Razlika između izmjena na stranici "Islam"

Uklonjeno 479 bajtova ,  prije 2 godine
m
nema sažetka izmjene
m (<br /> i {{citat}}.)
m
'''Islam''' ({{ArJ|الإسلام}} ''al-islām''; "predanost jednom [[Bog]]u") jeste [[Monoteizam|monoteistička]] [[religija]] koja je nastala na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] u 7. vijeku. Prema broju pripadnika, danas je druga najrasprostranjenija religija<ref>[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-exec/''Pregled religija''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref> i religija s najbržom stopom rasta na svijetu.<ref>[http://edition.cnn.com/2015/04/02/living/pew-study-religion/ ''Najbrže rastuće religije''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref><ref>[http://www.pbs.org/empires/islam/faithtoday.html ''PBS-Islam:Carstvo vjere- islam danas''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref>
 
Sljedbenici islama, [[musliman]]i, vjeruju u postojanje samo jednog boga ([[Allah]]a dž.š.) te da je [[Muhammed]] [[s. a. w. s.]] ("Božiji mir i blagoslov na njega") Njegov rob i [[Poslanici u islamu|poslanik]]. Zajedno s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvom]], islam je jedna od tri [[abrahamske religije|abrahamske]] ili ibrahimske religije.
 
Muslimani vjeruju da je islam originalna, potpuna i univerzalna verzija prvobitne vjere koja je kroz historiju više puta objavljivana posredstvom većeg broja [[Allah|Božijih]] [[Poslanici u islamu|poslanika]], uključujući [[Adem]]a, [[Nuh]]a, [[Ibrahim]]a, [[Musa|Musu]] i [[Isus|Isaa]]. Isto tako, vjeruju da je [[Kur'an]] nepromijenja i posljednja Božija objava. Islamski koncept i praksa sadrže i [[Islamski šarti|pet stubova islama]], koji su obavezni za sve muslimane kao i islamsko pravo, odnosno [[šerijat]], kojim se dotiče gotovo svaki aspekt ljudskog života i općenito društva, od [[Islamsko bankarstvo|bankarstva]] i blagostanja do položaja žena u društvu i okoline.
== Etimologija i značenje ==
[[Datoteka:Minaret_roof_in_constanta.jpg|mini|desno|Kupola [[Džamija Karla I|džamije Karla I]], sa islamskim polumjesecom na vrhu, [[Constanța]], [[Rumunija]]]]
Na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] {{ArJ|الإسلام}}, ''islām'' što znači "predanost" (jednom Bogu, [[Allah]]u [[s.w.t.]]) i opisan je kao ''dīn'' (ar. ''dîn el-islâm''), što znači "način života" ili "religija". [[Etimologija|Etimološki]], izvodi se iz istog korijena س ل م (s-l-m) kao i ''selām'' ("mir"; čest pozdrav među muslimanima). Termin ''musliman'' (''muslim'') također je povezana s riječju ''islām'' i u [[Bosanski jezik|bosanskom]] jeziku ima značenje "onaj koji se predaje Bogu".
 
== Historija ==
{{Glavni|Historija islama}}
Muhammed a.s. je rođen u [[Mekka|Mekki]] 570. godine. Oko 610. godine počeo je svojim [[ashabi]]ma (drugovima) prenositi poruke koje dobija od Allaha dž.š. posredstvom meleka [[Džibril|Džebraila]], i koje su kasnije skupljene u knjizi [[Kur'an]]. Sve propovijedi tvrde da je Bog (Allah) jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na [[Sudnji dan]] on će ljudima suditi prema njihovim djelima i poslati ih u [[džennet]] (raj) ili [[džehennem]] (pakao).
Bogati sloj pobunio se protiv nove religije, i to zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu, i počeo progoniti Muhammeda a.s. i njegove sljedbenike. Godine 622. Muhammed a.s. se iz Mekke seli u Medinu i taj čin zvan [[hidžra]] označava prekretnicu u islamu te je iskorišten kao period u odnosu na koji se računa vrijeme u islamskom svijetu. Tu su ustanovljeni glavni obredni oblici, a to su [[Namaz|namaz]] (molitva), [[zekat]], [[post]] (toko mjeseca [[ramazan]]a) i [[Hadždž|hodočašće]] (hadždž) u Mekku. Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.
 
