<ref name="Rubio-Moraga et al."/> lagano se raširio u većem dijelu [[Evroazija|Evroazije]].
 
U pitanju je [[sterilnost (biologija)|sterilna]] [[poliploid|triploidna]] forma, što znači da tri homologna seta [[hromosom]]a sačinjavaju genetski komplement svakog primjerka; ''C.{{nbsp}}sativus'' nosi osam hromosomnih tijela po setu, čineći ukupno njih 24.{{sfn|Kafi|2006|p=23}} Kao sterilni, ljubičasti cvjetovi ''C.{{nbsp}}sativus'' ne uspijevaju da proizvedu klijavo sjeme; [[reprodukcija]] zavisi od ljudskog faktora tj. pomoći čovjeka: klasteri [[lukasti korijen|lukovica]] ({{jez-en|corm}}{{nbsp}}– „luk<!--[ovič]<ref name="LLB-366,367/499,500,501">-->asti korijen”), pod zemljom, nalik na gomolje, kao organi za čuvanje [[škrob]]a moraju da se iskopaju, podijele i ponovo zasade. Lukovica preživi jedno ljeto, proizvodeći putem ove vegetativne diobe i do deset „lukovičica” ({{jez-en|cormlets}}) koje mogu da izrastu u nove biljke narednog ljeta.{{sfn|Deo|2003|p=1}} Kompaktne lukovice su male, smeđe ’globule’ (loptice) koje mogu da budu veličine {{convert|5|cm|in|0|abbr=on}} u prečniku, imaju ravnu bazu (donji dio) i zaodjenute su u gusto „ćebe” ({{jez-en|mat}}) paralelnih vlakana; ovaj omotač se zove ''lukasta tunika'' ili ''tunika lukovice'' ({{jez-en|corm tunic}}). Lukasti korijeni također nose i uspravna vlakna, tanka i nalik mreži, koja izrastu i do {{convert|5|cm|in|0|abbr=on}} iznad ’vrata’ biljke.{{sfn|Kafi|2006|p=23}}
 
Biljka daje 5–11 bijelih i ne[[fotosinteza|fotosintetičnih]] listova poznatih kao [[katafil]]e. Ove strukture koje liče na membrane pokrivaju i štite 5–11 pravih listova krokusa dok isti pupaju i razvijaju se. Potonji listovi su zeleni; tanki, ravni i nalik na oštricu; u prečniku imaju {{replace|{{convert|1|–|3|mm|in|2|abbr=on}}|.|,}}; šire se ili nakon što se cvjetovi otvore (''histerantozno'') ili to čine istovremeno dok ovi cvjetaju (''sinantozno''). Neki sumnjaju da se katafile ''C.{{nbsp}}sativus'' pojavljuju prije cvjetanja kada se biljka zaljeva relativno rano u doba vegetacije. Njene cvijetne ose, ili strukture koje nose cvjetove, podržavaju [[brakteja|brakteje]] (specijalizovani listovi) koje izrastaju iz cvjetnih stabljika; potonje su poznate kao [[cvjetna drška|peteljke]].{{sfn|Kafi|2006|p=23}} Nakon [[estivacija (botanika)|estivacije]] u proljeće, biljka izbacuje svoje prave listove{{nbsp}}– svaki do oko {{convert|40|cm|abbr=on}} dužine. Samo u oktobru, nakon što je većina drugih cvjetnica oslobodila svoje sjeme, razvijaju se briljantno obojeni cvjetovi šafrana; kreću se u nijansama od pastelne nijanse svijetlolila do tamnije i više prugama išarane svijetloljubičaste ili boje sljeza.{{sfn|Willard|2002|p=3}} Cvjetovi imaju sladak medeni miris. Po cvjetanju, biljka je visoka {{convert|20|–|30|cm|in|0|abbr=on}} i ima do četiri lista. [[Stubić (cvijet)|''Stubići'']] (vratovi tučka, ''{{jezik|la|styli}}'' – „stilovi”) koji se ’račvaju trostruko’ (idu na tri strane, jedan od drugog) i dužine su {{replace|{{convert|25|–|30|mm|in|1|abbr=on}}|.|,}}, izniču iz svakog cvijeta. Svaki ’krak’ završava živopisnim grimiznim (tamnocrvenim) [[žig (cvijet)|''žigom'']] (njuška, ''{{jezik|la|stigma}}'' – „stigma”), koji je inače distalni kraj [[tučak|tučka]].{{sfn|Deo|2003|p=1}}{{sfn|Kafi|2006|p=23}}
 
=== Uzgoj (kultivacija) ===
[[Datoteka:Safran - Saffron bulbs.JPG|mini|lijevo|Gomolji šafrana za vegetativnu reprodukciju]]<!--slika ne radi sa „upright”-->
 
''Crocus sativus'', nepoznat u divljini, vjerovatno potječe od vrste ''[[Crocus cartwrightianus]]'' (č. „krokus kartrajtijanus”). Riječ je o [[poliploid|triploidu]] koji je „samonekompatibilan” i muški sterilan; podliježe aberantnoj [[mejoza|mejozi]] i stoga je nesposoban za nezavisnu [[razmnožavanje biljaka|seksualnu reprodukciju]]{{nbsp}}– sve razmnožavanje odnosno širenje ide putem [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog umnožavanja]] preko ručnog sistema „{{nowrap|podijeli-i-postavi}}” za početni klon, ili putem [[hibrid|međuvrsne hibridizacije]].{{sfn|Negbi|1999|pp=30–31}}<ref name="Grilli Caiola"/> Irigacija je neophodna ako se uzgaja van vlažnih okruženja, kao što je slučaj u [[Kašmir]]u gdje godišnja količina kiše u prosjeku iznosi {{replace|{{convert|1000|–|1500|mm|in|abbr=on}}|,|.}}; regioni u kojima raste u Grčkoj ({{convert|500|mm|in|abbr=on|disp=ili}} godišnje) i [[Španija|Španiji]] ({{convert|400|mm|in|abbr=on|disp=ili}}) daleko su sušniji od glavnih uzgojnih regiona u [[Iran]]u. Ovo je moguće zahvaljujući tajmingu lokalnih kišnih sezona; optimalne su obilne proljetne kiše i suhlja ljeta. Kiša neposredno pred cvjetanje pospješuje rast odnosno povećava prinos šafrana; kišovito ili hladno vrijeme tokom cvjetanja dovodi do bolesti i smanjuje urod. Stalno vlažni i topli uslovi štete usjevima,{{sfn|Deo|2003|p=2}} a zečevi, pacovi i ptice izazivaju štetu iskopavanjem lukovica. [[Valjkasti crvi|Nematode]], lisna [[hrđa (gljivice)|hrđa]] i truhljenje lukovice predstavljaju druge prijetnje. Ipak, inokulacija pomoću bakterije ''[[Bacillus subtilis]]'' može da bude od koristi uzgajivačima pošto ubrzava razvoj lukovice i povećava rod žiga što se tiče biomase.<ref>{{cite book|url=|title=''Bacillus subtilis'' FZB24 Affects Flower Quantity and Quality of Saffron (''Crocus sativus'')|last1=Sharaf-Eldin|first1=M.|last2=Elkholy|first2=S.|last3=Fernández|first3=J. A.|last4=Junge|first4=H.|last5=Cheetham|first5=R.|last6=Guardiola|first6=J.|last7=Weathers|first7=P.|journal=Planta Med|volume=74|issue=10|pages=1316–1320|pmc=3947403|pmid=18622904|doi=10.1055/s-2008-1081293|year=2008|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref>
 
[[Datoteka:Saffronfarm-860808.jpg|mini|Žetva šafrana; [[Torbate Hejdarije]], Iran]]
 
Biljke rađaju slabo u senovitim uslovima; najbolje rastu kad su potpuno izložene suncu. Polja koja imaju nagib prema sunčevoj svjetlosti su optimalna (dakle, nagib prema južnoj strani na sjevernoj hemisferi). Sadnja se uglavnom vrši u junu na sjevernoj hemisferi, gdje se lukovice postavljaju na {{convert|7|–|15|cm|in|0|abbr=on}} dubine; korijeni, stabljike i listovi mogu da se razviju između oktobra i februara (ili septembra i marta).{{sfn|Kafi|2006|p=23}}<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/> Dubina na kojoj se zasađuje i razmicanje lukovica, prateći klimu, kritični su faktori koji određuju prinos. ’Maternje lukovice’ koje se zasade dublje daju šafran višeg kvaliteta, mada formiraju manje cvjetnih pupoljaka i novih lukovica. Italijanski uzgajivači optimizuju rod prinosa sadeći na dubini od {{convert|15|cm|in|0|abbr=on}} i u redovima razmaknutim {{replace|{{convert|2|–|3|cm|in|1|abbr=on}}|.|,}}; dubina od {{convert|8|–|10|cm|in|0|abbr=on}} povoljno utječe na dobijanje cvjeta i lukovice. Grčki, [[Maroko|marokanski]] i španski uzgajivači koriste posebne dubine i razmake koji odgovaraju njihovim mjestima. Uobičajeno uzdignuta korita pomažu boljem odvodnjavanju (drenaži). Organski sadržaj zemljišta je kroz historiju pospješivan primjenom nekih 20–30{{nbsp}}t đubriva po hektaru. Nakon toga, a bez ponovnog pođubrivanja, sadile su se lukovice.{{sfn|Deo|2003|p=3}} Nakon perioda mirovanja tokom ljeta, lukovice izbace svoje uske listove i pupanje počne u ranu jesen. Cvjetaju samo sredinom jeseni, tačnije u septembru i oktobru (ne treba ga brati prije 20. septembra, a kada se bere to treba raditi rano ujutru od. dok su cvjetovi zatvoreni a ne danju od. kad su otvoreni).<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/> Žetve su nužno brz posao: nakon što procvate u zoru, cvjetovi brzo venu kako dan odmiče.{{sfn|Willard|2002|pp=3–4}} Sve biljke cvjetaju unutar okvira od jedne ili dvije sedmice.{{sfn|Willard|2002|p=4}} Žigovi se brzo osuše nakon ekstrakcije (vađenja) i po mogućnosti zapečate u hermetički zatvorene (nepropusne) posude.{{sfn|Negbi|1999|p=8}}
 
