Razlika između verzija stranice "Desidijati"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 17:
* [[Gradine kod Kiseljaka]],
* [[Gradine u Sarajevskom polju]].
* Jedno od najznačajnijih nalazišta ove grupe je [[Gradina Pod (Bugojno)]]. Dobro stratificirani materijal sa Poda, uz materijal sa mnogobrojnih drugih gradinskih naselja, omogućio je definiranje srednjobosanske kulturne skupinegrupa kasnog bronzanog doba. Ova skupina, podrazumijevala je i samostalnu kulturno-etničku zajednicu s jasnim obilježjima materijalne i duhovne kulture. Za nju su karakteristična naselja gradinskog tipa, smještena u blizini većih kompleksa obradivog zemljišta, i visok nivo stambene arhitekture.<ref>{{Cite web |url=http://oldaplikacija.kons.gov.ba/mainkons/public/uploads/odluke_hrv/Bugojno_arh%20podr%20Pod%20HR.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2564pdf |title= Pod (Bugojno) |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 11. 2016}}</ref>
 
* [[Arheološki lokalitet Kamenjača]], u blizini [[Breza|Breze]] važna je nekropola Dezitijata.<ref name="Paškvalin">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title= VELJKO PAŠKVALIN: Kamenjača, Breza kod Sarajeva − mlađeželjeznodobna i rimska nekropola|work= Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, strana 101 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Red 42:
===Posljedice===
 
Nakon gotovo tri stoljeća političke nezavisnosti, Dezitijati su poraženi od strane novonastale Rimske Imperije kojom je tada vladao imperator [[Cezar Augustus|August]] (vladao od 27. p. n. e. do 14. n. e.). <ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Nakon toga postali su dio rimske provincije [[Ilirikum]], odnosno Dalmacija (rimska pokrajina)Dalmacije u kojoj su imali određenu administrativnu i teritorijalnu autonomiju (tzv. ''civitas peregrini'', naziv za slobodno stanovništvo ali bez statusa građana Rima). <ref name="Desitija">{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/identitet_bih_kroz_historiju_1.pdf |title= Salmedin Mesihović, TRANSFORMACIJA IDENTITETA DEZITIJATA KROZ PROCES ROMANIZACIJE |work= IDENTITET BOSNE I HERCEGOVINE KROZ HISTORIJU -INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Sarajevo, 2011.|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
U rimskom periodu srednja Bosna postaje najvažnije saobraćajno čvorište u [[Dalmacija (rimska provincija)|provinciji Dalmaciji]]. Dolazi do razvoja naselja: Bistue Vetus i Bistue Nova u municipiju [[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistuensium]], [[Aquae S (Ilidža)]].
<ref name="Dolabela">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji |work= ANUBiH, Centar za balkanološke studije, Sarajevo, 1974 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Dolazi do razvoja naselja: Bistue Vetus i Bistue Nova u municipiju [[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistuensium]], [[Aquae S (Ilidža)]].
 
Rimska politika uvijek je smatrala potrebnim i uključivanje u svoje oružane snage i regrutovanih jedinica iz reda potčinjenih zajednica. Tako se i u izvornoj građi potvrđuje da je dezitijatska civitas dala svoj regrutni doprinos imperijalnoj vojsci. Najbolje svjedočanstvo pružaju dva epigrafska spomenika na kojima se spominju dvojica Dezitijata koji su bili pripadnici auksilijarnih jedinica. Nakon toga uslijedilo bi nagrađivanje koje se uglavnom zasnivalo na dodjeli rimskog građanstva i to na osnovi zvaničnih diploma.<ref name="Desit">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613484/Dezitijati_u_rimskoj_armiji |title= Salmedin Mesihović, DEZITIJATI U RIMSKOJ ARMIJI |work= Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, knjiga XIV/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Sarajevo, 2010, 67 – 75 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
==Etimologija==
 
Line 51 ⟶ 56:
* [[Borivoj Čović]], Srednjobosanska kulturna grupa - Praistorija južnoslavenskih zemalja V, Sarajevo, 1987, 481-528.
* Borivoj Čović, Arheološki leksikon, tom 1, Sarajevo, 1988, leksikografske jedinice: Srednjobosanska kulturna grupa, str. 163-166; Ostave, str. 133-135; Kultura polja sa urnama,110-112.
* Esad Pašalić -Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV, 1959., 113 -134
* Enver Imamović -Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977.
* Veljko Paškvalin, Ilirsko-panonsko pleme Dezidijata srednje Bosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja, Godišnjak, XXXI, CBI, ANUBiH, Sarajevo, 2000.
* [[Dimitrije Sergejevski]], Iskopavanje bazilike u Brezi, AP 1, Beograd, 1959.
Line 61 ⟶ 68:
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.uskoplje.net/portal/index.php/uskoplje-plus/rubrike-uskoplje-plus/uskoplje-povijest/1383-dezitijati-iz-uskoplja-anticko-razdoblje Dezitijati iz Uskoplja - Antičko razdoblje]
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Iliri}}