Država je u početku bila savez plemena ili rodova, ali kako se širila tako je bila sve bolje organizirana. Državni poglavar bio je [[halifa]], nasljednik, odnosno zamjenik Muhammeda a.s. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove a.s. smrti osvojena su područja današnjih država [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a, Libije i [[Iran]]a. Ta ekspanzija nastavila se čitav vijek, na zapadu su osvojili sjevernu Afriku do Atlantika, prešli u Španiju, došli su do Carigrada i Pakistana. U svim tim zemljama je do 17. vijeka polahko, ali sigurno islam postao glavna religija.
 
Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanama deva unijeli su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine. Tokom 15. i 16. vijeka postojala su tri velika muslimanska carstva: [[Osmanlijsko carstvo]] koje je zauzimalo dijelove [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[Jugoistočna Evropa|Balkana]] i dijelove Sjeverne Afrike; zatim [[Safavidska dinastija]] u širem području današnjeg [[Iran]]a, [[Pakistan]]a, [[Irak]]a, [[Kavkaz|kavkaskih]] država i zapadne Turske, te [[Mogulsko carstvo]] u Indiji i jugoistočnoj Aziji. Ove imperijalne sile su svoj uspon zasnovale na otkriću i iskorištavanju modernih oružja za to doba, kao što je [[barut]] i topovi, te daleko efikasnijoj administraciji od zemalja srednjovjekovne Evrope.<ref name="armstrong116"/>
 
== Vjerovanja ==
Sljedbenici islama, poznati kao muslimani, vjeruju da je [[Bog]] ([[Arapski jezik|arapski]]: ''[[Allah|Allāh]]'') poslao svoju direktnu objavu čovječanstvu tj. [[Muhammed]]u, s.a.w.s, preko [[melek]]a [[Džibril]]a (Gabrijela) kao što je poslao objave ostalim [[Poslanici u islamu|poslanicima]], [[Adem]]u, [[Nuh]]u, [[Ibrahim]]u, [[Musa|Musāu]] i [[Isus|Isāu]]. Muslimani vjeruju da je [[Kur'an]] posljednja od Allahovih knjiga objavljenih čovječanstvu, da je potpuno tačna (bez grešaka) i da je nepromjenjiva, što obećava i Allah, a u djelo sprovode ljudi koji Kur'an znaju napamet, ti ljudi zovu se [[hafiz]]i. Budući da su prethodne knjige koje je Allah [[s.w.t.]] slao ljudima, a to su: Suhufi - Ibrahimu a. s, [[Tevrat]] - [[Tora]]- Musau a.s. (Mojsiju), [[Zebur]] - [[Davud]]u a. s, [[Indžil]] ([[Evanđelje]]) izmijenjene od strane ljudi ili djelimično zaboravljene (prepričavane) Allah s.w.t. je poslao Kur'an da bi ukazao čovječanstvu na pravi put. Kur'an se do danas sačuvao u izvornom obliku, zahvaljujući izuzetnoj pažnji da se ne izmijeni niti slovo u njemu.
 
Muslimani smatraju da je islam ista ona vjera koju su vijekovima propovijedali Božiji poslanici sve od Adema a. s. i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božija objava, a Muhammed s.a.v.s. posljednji Božiji poslanik. Islamsko učenje vidi kršćanstvo i judaizam kao derivacije učenja određenih poslanika - Ibrahima a.s. (Abrahama); i u tome prepoznaje njihove zajedničke Abrahamske korijene, a Kur'an ih naziva "ljudima Knjige" (Ehlul-Kitab). Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaženja u podjeli vlasti nakon Muhammedove smrti Muhammeda s.a.v.s, te tri podjele su: [[Sunitski islam|suniti]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. (riječi sunnit, šiit ili haridžija ne spominju se u Kur'an ili hadisu).
 
Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u šehadetu (svjedočenju) da nema drugog Boga sem Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Božiji rob i Božiji poslanik. Pripadnost islamu iskazuje se sljedećim riječima (transkript Arapskog pisma), da bi neko postao musliman mora jezikom izgovoriti i srcem vjerovati sljedeće riječi:
 
{{citat|''Ešheddu en la illahe ilallah we ešheddu enne Muhammeden abd'uhu we resuluhu.''<br />("Srcem vjerujem i jezikom očitujem da nema drugog Boga osim Allaha, i vjerujem i očitujem da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik.")}}
=== Šest osnovnih članova vjerovanja ===
Postoji šest osnovnih vjerovanja koja dijele svi muslimani:
# Vjerovanje u Allaha. (Amentu billahi)
# Vjerovanje u [[melek]]e. (we melaiketihi)
# Vjerovanje u Božije knjige. (we kutubihi)
# Vjerovanje u sve [[Poslanici u islamu|Božje poslanike]]. (we rusulihi)
# Vjerovanje u Sudnji dan. (we'l jewmil ahiri)
# Vjerovanje u sudbinu, vjerovanje da sve što biva, biva sa Allahowom s.w.tAllahovom voljom i određenjem (we bil kaderi hajrihi we šerrihi minAllahi teala)
 
Spojeno u jednu rečenicu glasi:
Dvije najveće podgrupe muslimana su [[Sunitski islam|sunniti]] i [[Šiitski islam|šiiti]]. Sunniti sačinjavaju veliki postotak muslimanskog svijeta iako je moguće pronaći velike većine šiita koje žive u zemljama [[Bliski istok|Bliskog istoka]] kao što su [[Iran]] ili [[Irak]]. Ipak, u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] sunniti su većina.
 
Osnovni uslovi za pripadnost islamu kod [[Sunitski islam|sunnitskih muslimana]] nazivaju se još i [[Pet stubova islama|islamskim šartima]], dok kod [[Šiitski islam|šiitske]] manjine postoji blago različita terminologija koja opisuje pet osnovnih vjerovanja, tzv. "korijeni religije". Svi muslimani se slažu sa stavom da su i sunnitska i šiitska osnovna vjerovanja ispravna.
 
[[Datoteka:Mosque.jpg|mini|307p307px|desno|Vjernici tokom molitve, džamija u [[Damask]]u]]
* [[Šehadet]]: Svjedočenje da niko osim Allaha s.w.t nije vrijedan obožavanja i da je [[Muhammed]] a.s. Njegov rob i [[poslanik]].
* [[Namaz]]: Obavljanje pet dnevnih namaza. (''salah'').
* [[Zekat]]: Davanje zekata (milostinja)
* [[Hadždž]]: Hodočašće u [[Mekka|Mekku]] u prvoj trećini mjeseca [[Zul-hidždže]] koje je obavezno bar jednom za vrijeme života onima koji imaju mogućnost da ga obave.
 
Šiiti i sunniti se također slažu sa sljedećim vjerovanjima, iako ih klasificiraju drugačije :
 
* [[Adl]]: Pravednost Allaha s.w.t.
* [[Sudnji dan (islam)|Kijamet]]: Sudnji dan.
* [[Amr-Bil-Ma'rūf]]: Upućivanje na dobro.
* [[Nahi-Anil-Munkar]]: Zabranjivanje zla.
* [[Džihad|Borba na Allahovom putu]]: Nastojanje da se postigne zadovoljstvo Allaha s.w.t.
* [[Khums]] ili jedna petina: Plaćanje jedne petine od dohotka.
 
Vjerovanja šiita u čiju obaveznost ne vjeruju sunniti :
 
* [[Šiitski imamat]]: Vodstvo, vjerovanje u svetost [[imam]]a hz. [[Alija ibn Ebu-Talib|Alije]] r.a. i nasljednika njegove loze.
* [[Tawalla]]: Ljubav prema [[Ehli-bejt|Poslanikovoj s.a.v.s porodici]] i njenim sljedbenicima.
* [[Tabarra]]: Odvajanje od neprijatelja Poslanikove s.a.v.s porodice.
 
== Kur'an ==
{{Glavni|Kur'an}}
Kur'an ({{ArJ|القرآن}} ''al-qur'ān''), u prenesenom prijevodu "čitanje", također zvan El-Kur'ān el-Karīm, jejest sveta [[knjiga]] islama, objavljen na arapskom jeziku.<ref>Kur'an, sura Eš-Šu'ara, 195. ajet</ref> Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božijih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika [[Muhammed|Muhammeda a.s.]]a u periodu od 23 godine preko meleka [[Džibril]]a.
 