Samo svježe ubrani cvijet donosi prosječno {{replace|{{convert|30|mg|oz|abbr=on}}|.|,}} svježeg šafrana, ili {{replace|{{convert|7|mg|oz|abbr=on}}|.|,}} osušenog; otprilike 150 cvjetova daje {{replace|{{convert|1|g|oz|abbr=on}}|.|,}} suhih končića<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/> (niti, vlakana) šafrana; da bi se proizvelo {{replace|{{convert|12|g|oz|abbr=on}}|.|,}} suhog šafrana, potreban je {{replace|{{convert|1|kg|lb|abbr=on}}|.|,}} cvjetova; {{replace|{{convert|1|lb|kg|abbr=on|order=flip}}|.|,}} daje {{convert|0,2|oz|g|abbr=on|order=flip}} osušenog šafrana.{{sfn|Deo|2003|p=3}} Da bi se prikupio {{convert|1|lb|g|abbr=on|order=flip}} suhog šafrana neophodno je nabrati 50.000–75.000 cvjetova; kilogram iziskuje 110.000–170.000 cvjetova.{{sfn|Hill|2004|p=273}}{{sfn|Rau|1969|p=35}} Četrdeset sati rada je potrebno da se ubere 150.000 cvjetova.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/212491.stm|title=World: South Asia Kashmiris pin hopes on saffron|last=Lak|first=D.|publisher=[[BBC News]]|date=11. 11. 1998|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307155038/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/212491.stm|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
 
== Začin ==
=== Hemija ===
[[Datoteka:Picrocrocin.svg|mini|Struktura pikrokrocina:{{sfn|Deo|2003|p=4}}
{|
|-
|{{legend|#AEAEFF|{{nowrap|[[anomer|β]]-[[izomeri|D]]-[[glukopiranoza|glukopiranozni]]}} derivat}}
|-
|{{legend|#F5D76C|šafranski dio}}
|}
]]
[[Datoteka:Crocetin safranal esterification.png|mini|Reakcija [[esterifikacija|esterifikacije]] između [[krocetin]]a i [[gentiobioza|gentiobioze]]; komponente {{nowrap|α-krocina}}:
{|
|-
|{{legend|#A6CAF0|{{nowrap|[[anomer|β]]-[[izomeri|D]]-[[gentiobioza]]}}}}||{{legend|#000000|krocetin}}
|}
]]
 
Šafran sadrži više od 150 [[volatilnost (hemija)|isparljivih]] i [[aromatičnost|aromatičnih]] jedinjenja. Također ima mnogo neisparljivih aktivnih komponenti,<ref name="Abdullaev">{{cite journal|url=http://www.ebmonline.org/cgi/content/full/227/1/20|title=Cancer Chemopreventive and Tumoricidal Properties of Saffron (''Crocus sativus'' L.)|last=Abdullaev|first=F. I.|journal=Experimental Biology and Medicine|volume=227|issue=1|pages=1 [20–25]|pmid=11788779|doi=10.1177/153537020222700104|year=2002|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081203181241/http://www.ebmonline.org/cgi/content/full/227/1/20|archivedate=3. 12. 2008|deadurl=yes}}</ref> od kojih su mnoge [[karotenoid]]i (uključujući [[zeaksantin]], [[likopen]] te razne α i β<!--ne idu crtice--> [[karoten]]e). Kako god, šafranova zlatna {{nowrap|žuto-narandžasta}} boja primarno je rezultat {{nowrap|α-krocina}}. Ovaj [[krocin]] je trans[[krocetin]] {{nowrap|di-(β-D-[[gentiobioza|gentiobiozil]])}} [[ester]]; nosi [[IUPAC nomenklatura|sistematsko (IUPAC) ime]] {{nowrap|8,8-diapo-8,8-karotenoična}} kiselina. Ovo znači da je krocin u osnovi šafranove arome digentobiozni ester karotenoidnog krocetina.<ref name="Abdullaev"/> Sami krocini su serije [[hidrofilnost|hidrofilnih]] karotenoida koji su ili [[glikozil|monoglikozilni]] ili diglikozilni [[polien (hemija)|polienski]] esteri krocetina.<ref name="Abdullaev"/> Krocetin je [[konjugovani sistem|konjugovana]] polienska [[karboksilna kiselina|dikarboksilna kiselina]] koja je [[hidrofobnost|hidrofobna]], a time i rastvorljiva u ulju. Kada se krocetin [[esterifikacija|esterifikuje]] sa dvije gentiobioze rastvorljive u vodi, koje su [[ugljikohidrati|šećeri]], rezultat je proizvod koji je sam rastvorljiv u vodi. Rezultujući {{nowrap|α-krocin}} je karotenoidni pigment koji može da sačinjava više od 10% mase suhog šafrana. Dvije esterifikovane gentiobioze čine {{nowrap|α-krocin}} idealnim za bojenje hrane čija je osnova voda, kao i nemasne hrane (npr. jela od riže).{{sfn|McGee|2004|p=422}}
 
Gorki [[glukozid]] [[pikrokrocin]] je odgovoran za šafranov okus. Pikrokrocin ([[hemijska formula]]: {{chem|C|16|H|26|O|7}}; sistematsko ime: {{nowrap|4-(β-D-glukopiranosiloksi)-2,6,6-trimetilcikloheks-1-en-1-karboksaldehid}}) unija je [[aldehid]]ne submolekule poznate kao [[safranal]] (sistematsko ime: {{nowrap|2,6,6-trimetilcikloheksa-1,3-dien-1-karboksaldehid}}) i ugljikohidrata. Ima [[insekticid]]na i [[pesticid]]na svojstva, a može da sačinjava i do 4% suhog šafrana. Pikrokrocin je okrnjena verzija karotenoidnog [[zeaksantin]]a koji se proizvede preko [[redoks reakcija|oksidativnog]] cijepanja, a predstavlja [[glikozid]] [[terpen]] [[aldehid]]nog safranala.{{sfn|Leffingwell|2002|p=1}}
 
Kada se šafran osuši poslije berbe, toplota{{nbsp}}– u kombinaciji sa enzimskom akcijom{{nbsp}}– razdvaja pikrokrocin da bi se dobila {{nowrap|[[izomeri|D]]-[[glukoza]]}} i slobodna molekula safranala.{{sfn|Deo|2003|p=4}} Safranal, [[eterično ulje|isparljivo]] ulje, daje šafranu većinu njegove osobene arome.{{sfn|McGee|2004|p=423}}<ref>{{cite journal|url=http://www.itmonline.org/arts/saffron.htm|title=Saffron: An Anti-Depressant Herb|last=Dharmananda|first=S.|journal=Institute for Traditional Medicine|year=2005|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060926130959/http://www.itmonline.org/arts/saffron.htm|archivedate=26. 9. 2006|deadurl=yes}}</ref> Safranal je manje gorak nego pikrokrocin i može da sačinjava i do 70% isparljivog dijela suhog šafrana u nekim uzorcima.{{sfn|Leffingwell|2002|p=1}} Druga molekula u osnovi šafranove arome je {{nowrap|2-hidroksi-4,4,6-trimetil-2,5-cikloheksadien-1-on}}, koji proizvodi miris opisan kao šafran ({{jez-en|saffron}}), poput osušenog sijena.{{sfn|Leffingwell|2002|p=3}} Hemičari smatraju da je ovo najsnažniji faktor koji određuje šafranovu ugodnu aromu, uprkos tome što je prisutan u manjoj količini nego safranal.{{sfn|Leffingwell|2002|p=3}} Suhi šafran je visoko osjetljiv na fluktuirajuće [[pH]] nivoe; žurno se raspada hemijski u prisustvu svjetlosti i [[redoks reakcija|oksidirajućih]] agenasa. Stoga mora da bude uskladišten u za zrak nepropusnoj posudi, da bi se minimizirao kontakt sa atmosferskim kisikom. Šafran je nešto otporniji na toplotu.
 
