Razlika između verzija stranice "Blagoje Adžić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Biografija: kakav je dokaz novinski članak za mentalno zdravlje?
Red 28:
 
== Biografija ==
[[General pukovnik]] Blagoje Adžić je rođen 2. 9. 1932 u Pridvorici, općini [[Gacko]], [[Bosna i Hercegovina]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] jedini je od svoje porodice preživio [[ustaše|ustaški]] pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova porodice. Taj događaj ga je mentalno i psihološki definirao do te mjere da je u osamostaljivanju [[Hrvatska|Hrvatske]] 1991 godine jedino mogao vidjeti restauraciju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref name=sd> Danko Plevnik [http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/166567/Default.aspx "Blagoje Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske"]''slobodnadalmacija.hr'', pristupljeno 13.12.2012 {{hr simbol}}</ref> Posle završetka trećeg razreda industrijske škole, završio je Školu za aktivne oficire veze [[1953]] godine. Nakon toga Školu stranih jezika JNA - [[1966]], Višu vojnu akademiju „Frunze“ u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]<ref>{{cite web|title=Umro Blagoje Adžić|publisher=E-Novine|url=http://www.e-novine.com/srbija/vesti/60248-Umro-Blagoje-Adi.html|author=|date=5. 3.2012.|accessdate=24. 8. 2013}}</ref> - [[1969]], Ratnu školu JNA - [[1973.]], i Školu opštenarodne odbrane - [[1987]] godine. Postao je zamjenik komandanta Sedme armije [[1986.]] godine i na toj dužnosti bio do [[1987]], te zamenikzamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ do [[1989]]. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga [[SFRJ]] imenovan je [[29. 9.]] 1989 godine, i na toj dužnosti bio do [[27. 2.]] [[1992]] godine, kada ga je smijenio [[Života Panić]].
 
Tokom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]], [[jun]] [[1991]] godine, general Adžić je došao u [[Zagreb]] i oštro kritikovao vodeće generale "5. armijske oblasti JNA" optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.<ref name="ft1">[[Ivica Đikić]], »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, ''Feral Tribune'', Split, 10. 3. 2001.</ref> Dok je bio načelnik Generalštaba JNA, sudjelovao je 1991 u [[rat u Hrvatskoj|Ratu u Hrvatskoj]]. Lično je posjetio [[Bitka za Vukovar|vukovarski front]] te prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertacija.{{Sfn|Burg|1999|loc=str. 83}} [[Human Rights Watch]] poslao je [[21. januar]]a 1992 pismo njemu i [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] kako bi se istražili i spriječili [[ratni zločini]] protiv nesrpskih stanovnika u Hrvatskoj.{{Sfn|Nizich|1992|loc=str. 13}} Naknadno, Human Rights Watch je javno pozvao da se Adžić istraži zbog ratnih zločina u [[rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]].{{Sfn|Nizich|1992|loc=str. 4}} Nakon odlaska u penziju 1992., povukao se iz javnosti.