=== Objava Kur'ana ===
Objava Kur'ana je počela u mjesecu [[Ramazan]]u.<ref>Kur'an, sura [[El-Bekare]], 185. ajet</ref> Božiji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se [[melek]] [[Džibril]] ukazao i počeo sa: ''"Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!"''<ref>Kur'an, sura El-Alek, 1-5. ajeta</ref> Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna čitati, ali je Džibril nekoliko puta ponovio ''"Čitaj!"'' To je bio Muhammedov a.s prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u [[Mekka|Mekki]], dok je drugi dio objavljen u [[Medina|Medini]]. U početku ljudi su ga učili napamet a kasnije su počeli i da ga zapisuju. Noć kada je Allah s.w.t upotpunio Kur'an zove se [[Lejletul-kadr]] (Noć kadr). Muslimani kojim arapski jezik nije maternji, nastoje ga učiti koliko su u mogućnosti. Šafijski šerijatski pravnici smatraju da je dužnost (farz) da svaki musliman treba učiti arapski jezik što je više moguće, jer je on "''savršen jezik''" a istovremeno i jezik Objave.<ref name="objava2"/>
 
Kur'an spada među najčitanije knjige na svijetu. Postoji veliki broj [[hafiz]]a, tj. ljudi koji znaju čitav Kur'an napamet. Prema registru Islamske zajednice u BiH, u Bosni i Hercegovini, u toj zemlji zvanično ima 282 hafiza.<ref name="boshaf"/>
 
=== Kur'an kao uputa ===
Postoje dvije vrste upute:
 
* Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha dž.š. u slijeđenju pravog puta. Ograničena je samo na vjernike.
* Uputa objašnjenja i namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta i korist. Ova uputa je opća za sve ljude.
 
Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrasniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "Zaista Kur'an upućuje ka onom što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (El-Isra, 9.)
Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrasniji i najpravedniji. Kaže Allah:
 
Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrasniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "{{citat|Zaista Kur'an upućuje ka onom što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (|El-Isra, 9.)}}
 
== Šerijat ==
{{Glavni|Šerijat}}
 
Vjerski zakon islama zove se šerijat. On je utemeljen na Božjoj objavi, i izveden je iz četiri glavna izvora. Prvi je Kur'an, za koga se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Džibril (anđeo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu a.s, kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu sunna, knjiga predaja o Muhammedu a.s. i njegovom životu, idžma, suglasnost zajednice i kijas, zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono što je Allah dž.š. naredio, ono što je Allah dž.š. preporučio, ali nije propisao kao obavezno, ono što je Allah dž.š. ostavio zakonom neodređeno, ono što je Allah dž.š. otklonio, ali ne i izričito zabranio i ono što je Allah dž.š. izričito zabranio. Pojam šerijata puno je širi od bilo kojeg zapadnjačkog poimanja prava, jer pokriva sva područja života. Kasnije, u 19. vijeku, moć šerijata slabi, i to prvo zbog evropskog uticaja, a drugo zbog ublažavanja strogih porodičnih zakona. Polahko se osjeća i već dešava lagahni proces prilagođavanja novom vremenu, ali i pritisaka posebno zapadnih zemalja koji vode velike kampanje i negoduju posebno kada je u pitanju odnos prema ženama, običajima njihovog obrezivanja, te običaja i zakona kažnjavanja kamenovanjem koje se dešavalo još ponegdje u nekim zemljama Afrike.
 
Islam ima tri osnovne grupe vjernika: [[Sunitski islam|sunite]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. Do raskola (u učenju) došlo je kad se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda a. s.<ref name="rev"/><ref name="enes"/> Suniti (koji čine oko 90% muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda a. s, jer je Kur'an oblikovao i dovršio objavu Božijeg vodstva. Muhammedov a. s. nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti halifa s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šiitske muslimane glavna osoba vjerske vlasti je imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur'ana, a šiiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, [[sufizam]], pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.
 