=== Klase i ISO 3632 kategorije ===
[[Datoteka:Iran saffron threads.jpg|mini|lijevo|upright|Crveni končići i žuti stubići iz Irana]]
[[Datoteka:Safran-Weinviertel Niederreiter 2 Gramm 8285.jpg|mini|lijevo|upright|Visokokvalitetni crveni končići [[Austrija|austrijskog]] šafrana]]
[[Datoteka:Pure Kashmiri saffron pack 08.jpg|mini|lijevo|upright|Pakovanje čistog kašmirskog šafrana]]
 
Šafran nije uvijek istog kvaliteta i jačine. Jačina se povezuje sa nekoliko faktora, uključujući količinu stubića pokupljenih zajedno sa crvenim žigovima. Starost šafrana je također faktor. Više uključenih žigova znači da je šafran manje jak gram za gram, pošto su boja i okus koncentrisani u crvenim žigovima. Šafran iz [[Iran]]a, [[Španija|Španije]] i [[Kašmir]]a klasifikuje se u različite klase (razrede; po kvalitativnosti) prema relativnoj količini crvenih žigova i žutih stubića koje sadrži. Klase iranskog šafrana su: „sargol” (samo vrhovi crvenih žigova, najjača klasa); „pušal” ili „pušali” (crveni žigovi plus nekoliko žutih stubića, manja jačina); „gomilasti” šafran (crveni žigovi plus velika količina žutih stubića, nalazi se u malom snopu nalik na minijaturni snop klasja); i „konge” (samo žuti stubići, tvrdi se da ima aromu ali sa vrlo malo ili nimalo koloritnog potencijala). Klase španskog šafrana su: „kupe” (najjača klasa, kao iranski sargol); „manča”{{refn|group="n."|Riječ ''{{jezik|es|mancha}}'' u španskoj klasifikaciji može da ima dva značenja: opšta klasa šafrana, i šafran veoma visokog kvaliteta uzgojen u Španiji a sa specifičnim geografskim porijeklom. Pravi „La Manča šafran” uzgojen u Španiji ima status zaštite [[:en:Geographical indications and traditional specialities in the European Union#Protected designation of origin (PDO)|PDO]] ({{jez-en|Protected designation of origin}} – dosl. „zaštićena oznaka porijekla”) i ovo je prikazano na pakovanju proizvoda. Španski uzgajivači su se teško izborili za ovaj status zaštite pošto su trpeli kako se uvezeni iranski šafran prepakira u Španiji i prodaje kao „Španski Manča šafran”, time podrivajući istinski brend La Manča. Sličan slučaj je bio i u Kašmiru, gdje se uvezeni iranski šafran miješao sa lokalnim šafranom i prodavao kao „Kašmir brend” po većoj cijeni.<ref name="Husaini-118"/>}} (kao iranski pušal); [prema redoslijedu daljeg smanjenja jačine] „rio”; „standard”; i „sijera” šafran.<ref name="Husaini-118">{{harvnb|Husaini|2010|p=118}}</ref> U Kašmiru, šafran se uglavnom klasifikuje u dvije glavne kategorije: „mongra” (samo žigovi); i „lača” (žigovi ’pričvršćeni’ sa dijelovima stubića).<ref name="Husaini-110">{{harvnb|Husaini|2010|p=110}}</ref> Zemlje koje proizvode manje šafrana nemaju specijalizovane riječi za različite klase i možda samo proizvode jednu klasu. Obrtnički proizvođači u Evropi i na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] nadoknadili su svoje visoke troškove radne snage za žanje šafrana ciljajući na kvalitet, te stoga nude samo šafran ekstremno visoke klase.
 
Pored opisa na osnovu toga kako se bere, šafran se može kategorisati i prema međunarodnom standardu [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]]{{nbsp}}3632{{nbsp}}– nakon laboratorijskog mjerenja sadržaja krocina (odgovornog za šafranovu boju), pikrokrocina (okus) i safranala (miris ili aroma).<ref>{{cite journal|url=|title=Analysis of Saffron (''Crocus sativus'' L. Stigma) Components by LC–MS–MS|last1=Verma|first1=R. S.|last2=Middha|first2=D.|journal=Chromatographia|volume=71|issue=1-2|pages=1–2, [117–123]|doi=10.1365/s10337-009-1398-z|year=2010|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> Međutim, često nema jasnih informacija o klasama na pakovanju proizvoda; malo je šafrana već dostupnog u UK označeno ISO kategorijom. Ovaj nedostatak informacija otežava kupcima pri donošenju odluke oko izbora i poređenju cijena kada žele da dođu do određenog šafrana.
 
Pod ISO{{nbsp}}3632, određivanje ’nežignog’ sadržaja ({{jez-en|floral waste content}}{{nbsp}}– dosl. „sadržaj cvjetnog otpada”) i drugih nebitnih materija kao što je neorganski materijal (npr. [[pepeo (analitička hemija)|''pepeo'']]) također je ključno. Klasifikacione standarde postavlja [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]], federacija nacionalnih standardizacionih tijela. ISO{{nbsp}}3632 se isključivo bavi šafranom i utvrđuje tri kategorije: III (najslabiji kvalitet), II (srednji kvalitet) i I (najbolji kvalitet). Ranije je isto tako bila i kategorija IV, koja je bila ispod kategorije III. Uzorcima se dodjeljuju kategorije odmjeravanjem sadržaja krocina i pikrokrocina u začinu, što otkrivaju mjerenja specifične spektrofotometričke [[optička gustina|apsorbancije]]. Safranal se tretira malo drugačije i umjesto da postoje pragovi za nivoe tj. svaku kategoriju{{nbsp}}– uzorci moraju da daju očitanje {{nowrap|20–50}} za sve kategorije.
 
Ovi podaci se mjere preko izveštaja [[spektrofotometrija|spektrofotometrije]] u sertifikovanim laboratorijama za testiranje širom svijeta. Veća apsorbancija implicira veći nivo krocina, pikrokrocina i safranala, a stoga i veći koloritni potencijal i dalje jačinu po gramu. Očitanje apsorbancije krocina poznato je kao „koloritna jačina” ili „snaga bojenja” ({{jez-en|colouring strength}}) šafrana u pitanju. Šafranova jačina bojenja može da bude u rasponu od manje od 80 (za svaki šafran kategorije IV) pa sve do 200 ili više (za kategoriju I). Najbolji uzorci na svijetu (odabrani, uglavnom {{nowrap|crveno-bordo}} vrhovi žigova ekstrahovani iz najfinijih cvjetova) dobijaju koloritnu jačinu veću od 250, što ovakav šafran čini preko tri puta jačim od onoga kategorije IV. Tržišne cijene za vrste šafrana proizilaze direktno iz ovih ISO kategorija. Sargol i kupe šafran obično padaju u ISO{{nbsp}}3632 kategoriju I. Pušal i manča vjerovatno pripadaju kategoriji II. Na mnogo etiketa pakovanja šafrana, niti ISO{{nbsp}}3632 kategorija niti koloritna jačina (mjera sadržaja krocina) nije prikazana.
 
Kako god, mnogi uzgajivači, trgovci i potrošači odbijaju ovakve brojke laboratorijskih testiranja. Neki ljudi više vole holistički metod uzorkovanja gomilica končića radi provjere okusa, arome, savitljivosti i drugih osobina{{nbsp}}— na način sličan onom koji praktikuju iskusni kušači vina.{{sfn|Hill|2004|p=274}} Međutim, ISO{{nbsp}}3632 klasa i informacija o koloritnoj jačini omogućava potrošačima da izvrše momentalna poređenja kvaliteta različitih brendova šafrana{{nbsp}}— bez da moraju plaćati i uzorkovati šafran; naročito, potrošači mogu da sračunaju novčanu vrijednost na osnovu cijene po jedinici koloritne jačine umjesto cijene po gramu, uzev u obzir širok mogući raspon koloritnih jačina koje različite vrste šafrana mogu da imaju.
 
=== Falcifikovanje (adulteracija) ===
Uprkos pokušajima stroge kontrole kvaliteta i standardizacije, bogata je historija [[adulteracija|adulteracije]] šafrana{{nbsp}}– posebno među jeftinijim klasama, što se nastavilo do savremenog doba. Podvaljivanje je prvi put dokumentovano u srednjovjekovnoj Evropi, gdje su oni koji su otkriveni da prodaju neispravni šafran pogubljeni pod kodeksom „Safranšou” (izvorno „Safranschou”).{{sfn|Willard|2002|pp=102–104}} Tipične metode uključuju umiješanje stranih supstanci kao što je korijen [[cvekla|cvekle]], vlakna [[nar]]a, crveno obojena vlakna [[svila|svile]], ili pak bezukusni i bezmirisni žuti prašnici šafrana. Druge metode uključivale su namočavanje niti šafrana nekim glutinoznim supstancama kao što je [[med]] ili [[biljno ulje]], da bi se povećala njihova masa. Šafran u prahu je podložniji adulteraciji, a kao razblažavajuće dopune koriste se [[kurkuma]], [[paprika (začin)|paprika]] i drugi začini u prahu. Falcifikovanje također može činiti prodaja pogrešno etiketiranih smjesa različitih klasa šafrana. Tako je u Indiji visokoklasni kašmirski šafran često prodavan izmiješan sa jeftinijim iranskim uvoznim; ove smjese su tako stavljane na tržište kao čisti kašmirski šafran, što je kašmirske uzgajivače koštalo veliki dio njihovih prihoda.<ref>{{cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2003-11-04/kashmiri-saffron-producers-see-red-over-iranian/1504154|title=Kashmiri saffron producers see red over Iranian imports|publisher=Australian Broadcasting Corp.|date=4. 11. 2003|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307205732/http://www.abc.net.au/news/2003-11-04/kashmiri-saffron-producers-see-red-over-iranian/1504154|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4216493.stm|title=Saffron industry in deep distress|last=Hussain|first=Altaf|publisher=[[BBC News]]|location=London|date=28. 1. 2005|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307205949/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4216493.stm|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> [[Šafranika]] je česta zamjena koja se ponekad prodaje kao šafran. Začin je navodno krivotvoren [[konjska griva|konjskom grivom]], [[kukuruzna svila|kukuruznom svilom]] ili isjeckanim papirom. [[Tartrazin]] ili [[narandžastožuta S|sunset žuta]] koristili su se da se oboji falcifikovani šafran u prahu.<ref name="BBC2017">{{cite news|url=http://www.bbc.com/news/business-41110151|title=The problem for the world's most expensive spice|last=Hooker|first=Lucy|publisher=[[BBC]]|date=13. 9. 2017|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307210927/http://www.bbc.com/news/business-41110151|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
 
