Razlika između verzija stranice "Razmnožavanje"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
Točnost poataka oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 15:
Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) | fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]].
*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksija]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki
[[reptil]]i<ref>Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8
[[riba|ribe]], uključujući i [[ajkula|ajkule]]<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/05/22/AR2007052201405.html Female Sharks Can Reproduce Alone, Researchers Find], Washington Post, Wednesday, May 23, 2007; Page A02</ref>, a vrlo rijetko i [[ptica|ptice]]).<ref>Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.]</ref>
Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u [[hermafrodit]]nih [[vrsta]], koje se mogu samostalno oploditi.
Red 30:
[[Mahovine]] (''Bryophyte'') se razmnožavaju [[spol]]no, ali se obično javljaju životne forme koje su sve [[ploidija|haploidne]], od kojih nastaju [[gamet]]i. [[Zigot]]i od polnih ćelija se razvijaju i [[sporangija|sporangije]], koje proizvode haploidne [[spora|spore]]. [[ploidija|Diploidna]] faza je relativno kratka u odnosu na haploidnu, odnosno postoji ''dominacija haploida''. Briofitimi i dalje održavaju seksualnu reprodukciju tokom svoje [[evolucija|evolucije]], uprkos činjenici da u haploidnoj fazi uopće nema [[heterozis]]a. To može biti primjer da seksualna reprodukcija ima veću prednost sama po sebi, jer omogućava rekombinaciju [[gen]]a između više [[lokus (genetika)|lokusa]]) među različitim članovima [[vrsta]], koji omogućava bolju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], što daje prednost u uvjetima [[prirodna selekcija|prirodnog odabiranja]], uz mogućost pojave novih hibrida ili rekombinanata i u haploidnoj formi. Postoje mnogi oblici dinamike reprodukcije i dostizanja [[spol]]ne zrelosti.
Neke životinje, poput [[Čovjek|ljudi]] (seksualno zreli nakon [[adolescencija|adolescencije]]), imaju malo potomaka. Druge životinje se reproduciraju brzo, ali mnogi potomci ne prežive do odraslih doba. [[Zec]] (zreo nakon 8 mjeseci) ima 10-30 potomaka godišnje, [[Nilski krokodil]] (15 godina) ima 50, i neke vrste [[muha]] (10-14 dana) imaju 900. Obje strategije mogu biti povlašteni u procesu [[evolucija|evolucije]]: životinje sa malo potomaka mogu provesti vrijeme odgajanjem i čuvanjem i tako smanjiti potrebu za reprodukciju. Međutim, životinje sa mnogo potomaka ne odgajaju i ne čuvaju svoje potomstvo. Procjenjuje se da bi od jednog para sićušnih vinskih mušica, ako bi preživjelo njegovo potomstvo svih generacije, populacija mušica dostigla takvu veličinu da bi prekrila cjelokupnu površinu
== Također pogledajte ==
| |||