Verzija na dan 17 februar 2007 u 11:08 uredi Mladifilozof (razgovor \| doprinosi) 116 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 16 mart 2007 u 22:40 uredi poništi Hasan (razgovor \| doprinosi) Urednici 3.154 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 3: Hvalov zbornik je reprezentativno djelo [[Srednjovjekovna bosanska književnost\|srednjovjekovne bosanske književnosti]]. Pisano je za bosanskog velmožu Hrvoja Vukčića Hrvatinića [[1404]]. Priredio ga je [[krstjanin]] [[Hval]] u doba '[[djed\|dida]] [[Radomir]]a', [[poglavar]]a [[Crkva bosanska\|Crkve bosanske]]. Hvalov zbornik predstavlja najkompletniji [[rukopis]] srednjovjekovne bosanske književnosti. Ima najveći obim, najljepše iluminacije i najbolje je očuvan. Zbornik se sastoji od 359 bogato ukrašenih listova [[pergament]]a. Pisan je u jednom stupcu. Malog je [[format]]a 11x17 cm. Obiluje mnoštvom [[~~inicijal~~Inicijali\|inicijala]]a, [[iluminacija]], [[minijatura]] i [[Zastavice\|zastavica]]. Zbornik sadrži biblijske tekstove, tj. čitav [[Novi zavjet]] (četiri [[evanđelja]], [[Apokalipsa]], [[Djela apostolska]] i [[Poslanice]]), dijelove [[Stari zavjet\|Starog zavjeta]] ([[Psaltir]], biblijske pjesme, [[Dekalog]]), te četiri nebiblijska [[Apokrifni tekstovi\|apokrifna teksta]]. Zbornik je pisan starom bosanskom ćirilicom, [[Bosančica\|bosančicom]]. Hvalov zbornik danas se nalazi u [[Italija\|Italiji]] u [[Bolonja\|Bolonji]]. Otvoreno je pitanje na koji način i u koje je vrijeme Hvalov zbornik iz [[Bosna\|Bosne]] prenesen u Italiju. Po jednima prenijele su ga [[izbjeglice]] iz Bosne pred naletom [[Osmanlije\|Osmanlija]], a po drugima to su učinili predstavnici [[Inkvizicija\|inkvizicije]]. Početkom [[18. vijek]]a Hvalov zbornik pripadao je talijanskom latinisti Đakomu Fačolatiju ([[Giacomo Facciolati]] [[1682]]-[[1769]]). On ga je poklonio papi Benediktu XIV. [[Papa]] [[Bendekit XIV]] ga je predao Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji gdje se i danas nalazi.

Razlika između verzija stranice "Hvalov zbornik"