=== Vrste ===
[[Datoteka:Crocus sativus 01 by Line1.JPG|mini|desno|upright|Šafran iz različitih {{nowrap|zemalja-proizvođača}}, bran i sušen na različite načine, dovodi do različitog krajnjeg kvaliteta]]
 
Razni uzgajivači šafrana stvaraju vrste niti koje se često regionalno distribuišu i karakteristično su različite. Varijeteti (ne ''[[sorta (botanika)|varijeteti]]'' u botaničkom smislu) iz Španije, uključujući robne marke „Španski Superior” i „Krem”, generalno su blaže u boji, okusu i aromi; klasifikuju se prema standardima koje je nametnula vlada. Italijanski varijeteti su malo više potentni od španskih. Najintenzivniji varijeteti imaju tendenciju da budu iranski. Različiti „butik” usjevi su dostupni sa Novog Zelanda, iz [[Francuska|Francuske]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ([[Engleska|Engleske]]), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i drugih zemalja{{nbsp}}– neki od njih su organski gajeni. U SAD, pensilvanijski holandski šafran{{nbsp}}– poznat po svojim „zemljanim” osobinama{{nbsp}}– prodaje se u malim količinama.{{sfn|Willard|2002|p=143}}{{sfn|Willard|2002|p=201}}
 
Potrošači mogu da smatraju određene vrste „premijum” kvaliteta. „Akvila” šafran, ili „caferano del’Akvila”, definiše visok sadržaj safranala i krocina, svojstven oblik žiga, neobično oštra aroma i jaka boja; uzgaja se isključivo na osam hektara u Naveli dolini italijanskog regiona [[Abruzzo|Abruco]], u blizini [[L'Aquila|L’Akvile]]. Prvi put se našao u Italiji nakon što ga je donio dominikanski monah iz Španije u eri inkvizicije. Ali, najveća kultivacija šafrana u Italiji je u [[San Gavino Monreale]]u ([[Sardinija]]), gdje ga se uzgaja na 40{{nbsp}}hektara{{nbsp}}– ovo predstavlja 60% italijanske proizvodnje; također ima neobično visok sadržaj krocina, pikrokrocina i safranala. Drugi je „mongra” ili „lača” šafran iz Kašmira ({{jez-la|Crocus sativus {{'}}Cashmirianus{{'}}}}), koji je među grupom do koje kupci najteže dolaze. Ponavljane ili učestale suše, biljne vaši i propali usjevi u Kašmiru nadovezali su se na indijsku zabranu izvoza, što je doprinijelo pretjerano visokim cijenama u inostranstvu. Kašmirski šafran je prepoznatljiv po svojoj tamnoj {{nowrap|bordo-ljubičastoj}} nijansi boje; spada među najtamnije na svijetu, što upućuje i na jak okus, aromu i efekat bojenja.<!--POTVRDITI.-->
 
== Trgovina ==
{{glavni|Trgovina šafranom}}
[[Datoteka:SaffMHD.jpg|mini|lijevo|Prodaja šafrana u [[Iran]]u]]
 
Skoro sav šafran raste u pojasu od Španije na zapadu do Indije na istoku. Ostali kontinenti, osim Antarktika, proizvode manje količine. Godine 2014, 250{{nbsp}}t je proizvedeno u cijelom svijetu.<ref name="edition.cnn.com">{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2015/06/03/middleeast/iran-saffron-red-gold/|title=Iran's homegrown treasure: the spice that costs more than gold|last=Monks|first=Kieron|publisher=[[CNN]]|date=3. 9. 2015|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307233342/https://edition.cnn.com/2015/06/03/middleeast/iran-saffron-red-gold/|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no|quote=red gold}}</ref> [[Iran]] je zaslužan za oko 90% globalne proizvodnje, a većinu svog šafrana izvozi.<ref name="Ghorbani"/> Nekoliko iranskih istočnih i jugoistočnih provincija, uključujući [[Fars (provincija)|Fars]], [[Kerman (provincija)|Kerman]] i one u regionu [[Horasan (provincija)|Horasan]], sakupi većinu moderne globalne proizvodnje. Godine 2005, drugorangirana [[Grčka]] proizvela je 5,7{{nbsp}}t, dok su [[Maroko]] (berberski region [[Taljujn]]) i [[Indija]] (region [[Kašmir]]) podijelili treće mjesto proizvodnjom od po 2,3{{nbsp}}t.<ref name="Ghorbani"/>
 
[[Datoteka:Saffron at a Turkish market.jpg|mini|desno|Indijski i španski šafran na pijaci u [[Turska|Turskoj]]]]
 
Posljednjih godina, uzgoj u [[Afganistan]]u se povećao. [[Azerbejdžan]], [[Maroko]] i [[Italija]] su, u opadajućem redoslijedu, manji proizvođači. Prekomjerno visoki troškovi radne snage i zasićenje obilnim uvozom iz Irana znači da samo odabrana mjesta nastavljaju mučnu žetvu u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]{{nbsp}}– među njima i švicarsko selo Mund, čiji je godišnji učinak nekoliko kilograma.<ref name="Katzer2010"/> Proizvodnja šafrana na mikronivou može da se primijeti u [[Australija|Australiji]] (uglavnom država [[Tasmanija]]),<ref>{{cite news|url=http://www.abc.net.au/tv/programs/landline/old-site/stories/s556192.htm|title=Tasmania's saffron gold|last=Courtney|first=Pip|publisher=Australian Broadcasting Corp.|periodical=Landline|date=19. 5. 2002|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308000043/http://www.abc.net.au/tv/programs/landline/old-site/stories/s556192.htm|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> [[Kina|Kini]], [[Egipat|Egiptu]], dijelovima [[Engleska|Engleske]],<ref name="BBCessex2014"/> [[Francuska|Francuskoj]], [[Izrael]]u, [[Meksiko|Meksiku]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Švedska|Švedskoj]] ([[Kotar Gotland|Gotland]]), [[Turska|Turskoj]] (uglavnom oko grada [[Safranbolu]]a), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ([[Kalifornija]] i [[Pensilvanija]]) i [[Srednja Afrika|Centralnoj Africi]].{{sfn|Hill|2004|p=272}}<ref name="Abdullaev"/>
 
Cijene šafrana u prodaji na veliko i malo kreću se u rasponu 1.100–11.000 [[američki dolar|dolara]] po kilogramu (ili 1,1–11{{nbsp}}{{nowrap|$/g}}), tj. 500–5.000 dolara po funti (ili 31,2–312{{nbsp}}{{nowrap|$/oz}}). U zapadnim zemljama prosječna maloprodajna cijena 1974. godine bila je 2.200 dolara po kilogramu (ili 2,2{{nbsp}}{{nowrap|$/g}}), tj. 1.000 dolara po funti (ili 62,5{{nbsp}}{{nowrap|$/oz}}).{{sfn|Hill|2004|p=272}} U februaru 2013, maloprodajna boca sa 1,7{{nbsp}}g mogla je da se kupi za 16,26{{nbsp}}${{nbsp}}– što je ekvivalentno 9,56{{nbsp}}{{nowrap|$/g}}; ili najmanje za oko 4,41{{nbsp}}{{nowrap|$/g}} u većim količinama. Pošto se plaća i do 65{{nbsp}}$ za gram sjemena najvišeg kvaliteta, šafran može da bude skuplji i od [[plemeniti metal|plemenitih metala]].<ref name="edition.cnn.com"/> Gram sadrži između 150 i 440 žigova. Živopisan grimizni kolorit, mala vlažnost, elastičnost i odsustvo ostataka otkinutih končića sve su osobine svježeg šafrana.
 
