Razlika između verzija stranice "Optika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Talasna optika: standard, replaced: Vidi takođe → Također pogledajte, replaced: Također pogledajter → Također pogledajte using AWB |
No edit summary |
||
Red 256:
Većina izvora [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] sadrži velik broj atoma ili molekula koji emitiraju svjetlost. Orijentacija električnih polja koja ovi emiteri proizvode može ne biti u [[Statistička korelacija|korelaciji]] i u tom slučaju za svjetlost se kaže da je ''nepolarizirana''. Ako postoji djelomična korelacija između emitera, svjetlost je ''djelomično polarizirana''. Ako je polarizacija postojana širom spektra izvora, djelomično polarizirana svjetlost može se opisati kao superpozicija potpuno nepolarizirane komponente i potpuno polarizirane. Svjetlost bi onda mogla biti opisana u pogledu [[stepen polarizacije|stepena polarizacije]] i parametara polarizacijske elipse.<ref name=hecht/>
Svjetlost reflektirana od sjajnih prozirnih materijala djelomično je ili potpuno polarizirana, osim kad je svjetlost okomita na površinu. Upravo je ovaj efekt omogućio matematičaru Étienne-Louisu Malusu da izvrši mjerenja koja su mu omogućila da razvije prve matematičke modele za polariziranu svjetlost. Polarizacija se dešava kad je svjetlost rasijana u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Rasijana svjetlost proizvodi svjetlinu i boju na vedrom [[nebo|nebu]]. Ova djelomična polarizacija rasijane svjetlosti može se iskoristiti upotrebom polarizirajućih filtera da se zatamni nebo na [[Nauka fotografije|fotografijama]]. Optička polarizacija uglavnom je važna u [[hemija|hemiji]] zbog [[kružni dihroizam|kružnog dihroizma]] i optičke rotacije ("''kružne dvolomnosti''"), koju ispoljavaju [[optička
== Savremena optika ==
| |||