Neka od dostignuća arapskih, odnosno muslimanskih učenjaka i mislilaca koriste i nalaze se u temeljima zapadne civilizacije. Na Zapad su posredovala učenja koja su usvojena na Istoku, djela grčkih, perzijskih i indijskih pisaca, medicinski priručnik [[Ibn-Sina|Avicene]], koji se donosi na Zapad kao dostignuća perzijskih liječnika, decimalni sistem, astronomija. Zapad je ponovo otkrio Aristotela i usvojio njihov stil u arhitekturi i umjetnosti. Islamski stil osjetljiv je na ukrase i nastoji preokrenuti stvarni izgled stvari u apstraktni. Godine 1258. Mongoli razaraju [[Bagdad]], što se označava kao početak općeg stagniranja širenja islamskog carstva.
Prema podacima iz 2015, gotovo svaki četvrti stanovnik svijeta je musliman, a u brojkama to je preko 1,7 milijardi muslimana ili u procentima 23% stanovništva na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref name=":0"/>
 
Gledajući po kontinentima, muslimana ima najviše u Aziji (1.022.692.000), ali oni nisu većina na tom kontinentu, nego ih ima 30%. Pravi "muslimanski kontinent" je, ustvari, [[Afrika]] gdje muslimani čine 59% stanovništva,{{izvor}} a ima ih ukupno 426.282.000.{{izvor}} Muslimani su apsolutna većina u 59 država svijeta, a država s najvećim brojem muslimana je [[Indonezija]] sa 202,9 miliona muslimana ili 87,2% od ukupnog broja stanovnika.<ref name=PEW2009/> Odmah iza su velike muslimanske zajednice u [[Pakistan]]u, [[Egipat|Egiptu]], [[Sudan]]u, [[Turska|Turskoj]] itd. Zanimljivi su podaci o muslimanskim ''manjinama'' u najmnogoljudnijim zemljama svijeta,U [[Kina|Kini]] gdje ihmuslimana ima oko 20,3 miliona ili 2%,<ref name="muslinkina"/> ia u [[Indija|Indiji]] oko 180 miliona ili 14,2%.<ref name="popisind"/><ref name="express"/> Muslimani su apsolutna većina u zemljama kao što su [[Maldivi]], [[Mauritanija]] i [[Džibuti]].
 
Godišnja stopa porasta broja muslimana je 6,40%, a radi poređenja, kršćani imaju stopu porasta 1,46%.{{izvor}} Prema ovom u [[1997]]. godini muslimana je bilo 1.577.483.000, a procjena za 1998. je 1.678.442.000. Pokazatelj velikog porasta broja muslimana je podatak da se u posljednjih pedeset godina taj broj povećao za 500%{{izvor}} dok se broj kršćana za isto vrijeme povećao za 47%, [[Hinduizam|hindusa]] za 117% i [[Budizam|budista]] za 63%.{{izvor}} Najveći uzrok ovom je izrazito veliki natalitet kod muslimana, a ovom broju značajno doprinosi i primanje islama od strane nemuslimana što svjedoče podaci o velikom porastu broja muslimana na Zapadu.
 
U periodu od 1989. do 1998. broj muslimana u [[Evropa|Evropi]] se povećao za 142,35%,{{izvor}} u Sjevernoj Americi za 25% i Australiji za 257,07%;{{izvor}} međutim što se Australije tiče, ovaj procenat i nije toliko značajan s obzirom da tamo do prije dvadeset godina gotovo da i nije bilo muslimana. Muslimani u najjačim zapadnim zemljama ([[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[VelikaUjedinjeno BritanijaKraljevstvo|VelikojUjedinjenom BritanijiKraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]]) su druga su najveća vjerska grupa.
 
== Također pogledajte ==
 
== Reference ==
{{refspisak|230em|refs=
<ref name="vol7">Pakistan Philosophical Congress (2015): ''A History of Muslim Philosophy vol. 2, knjiga 7'', pogl. 70: ''[https://www.al-islam.org/history-muslim-philosophy-volume-2-book-7/chapter-70-decline-muslim-world Decline In The Muslim World]'', ISBN 978-1519221834</ref>
<ref name="armstrong116">{{Cite book| author=Armstrong Karen| title=Islam: A Short History | publisher=Modern Library | year=2000 | isbn=978-0-679-64040-0 |page=116}}</ref>