Šafran je najskuplji i najtraženiji začin na svijetu, nerijetko poznat i kao ''crveno zlato''.<ref name="edition.cnn.com"/>
 
== Upotreba ==
[[Datoteka:Saffron soak.jpg|mini|lijevo|Žigovi šafrana potopljeni u vruću{{nbsp}}– ali ne kipuću{{nbsp}}– vodu, nekoliko minuta prije upotrebe u kuhinji; ovime se pospješuje oslobađanje aromatičnih komponenti]]
{{Proširiti sekciju}}
{{glavni|Upotreba šafrana}}
 
{{Hranjiva vrijednost
== Narodno vjerovanje ==
| name = Osušeni šafran
{{Proširiti sekciju}}
| serving_size = 2,1 g (1 {{abbr|s. kaš.|supena kašika}})
| kJ = 27
| carbs = 1.37 g
| fibre = 0.10 g
| fat = 0.12 g
| satfat = 0.03 g
| transfat = 0.00 g
| monofat = 0.01 g
| polyfat = 0.04 g
| protein = 0.24 g
| water = 0.25 g
| vitA_iu = 11
| thiamin_mg = 0
| riboflavin_mg = 0.01
| niacin_mg = 0.03
| vitB6_mg = 0.02
| folate_ug = 2
| vitB12_ug = 0
| vitC_mg = 1.7
| vitD_ug = 0
| vitD_iu = 0
| calcium_mg = 2
| copper_mg = 0.01
| iron_mg = 0.23
| magnesium_mg = 6
| manganese_mg = 0.60
| phosphorus_mg = 5
| potassium_mg = 36
| selenium_ug = 0.1
| sodium_mg = 3
| zinc_mg = 0.02
| opt1n = {{#ifexist:Kempferol|[[Kempferol]]|Kempferol}}
| opt1v = 4,3 mg
| opt2n = Pepeo
| opt2v = 0,11 g
| note = [https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/287?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=50&offset=&sort=default&order=asc&qlookup=02037&ds=&qt=&qp=&qa=&qn=&q=&ing= Veza do unosa u bazi podataka USDA]
| source_usda = 1
}}
 
Aromu šafrana znalci često opisuju kao takvu da podsjeća na metalni med sa primjesom suhe trave ili sijena, dok se za okus također tvrdi da je nalik na sijeno ali sladak. Šafran također daje blistavu {{nowrap|žuto-narandžastu}} boju hrani. U širokoj je upotrebi u perzijskoj,<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=87KOW40HThAC&pg=PT37|title=A Treasury of Persian Cuisine|last=Simmons|first=Shirin|publisher=Stamford House Publishing|isbn=978-1-904985-56-3|pages=37–38|date=oktobar 2007|accessdate=8. 3. 2018}}</ref> indijskoj, evropskoj i arapskoj kuhinji. Konditorski proizvodi i likeri često sadrže šafran. Šafran se koristi u raznim jelima, od [[ukrašena riža|ukrašene riže]] i ''[[koreš]]a'' u Iranu,<ref>{{cite web|url=http://www.thepersianfusion.com/persian-jewelled-rice-with-lamb-gheymeh-nesar/|title=Persian Jewelled Rice with Lamb (Gheymeh Nesar)|website=www.thepersianfusion.com|date=11. 7. 2017|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308010926/http://www.thepersianfusion.com/persian-jewelled-rice-with-lamb-gheymeh-nesar/|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thepersianfusion.com/chicken-aubergine-stew-bademjan-ghooreh-mosama/|title=Persian Chicken & Aubergine Stew (Bademjan-Ghooreh Mosama|website=www.thepersianfusion.com|date=20. 8. 2017|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308011134/http://www.thepersianfusion.com/chicken-aubergine-stew-bademjan-ghooreh-mosama/|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> milaneze ''[[rižoto|rižota]]'' u Italiji, ''[[paelja]]'' u Španiji, ''[[bujabes]]a'' u Francuskoj, do ''[[birjani]]ja'' sa raznim mesnim prilozima u Južnoj Aziji. Jedna od najistaknutijih upotreba šafrana je u pripremi „zlatne šunke”, dragocjene lagano sušene [[šunka|šunke]] sa šafranom iz [[San Gimignano|San Điminjana]]. Uobičajene zamjene za šafran uključuju [[šafranika|šafraniku]] ({{jez-la|Carthamus tinctorius}}; često se prodaje kao „portugalski šafran” ili ''{{jezik|pt|açafrão}}''), [[anato]] i [[kurkuma|kurkumu]] ({{jez-la|Curcuma longa}}).<!-- Šafran je identifikovan kao „E164” u [[E-brojevi|{{nowrap|E-brojevnom}}]] sistemu aditiva za hranu u Evropskoj uniji. -->
== Također pogledajte ==
 
Šafran ima dugu historiju upotrebe u [[tradicionalna medicina|tradicionalnoj medicini]].<ref>{{cite journal|url=http://ajp.mums.ac.ir/pdf_122_fa0adab83a39198419c20125f89ee8bf.html|title=Historical uses of saffron: Identifying potential new avenues for modern research|last1=Mousavi|first1=S. Z.|last2=Bathaie|first2=S. Z.|journal=Avicenna Journal of Phytomedicine|volume=1|issue=2|pages=27–66|year=2011|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308012619/http://ajp.mums.ac.ir/pdf_122_fa0adab83a39198419c20125f89ee8bf.html|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02858789|title=Uses of saffron|last1=Basker|first1=D.|last2=Negbi|first2=M.|journal=Journal of Economic Botany|volume=37|issue=2|pages=228–236|doi=10.1007/BF02858789|jstor=4254486|year=1983|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://archive.is/IpZmA|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>{{refn|group="n."|Žigovi cvijeta šafrana u sebi imaju glavni lijek kojim on djeluje. I u Grčkoj i Italiji je još bio poznat uticaj na [[materica|matericu]]; olakšava porođaj i uređuje (olakšava bolnu) [[menstruacija|menstruaciju]]. Pored toga što djeluje kao ’okrepljujuće sredstvo’ na ovom polju, djeluje i kao ’stišavajuće sredstvo’ jer uklanja [[mišićni spazam|grčeve]], ublažava bolove u krstima uzrokovane grčevima itd. Bitno je pomenuti i da pospješuje priliv krvi ka mozgu, što opet može izazvati opijenost nalik na onu od [[opijum]]a. Kao napitak isto tako može ublažiti bolove kod djece kojoj niču zubi, utrljavanjem u desni. Od šafrana se pravi „Garusov eliksir” (Elixir de Garus), koji poboljšava miris lijekova.<ref name="LLB-366,367/499,500,501"/>}} Šafran se također koristio kao [[bojilo]] za tkanine, posebno u Kini i Indiji; također je upotrebljavan i u parfimeriji.{{sfn|Dalby|2002|p=138}}
{{clear left}}
 
=== Ishrana ===
Osušeni šafran sačinjava 12% voda, 65% [[ugljikohidrati]], 6% [[lipidi|masti]] i 11% [[bjelančevine]]. ''(tabela)''
 
Pri poređenju s drugim začinima ili sušenom hranom, nutritivni sadržaj osušenog šafrana pokazuje bogatstvo hranjivim vrijednostima a posebno [[Vitamin B|B vitaminima]] i [[dijetetski mineral|dijetetskim mineralima]]. ''(tabela)'' U porciji od jedne [[supena kašika|supene kašike]] (oko 2{{nbsp}}g), najznačajnije je veliko prisustvo [[mangan]]a od 28% preporučenog dnevnog unosa; ostali nutrijenti su neznatni. ''(tabela)''
 
=== Istraživanje ===
Jedna limitirana [[metaanaliza]] dovela je do zaključka da je šafran kao suplement olakšao simptome kod pacijenata sa [[klinička depresija|teškim depresivnim poremećajima]],<ref name="Hausenblas-2013">{{cite journal|url=|title=Saffron (Crocus sativus L.) and major depressive disorder: a meta-analysis of randomized clinical trials|last1=Hausenblas|first1=H. A.|last2=Saha|first2=D.|last3=Dubyak|first3=P. J.|last4=Anton|first4=S. D.|journal=Journal of Integrative Medicine|volume=11|issue=6|pages=377–383|pmid=24299602|doi=10.3736/jintegrmed2013056|pmc=4643654|date=novembar 2013|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> a pregled je pokazao da je pomogao kod blage do umjerene depresije.<ref name="Lopresti_Drummond_2014">{{cite journal|url=|title=Saffron (Crocus sativus) for depression: a systematic review of clinical studies and examination of underlying antidepressant mechanisms of action|last1=Lopresti|first1=A. L.|last2=Drummond|first2=P. D.|journal=Human Psychopharmacology: Clinical and Experimental|volume=29|issue=|pages=517–527|doi=10.1002/hup.2434|pmid=25384672|year=2014|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref>
 
== Historija ==
{{glavni|Historija šafrana}}
[[Datoteka:Cueilleuse de safran, fresque, Akrotiri, Grèce.jpg|mini|lijevo|upright=1.1|Detalj s freske „Skupljači šafrana”, na zgradi „Kseste 3”; jedna je od mnogih sa naslikanim šafranom, a pronađena je u naselju iz bronzanog doba{{nbsp}}– [[Akrotiri (Santorini)|Akrotiri]], na egejskom ostrvu [[Santorini]] ([[Kikladi]])]]
 
Dokumentovana historija uzgajanja šafrana obuhvata više od tri milenija.{{sfn|Deo|2003|p=1}} Divlja preteča domaćeg šafrana je vjerovatno ''[[Crocus cartwrightianus]]''. Ako je ''C.{{nbsp}}sativus'' mutirana forma ''C.{{nbsp}}cartwrightianus'', onda je moguće da je nastala tako što su {{nowrap|ljudi-uzgajivači}} selektivno [[gajenje biljke|gajili]] primjerke radi neobično dugih žigova{{nbsp}}– na Kreti u kasnom [[bronzano doba|bronzanom dobu]].{{sfn|Negbi|1999|p=1}} Polagano se raširio većim dijelom [[Evroazija|Evroazije]], a kasnije je donijet i u dijelove [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Okeanija|Okeanije]].
 
