Razlika između verzija stranice "Ivan Gundulić"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 141.136.245.178 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Silverije oznaka: vraćanje |
m manje dekroatiziranje |
||
Red 2:
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:De_Gondola.jpg|mini|desno|200px|Ivan Gundulić]]
'''Ivan Gundulić''' ([[Dubrovnik]], 8. januar 1589. - [[Dubrovnik]], 8. decembar 1638), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Poezija|pjesnik]], [[epik]], [[lirik]] i [[dramatik]].
Najstariji sin [[Fran Gundulić|Frana Gundulića]] i [[Dživa Gradić|Džive Gradić]], pripadnika starih dubrovačkih plemićkih porodica. Obrazovanje
== Djela ==
Književni rad započeo je pisanjem drama u [[stih]]u i, vjerovatno, pjesama. Od njegovih mladenačkih djela, koja nabraja u predgovoru ''Pjesnima pokornima kralja Davida'' (1621), sačuvale su se četiri melodrame: ''Arijadna'', ''Prozerpina'', ''Dijana'' i ''Armida''. Melodrame su ispjevane osmercem, uz mjestimičnu upotrebu dvostruko rimovanog dvanaesterca. Uglavnom su prijevodi s italijanskog ili scenske adaptacije pripovjednih djela. Gundulićeve melodrame utemeljuju tradiciju dubrovačke barokne drame oslonjene na libreto rane italijanske opere, koja vrhunac doseže u djelatnosti [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]. Nije se sačuvalo ništa od pjesama "taštijeh i ispraznijeh" za koje Gundulić, također u predgovoru ''Pjesnima pokornima'', tvrdi da ih je pisao u mladosti, a poslije uništio.
Početkom 20-ih godina Gundulić se predstavio kao vjerski pjesnik: godine 1621. izlaze mu u [[Rim]]u ''Pjesni pokorne kralja Davida'' (slobodni prepjevi sedam pokornih psalama u osmeračkim katrenima). Uz prepjeve psalama nalazi se i teološko-meditativna pjesma ''Od veličanstva Božjijeh''. Ona se danas smatra najboljom{{izvor}} Gundulićevom kraćom pjesmom. Tema joj je Božja veličina, a njena umjetnička snaga
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|desno|200px|''Suze sina razmetnoga'']]
Malo nakon objavljivanja psalama slijede dva uzastopna izdanja (1622. i 1623). Dok se parafraze psalama uklapaju u već uhodanu tradiciju dubrovačko-dalmatinskih prijevoda iz biblijskog psaltira ([[Marko Marulić|Marulić]], [[Mavro Vetranović| Vetranović]]), ''[[Suze sina razmetnoga]]'' inovacija su u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti na koju
=== Dubravka ===
Godine 1628. Gundulić se vraća [[
=== Osman ===
Za posljednje desetljeće Gundulićevog života vjeruje se da je posvećeno epu ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', koji je ipak ostao nedovršen (nedostaju mu dva srednja pjevanja). ''Osman'' je historijsko-romantični ep u 20 pjevanja (18 dovršenih), ispjevanih osmeračkim katrenom, a dikcija mu je umjereno barokna. U njemu se, iz male vremenske udaljenosti, opjevavaju događaji u vezi s turskim sultanom [[Osman II|Osmanom II]]: njegov nasilan dolazak na vlast, njegov poraz u sukobu s poljskom vojskom kod Hoćima 1621. i njegovo svrgnuće iduće godine. O ''Osmanu'' u stručnoj literaturi postoje
''Osman'' je nastao pod jasnim uticajem
== Također pogledajte ==
|