Verzija na dan 8 april 2015 u 11:53 uredi Munjanes (razgovor \| doprinosi) Urednici 5.165 edits mNo edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 4 februar 2018 u 21:14 uredi poništi Trey314159 (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici 294 edits m fix homoglyphs: convert Cyrillic characters in [о]d to Latin Novija izmjena →
Red 5: Oboa je melodijski instrument i u [[orkestar\|orkestru]] često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za štimanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se štimaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta\|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći. Oboa je nastala od jedne vrste srednjovjekovnih šalmaja koji su se po [[Evropa\|Evropi]] širili pod utjecajem [[Arapi\|Arapa]] u [[Španija\|Španiji]] počevši оdod [[8. vijek]]a. Napuštanje nausnika, u koji se kod tih instrumenata, kao u čašicu, smještao trščani jezičak označilo je bitnu promjenu u mogućnosti finijeg nijansiranja [[zvuk]]a i njegove izražajnosti. Oboa je tokom [[19. vijek]]a usavršena dodavanjem mehanizama poluga i poklopaca. Kod [[Egipćani\|Egipćana]] i [[Grci\|Grka]] prethodnik oboe se naziva "aulos" ([[grčki jezik\|grč]]. frula). To je bio najpoznatiji instrument stare [[Helada\|Helade]]. Za izvođenje glavnih tonaliteta Grci su imali 6 vrsta jednostrukih i dvostrukih aulosa. [[Rimljani]] taj instrument nazivaju tibia.

Razlika između verzija stranice "Oboa"