=== Istok ===
[[Datoteka:Maitreya Bodhisattva and Monks Singapore.jpeg|mini|desno|Budisti slijede nošenje haljina boje šafrana; mole se u Dvorani hiljadu zmajeva u [[Hram i muzej relikvije Budinog zuba|Hramu i muzeju]] [[Budin zub (relikvija)|relikvije Budinog zuba]] u [[Singapur]]u]]
 
Šafran je opisan u [[Asirija|asirskoj]] botaničkoj raspravi iz [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p. n. e.]], koja je nastala za vrijeme vladavine [[Asurbanipal]]a.{{sfn|Russo|Dreher|Mathre|2003|p=6}} Dokumentacija upotrebe šafrana tokom razdoblja od 3.500 godina je otkrivena.<ref name="Honan2004">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2004/03/02/science/researchers-rewrite-first-chapter-for-the-history-of-medicine.html|title=Researchers Rewrite First Chapter for the History of Medicine|last=Honan|first=William H.|work=[[The New York Times]]|date=2. 3. 2004|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308022832/http://www.nytimes.com/2004/03/02/science/researchers-rewrite-first-chapter-for-the-history-of-medicine.html?mtrref=archive.org&gwh=04D40BC6865E7746D41160FF83D54D30&gwt=pay|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> Pigmenti na bazi šafrana su zaista pronađeni na 50.000 godina starim crtežima prahistorijskih mjesta u sjeverozapadnom Iranu.{{sfn|Willard|2002|p=2}}<ref>{{cite book|url=|title=The Essential Saffron Companion|last=Humphries|first=J.|publisher=Ten Speed Press|page=20|isbn=978-1-58008-024-8<!--1580080243-->|year=1998|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> [[Sumer]]ci su kasnije koristili samonikli (divlji) šafran u svojim lijekovima i magičnim napicima.{{sfn|Willard|2002|p=12}} Šafran je bio predmet trgovine na daljinu prije uspona kulture [[Minojska civilizacija|Minojaca]] u [[2. milenij p. n. e.|2. mileniju p. n. e.]] Drevni [[Perzija]]nci su do [[10. vijek p. n. e.|10. vijeka p. n. e.]] uzgajali perzijski šafran ({{jez-la|Crocus sativus {{'}}Hausknechtii{{'}}}}) u Derbeni, [[Isfahan]] (danas [[Iran]]); i Horasanu (danas [[Afganistan]]). Na ovakvim mjestima, končići šafrana su se tkali u tekstil,{{sfn|Willard|2002|p=2}} ritualno nudeći isti božanstvima; također je korišten kao bojilo, u parfemima, za lijekove, te radi pranja tijela.{{sfn|Willard|2002|pp=17–18}} Žigovi šafrana bi tako bili rasuti preko kreveta i miješani u tople čajeve u svrhu liječenja naleta [[melanholija|melanholije]]. Također, neperzijanci su se pribojavali toga što Perzijanci koriste šafran kao agens za [[narkomanija|drogiranje]] i [[afrodizijak]].{{sfn|Willard|2002|p=41}} Tokom azijskih kampanja, [[Aleksandar Veliki]] je koristio perzijski šafran za svoje infuzije, rižu i kupke{{nbsp}}– da bi liječio rane zadobijene u bitkama. Aleksandrove trupe su oponašale ono što rade Perzijanci i donijele šafranske kupke u Grčku.{{sfn|Willard|2002|pp=54–55}}
 
Sukobljene teorije objašnjavaju dolazak šafrana u Južnu Aziju. [[Kašmir]]ci i [[Kina|Kinezi]] računaju da je datum donošenja bilo kada u periodu prije 2.500–900 godina.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/213043.stm|title=Gathering Kashmir's saffron|last=Lak|first=Daniel|publisher=[[BBC News]]|date=23. 11. 1998|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308030204/http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/213043.stm|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://vitasta.org/1999/index.html|title=Cultural Heritage of India: The Kashmiri Pandit Contribution|last=Fotedar|first=S.|journal=Vitasta|publisher=Kashmir Sabha of Kolkata|volume=32|issue=1|pages=128|year=1999|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929225731/http://vitasta.org/1999/index.html|archivedate=29. 9. 2011|deadurl=yes}}</ref>{{sfn|Dalby|2002|p=95}} Historičari koji proučavaju drevne perzijske spise datirali su donošenje u vrijeme prije [[500. p. n. e.]],{{sfn|McGee|2004|p=422}} pripisavši ga perzijskom presađivanju lukovica šafrana da bi se snabdjeli novi vrtovi i parkovi.<ref>{{cite book|url=|title=Food in the Ancient World from A to Z|last=Dalby|first=A.|authorlink=<!--Endru Dalbi-->|publisher=Routledge|page=256|isbn=978-0-415-23259-3<!--0415232597-->|year=2003|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> [[Fenicija|Feničani]] su potom trgovali kašmirskim šafranom kao bojilom i ljekovitim sredstvom za melanholiju. Njegova upotreba u hrani i kao bojila naknadno se proširila u Južnoj Aziji. Budistički monasi nose haljine boje šafrana; međutim, haljine nisu obojene skupocjenim šafranom već [[kurkuma|kurkumom]], jeftinijim bojilom; ili [[džekfrut]]om (nangka).<ref>{{cite book|url=|title=Colour: A Natural History of the Palette|last=Finlay|first=V.|publisher=Random House|page=224|isbn=978-0-8129-7142-2<!--0812971426-->|year=2003|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> Haljine monaha su obojene u istu boju da bi se pokazala međusobna jednakost, a kurkuma ili boja okera je bila najjeftinija te najlakše dostupno bojilo. Sada se koristi ''[[gumigut]]'' (''gambodž'') za bojenje haljina.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=10IMFSavIMsC|title=Mansfeld's Encyclopedia of Agricultural and Horticultural Crops|editor-last=Hanelt|editor-first=P.|publisher=Springer|edition=1.|page=1352|isbn=978-3-540-41017-1<!--3540410171-->|year=2001|accessdate=8. 3. 2018}}</ref><!--Ako nisu bojene šafranom, ovo je preopširno navoditi sve samo radi toga što je boja boja šafrana.-->
 
Neki historičari vjeruju da je šafran došao u Kinu preko [[Mongolija|mongolskih]] napadača iz Perzije.<ref>{{cite book|url=|title=Charlemagne's Tablecloth: A Piquant History of Feasting|last=Fletcher|first=N.|publisher=Saint Martin's Press|edition=1.|page=11|isbn=978-0-312-34068-1<!--0312340680-->|year=2005|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> Ali šafran se pominje u drevnim kineskim medicinskim tekstovima, uključujući četrdesettomnu farmakopeju naslova „Šenongov veliki herbal” ([[Tradicionalno kinesko pismo|trad. kineski]]: {{jezik|zh-TW|神農本草經}}, [[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojedn. kineski]]: {{jezik|zh-CN|神农本草经}}, [[Pinjin|pinjin]]: ''{{jezik|zh-Latn|Shénnóng běncǎo jīng}}''; također je poznata i kao „Pen cao” ili „Pun cao”); relevantni tom datira iz [[300. p. n. e.|300]]–[[200. p. n. e.]] Tradicionalno pripisivan čuvenom ''jan'' (vatra) caru ([[Tradicionalno kinesko pismo|trad. kineski]]: {{jezik|zh-TW|炎帝}}, [[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojedn. kineski]]: {{jezik|zh-CN|炎帝}}, [[Pinjin|pinjin]]: ''{{jezik|zh-Latn|Yándì}}'') [[Šenong]]u, herbal raspravlja o 252 medicinska liječenja zasnovana na fitohemiji a za razne poremećaje.<ref>{{cite book|url=|title=Principles and Methods of Toxicology|last=Hayes|first=A. W.|publisher=Taylor and Francis|edition=4.|page=6|isbn=978-1-56032-814-8<!--1560328142-->|year=2001|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> Ipak, oko [[3. vijek]]a nove ere Kinezi su priznavali da šafran ima kašmirsko porijeklo. Prema kineskom travaru Van Dženu, „[s]tanište šafrana je u Kašmiru, gdje ga ljudi uzgajaju prvenstveno da bi ga ponudili Budi”. Van je također komentarisao kako je korišten u to vrijeme: „Cvijet vene nakon nekoliko dana, a onda se dolazi do šafrana. Cijeni ga se zbog njegove jednoobrazne žute boje. Može da se koristi za aromatizaciju vina.”<ref>{{harvnb|Dalby|2002|p=95}} »[t]he habitat of saffron is in Kashmir, where people grow it principally to offer it to the Buddha«{{nbsp}}•{{nbsp}}»The flower withers after a few days, and then the saffron is obtained. It is valued for its uniform yellow colour. It can be used to aromatise wine.«</ref>
 
=== Širi Bliski istok ===
[[Minojska civilizacija|Minojci]] su crtali šafran na freskama u svojoj palati, [[1600. p. n. e.|1600]]–[[1500. p. n. e.|1500. p. n. e.]]; ukazali su na moguću upotrebu kao terapeutskog lijeka.<ref name="Honan2004"/><ref>{{cite journal|url=|title=Therapy with Saffron and the Goddess at Thera|last1=Ferrence|first1=S. C.|last2=Bendersky|first2=G.|journal=Perspectives in Biology and Medicine|volume=47|issue=2|pages=1 [199–226]|pmid=15259204|doi=10.1353/pbm.2004.0026|year=2004|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}</ref> Drevne grčke legende govore o morskim putovanjima do [[Kilikija|Kilikije]], gdje su avanturisti tražili ono za šta su vjerovali da su najvredniji končići na svijetu.{{sfn|Willard|2002|pp=2–3}} Druga legenda priča o Krokusu i Smilaksu, pri čemu je Krokus začaran i pretvoren u prvi {{nowrap|šafran-krokus}}.{{sfn|Willard|2002|p=2}} Drevni parfimeri u Egiptu, ljekari u [[Gaza|Gazi]], seljani na [[Rodos]]u,{{sfn|Willard|2002|p=58}} te grčke [[hetera|''hetaerae'']] [[kurtizana|kurtizane]] koristili su šafran u svojim [[mirisna voda|mirisnim vodama]], parfemima i ’potpurima’, maskarama i ’pomastima’, ’božanskim ponudama’, te medicinskom lečenju.{{sfn|Willard|2002|p=41}}
 
U kasnom [[Ptolemejidi|ptolemejskom Egiptu]], [[Kleopatra VII|Kleopatra]] je koristila šafran u svojim kupkama tako da vođenje ljubavi bude ugodnije.{{sfn|Willard|2002|p=55}} Egipatski iscjelitelji su koristili šafran kao lijek za sve vrste gastrointestinalnih oboljenja.{{sfn|Willard|2002|pp=34–35}} Šafran je također korišten kao bojilo za tkanine u takvim [[levant]]skim gradovima poput [[Sidon]]a i [[Tir]]a u [[Liban]]u.{{sfn|Willard|2002|p=59}} [[Aulo Kornelije Celzo]] prepisuje šafran u lijekovima za rane, kašalj, [[kolika (medicina)|koliku]] i [[šuga|šugu]], te u [[mitridatijum]]u.<ref>{{cite book|url=http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Celsus/home.html|title=De Medicina|series=Loeb Classical Library|last=Celsus|first=Aulus Cornelius<!--|translator-last=Spencer|translator-first=W. G.--><!--iskomentarisano zbog toga što ne prepoznaje ove parametre za prevodioca-->|volume=L292|issue=1-4|page=|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-99322-8<!--0674993225-->|year=1989|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://archive.is/8pW4a|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
 
=== Zapadna Evropa ===
[[Datoteka:Crocus sativus 003.jpg|mini|desno|upright|Očuvani „Šafran” („Safran”); Državni muzej za prirodnu historiju u [[Karlsruhe|Karlsrueu]], Njemačka]]
 
Šafran je bio značajan sastojak u određenim Rimskim receptima; primjeri su ''[[džuzel]]'' i ''[[konditum]]''.<ref name="Way 1843 p. 268">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=G_0UAAAAQAAJ&pg=PA268|title=Promptorium parvulorum sive clericorum, lexicon Anglo-Latinum princeps, recens. A. Way|series=Camden soc|last=Way|first=A.|issue=v. 1|page=268|year=1843|accessdate=8. 3. 2018}}</ref><ref name="Pratt 1855 p. 180">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Ji8OAAAAQAAJ&pg=PA180|title=The Flowering Plants of Great Britain|last=Pratt|first=A.|publisher=Society for Promoting Christian Knowledge|series=The Flowering Plants of Great Britain|issue=v. 3|page=180|year=1855|accessdate=8. 3. 2018}}</ref><ref name="Napier 1882 p. 104">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=XPspAAAAYAAJ&pg=PA104|title=A Noble Boke Off Cookry Ffor a Prynce Houssolde Or Eny Other Estately Houssholde: Reprinted Verbatim from a Rare Ms. in the Holkham Collection|type=Reprinted Verbatim from a Rare Ms. in the Holkham Collection|last=Napier|first=R.|publisher=E. Stock|pages=104–105|year=1882|accessdate=8. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klassischearchaeologie.phil.uni-erlangen.de/realia/essen/rezepte/conditum.html|title=Conditum Paradoxum|type=recept na latinskom i nemačkom|website=www.klassischearchaeologie.phil.uni-erlangen.de|date=|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308040216/http://www.klassischearchaeologie.phil.uni-erlangen.de/realia/essen/rezepte/conditum.html|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref> Ljubav Rimljana prema šafranu je bila tolika da su ga rimski kolonizatori uzeli sa sobom kada su se naselili u južnu [[Galija|Galiju]], gdje je u velikoj mjeri uzgajan sve do pada Rima. Ovim padom, uzgajanje šafrana u Evropi je opalo. Nadmećuće teorije kažu da se šafran tek vratio u Francusku preko [[Mavri|Mavara]] u [[8. vijek]]u nove ere odnosno sa [[Avinjonsko papstvo|Avinjonskim papstvom]] u [[14. vijek]]u nove ere.{{sfn|Willard|2002|p=63}} Slično tako, širenje islamske civilizacije možda je pomoglo ponovnom uvođenju usjeva u Španiji i Italiji.{{sfn|Willard|2002|p=70}}
 
[[Crna smrt]] iz 14. vijeka izazvala je nagli porast potražnje [[lijek]]ova na bazi šafrana, a Evropa je uvozila velike količine končića preko venecijskih i đenovskih brodova sa južnog i mediteranskog kopna (npr. [[Rodos]]). Pljačka jedne takve pošiljke od plemića bila je povod za izbijanje četrnaest sedmica vođenog ''[[Šafranski rat|Šafranskog rata]]''.{{sfn|Willard|2002|p=99}} Konflikt i rezultujući strah od osionog piratstva sa šafranom podstakli su sadnju lukovica u [[Basel|Bazelu]]; time je počeo da se uspješno uzgaja.{{sfn|Willard|2002|p=101}} Usjev se potom proširio u [[Nürnberg|Nirnberg]], gdje je endemska i nespretna adulteracija dovela do kodeksa „Safranšou” (izvorno „Safranschou”){{nbsp}}— pri čemu su krivci različito kažnjavani, zatvarani i pogubljivani.{{sfn|Willard|2002|pp=103–104}} U međuvremenu, kultivacija je nastavljena u južnoj Francuskoj, Italiji i Španiji.{{sfn|Willard|2002|p=133}}
 
[[Trgovište|Pijačni grad]] odnosno trgovište [[Saffron Walden|Safron Volden]] u [[Uttlesford|Atlsfordu]] ([[Essex|Eseks]]) ime je dobio po svojoj novoj posebnoj kulturi, a nastao je kao primarni centar za uzgajanje i trgovinu šafranom u [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]u; uzgajanje je potom obustavljeno, a šafran je ponovo vraćen ovde oko 2013. godine{{nbsp}}– kao i u neke druge dijelove UK (npr. [[Cheshire|Češir]]).<ref name="BBCessex2014">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2013/nov/16/meet-the-saffron-producer-uk|title=Interview: Meet the saffron producer: 'It seemed ridiculous that the UK didn't grow it'|last=Granleese|first=Bob|work=[[The Guardian]]|date=16. 11. 2013|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308042753/https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2013/nov/16/meet-the-saffron-producer-uk|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.bbc.com/news/uk-england-essex-29943720|title=Saffron spice returns to Essex after 200 years|publisher=[[BBC News]]|date=7. 11. 2014|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308042953/http://www.bbc.com/news/uk-england-essex-29943720|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}</ref>
 
=== Amerike ===
Evropljani su uveli šafran u Amerike kada su imigrantski članovi [[Crkva Schwenkfelder|Crkve Švenkfelder]] napustili Evropu sa prtljažnikom u kojem su bile njegove lukovice. Članovi crkve su ga uzgajali uveliko u Evropi.{{sfn|Willard|2002|p=143}} Do 1730, [[pensilvanijski Holanđani]] su uzgajali šafran širom istočne Pensilvanije. Španske kolonije na Karibima donijele su velike količine ovog novog američkog šafrana, a visoka potražnja osigurala je da cijena šafrana na spisku za razmjenu robe u Filadelfiji bude jednaka onoj zlata.{{sfn|Willard|2002|p=138}} Trgovina s Karibima se kasnije urušila tokom posljedica [[Rat iz 1812.|Rata iz 1812]], kada su mnoga plovila koja su nosila šafran uništena i potopljena.{{sfn|Willard|2002|pp=138–139}} Opet, pensilvanijski Holanđani su nastavili da uzgajaju manje količine šafrana za lokalnu trgovinu i upotrebu u kolačima, nudlama i jelima sa piletinom ili pastrmkom.{{sfn|Willard|2002|pp=142–146}} Uzgajanje šafrana u Americi opstalo je do savremenog doba, uglavnom u [[Okrug Lancaster (Pennsylvania)|Okrugu Lankaster (Pensilvanija)]].{{sfn|Willard|2002|p=143}}
{{clear}}
 
== Vidi još ==
* [[Gladiola]]
* [[Peć (grad)]]
 
== Napomene ==
{{reflist|group="n."}}
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
=== Citirana bibliografija ===
{{refbegin|30em|indent=yes}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://books.google.com/?id=7IHcZ21dyjwC|title=Dangerous Tastes: The Story of Spices|last=Dalby|first=A.|authorlink=<!--Endru Dalbi-->|edition=1.|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23674-5<!--0520236742-->|year=2002|accessdate=8. 3. 2018}}
: {{cite journal|ref=harv|url=http://www.crop.cri.nz/home/products-services/publications/broadsheets/020Saffron.pdf|title=Growing Saffron—The World's Most Expensive Spice|last=Deo|first=B.|journal=Crop and Food Research|publisher=New Zealand Institute for Crop and Food Research|issue=20|year=2003|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051227004245/http://www.crop.cri.nz/home/products-services/publications/broadsheets/020Saffron.pdf|archivedate=27. 12. 2005|deadurl=yes}}
: {{cite book|ref=harv|url=|title=The Contemporary Encyclopedia of Herbs and Spices: Seasonings for the Global Kitchen|last=Hill|first=T.|publisher=Wiley|edition=1.|isbn=978-0-471-21423-6<!--047121423X-->|year=2004|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://www.researchgate.net/publication/283796680_Saffron<!--https://www.researchgate.net/profile/AMJAD_HUSAINI/publication/283796680_Saffron/links/5647c35b08ae9f9c13e9600d/Saffron.pdf--><!--
 
- ovaj drugi URL je za preuzimanje pune tekstualne PDF verzije (link dugmeta: Download full-text PDF)
 
-->|title=Saffron|last=Husaini|first=Amjad|publisher=Global Science Books|location=United Kingdom{{\}}Japan|isbn=978-4-903313-67-2|year=2010|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180307193851/https://www.researchgate.net/publication/283796680_Saffron|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=kO8prjfiiCEC|title=Saffron (''Crocus sativus'') Production and Processing|editor1-last=Kafi|editor1-first=M.<!--|editor2-last=Koocheki|editor2-first=A.|editor3-last=Rashed|editor3-first=M. H.|editor4-last=Nassiri|editor4-first=M.--><!--iskomentarisano zbog nepotrebnog kategorisanja u nepostojeću kategoriju, Kategorija:Citiranje u starom stilu sa et al. u parametru urednici-->|publisher=Science Publishers|edition=1.|isbn=978-1-57808-427-2<!--157808427X-->|year=2006|accessdate=8. 3. 2018}}
: {{cite journal|ref=harv|url=http://www.leffingwell.com/download/saffron.pdf|title=Saffron|last=Leffingwell|first=J. C.|journal=Leffingwell Reports|publisher=Leffingwell & Associates|volume=2|issue=5|year=2002|accessdate=8. 3. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180308052246/http://www.leffingwell.com/download/saffron.pdf|archivedate=8. 3. 2018|deadurl=no}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://books.google.com/?id=iX05JaZXRz0C|title=On Food and Cooking: The Science and Lore of the Kitchen|last=McGee|first=H.|authorlink=<!--Harold Makgi-->|publisher=Scribner|isbn=978-0-684-80001-1<!--0684800012-->|year=2004|accessdate=8. 3. 2018}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://books.google.com/?id=l-QJaUp31T4C|title=Saffron: ''Crocus sativus'' L.|editor-last=Negbi|editor-first=M.|publisher=CRC Press|isbn=978-90-5702-394-1<!--9057023946-->|year=1999|accessdate=8. 3. 2018}}
: {{cite book|ref=harv|url=|title=The Cooking of India|series=Foods of the World|last=Rau|first=S. R.|publisher=Time-Life Books|isbn=978-0-8094-0069-0<!--0809400693-->|year=1969|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}
: {{cite book|ref=harv|url=|title=Women and Cannabis: Medicine, Science, and Sociology|last1=Russo|first1=E.|last2=Dreher|first2=M. C.|last3=Mathre|first3=M. L.|publisher=Psychology Press|edition=1.|isbn=978-0-7890-2101-4<!--0789021013-->|year=2003|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://books.google.com/?id=WsUaFT7l3QsC|title=Secrets of Saffron: The Vagabond Life of the World's Most Seductive Spice|last=Willard|first=P.|publisher=Beacon Press|isbn=978-0-8070-5009-5<!--0807050083-->|year=2002|accessdate=8. 3. 2018}}
: {{cite book|ref=harv|url=https://issuu.com/milorad22/docs/lecenje_lekovitim_biljem<!--https://www.scribd.com/document/346002466/Lecenje-lekovitim-Biljem-Dr-Rista-Gostuski--><!--
 
- ovaj drugi URL je za 7. dopunj. izd., drugi izdavač itd.;
- može poslužiti referentno, kao i 5. isprav. i dopun. izd. drugog izdavača a koje imam kao pravu knjigu a ne na internetu (relevantni sadržaj je manje-više isti u oba izdanja);
- što se tiče citiranja ove knjige (uključujući harvnb i dr. šablone), u komentarima kad je nešto dato odnosi se na ovo 5. isprav. i dopun. izd. (osim URL-a ovde iznad koji je za treće tj. 7. dopunj. izd.)
 
-->|title=Lečenje lekovitim biljem|last=Gostuški|first=Rista|publisher=Narodna knjiga<!--Veselin Masleša-->|location=Beograd<!--Sarajevo-->|edition=6.<!--5. isprav. i dopun.-->|year=1973<!--1970-->|accessdate=7. 3. 2018|archiveurl=https://archive.is/2A6Ew<!--https://web.archive.org/web/20180307122729/https://issuu.com/milorad22/docs/lecenje_lekovitim_biljem--><!--u prvoj arhiviranoj verziji samo je prva stranica izgleda snimljena, druge neće da učita; u drugoj arhiviranoj verziji knjiga se ne može nikako pregledati, iz nekog razloga; može da posluži referentno u slučaju da se linkovi pokvare-->|archivedate=7. 3. 2018|deadurl=no}}
{{refend}}
 
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book|url=|title=Saffron: The Story of England's Red Gold, With Delicious Saffron Recipes that Family and Friends will Love|last=Francis|first=S.|publisher=Norfolk Saffron|isbn=978-0-955-04667-4<!--1580080243-->|year=2011|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=AaTpWEIlgNwC|title=The Secret Benefits of Spices and Condiments|last=Kumar|first=V.|publisher=Sterling Publishers|isbn=978-1-84557-585-4|year=2006|accessdate=8. 3. 2018}}
* {{cite book|url=<!--
 
- ovde možda i nije potrbno dodavati URL, jer u pitanju je preporuka literature (relevantni sadržaj je manje-više isti kao i u drugim izdanjima LLB);
- može poslužiti referentno, kao i 5. isprav. i dopun. izd. a koje također imam kao pravu knjigu pored ove ovde;
- citiranje ovde ne treba
 
-->|title=Lečenje lekovitim biljem|last=Gostuški|first=Rista|publisher=Domaća biblioteka{{nbsp}}— P. Mirković|location=Beograd|edition=|pages=76, 180|year=1974|accessdate=|archiveurl=|archivedate=|deadurl=}}
{{refend}}
 
== Spoljašnje veze ==
<!-- BLOGOVI I REKLAMNI SAJTOVI ĆE BITI UKLONJENI. V. [[VP:SV]]. -->
{{Americana poster|Saffron}}
{{commonscat-inline}}
* [http://bnr.bg/sr/post/100501748?page_3_1=2 „Šafran — ’cveće raja’ u Rodopima” (BNR, 2014)] {{sr simbol}}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/lifestyle.506.html:354358-Lekovita-priroda---safran „Lekovita priroda — šafran” (''Večernje novosti'', 2011)] {{sr simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20041110054340/http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=318 „''Crocus sativus'' L. – Iridaceae” (ARS, 2004)] {{en simbol}}
* [https://unitproj.library.ucla.edu/biomed/spice/index.cfm?displayID=22 „Saffron – ''Crocus sativus''” (UCLA, 2002)] {{en simbol}}<!--
 
{{navboxes
| title = Povezani članci
| list =
{{bojenje tekstila}}
{{bilje i začini}}
}}
{{navboxes
| title = [[Farmakodinamika]]
| titlestyle = background:#ccccff
| list1 =
{{jonotropski glutamatni modulatori receptora}}
{{monoaminski resorptivni inhibitori}}
{{sigma modulatori receptora}}
}->
 
{{#ifexist:Template:Taxonbar|{{taxonbar}}}}{{normativna kontrola}}
* [[Lista začina|Spisak začina]]
== Vanjski linkovi ==
* http://unitproj.library.ucla.edu/biomed/spice/index.cfm?displayID=22
* http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=318
* http://gernot-katzers-spice-pages.com//engl/Croc_sat.html
* http://www.abc.net.au/landline/stories/s556192.htm
* http://web.archive.org/web/20051227004245/http://www.crop.cri.nz/home/products-services/publications/broadsheets/020Saffron.pdf
{{Začini}}
{{Commonscat|Crocus sativus}}
 
[[Kategorija:Asparagales]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Prehrambene boje]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Šafran"