Razlika između verzija stranice "Magnezij"

{{Infokutija Hemijskihemijski element

| Oznaka upozorenja ={{SigurnosniOznake simboliupozorenja|F}}

'''Magnezij''' ([[latinski jezik{{la|latinski]] - ''magnesium'', [[CAS registarski broj|CAS broj]]: 7439-95-4}}) jejest [[hemijski element]] sa simbolom '''Mg''' i atomskim brojem 12. Spada u grupu [[Zemnoalkalni metali|zemnoalkalnih metala]] IIA grupe. Gradi 2+ ione. Oksidacioni broj magnezija u jedinjenjima je +2, uz vrlo rijetke izuzetke gdje ima [[Oksidacijsko stanje|oksidacioni broj]] +1.<ref name="jedan" /> Ima najnižu [[Talište|temperaturu topljenja]] u grupi zemnoalkalnih metala. On je osmi najrasprostranjeniji element u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]<ref name="Abundance" /><ref name="crc" /> i deveti općenito u poznatom [[svemir]]u.<ref name="housecroft3d" /><ref name="ash10" /> Magnezij je četvrti po rasprostranjenosti element na Zemlji u globalu (iza [[Željezo|željeza]], [[kisik]]a i [[silicij]]a), čini oko 13% ukupne mase planete Zemlje i ima najveći udio u [[Geografski omotač|plaštu Zemlje]]. Relativno velika zastupljenost magnezija na Zemlji je povezana sa činjenicom da se on lahko stvara pri [[Supernova|supernovoj]] zvijezda pri sekvencijalnom dodavanju tri jezgra [[atom]]a [[helij]]a na karbon (koji je također napravljen iz tri jezgra atoma helija). Zbog velike [[rastvorljivost]]i magnezijevih [[ion]]a u [[Voda|vodi]], on je i treći po zastupljenosti element rastvoren u svjetskim morima.<ref name="seawater" /> Magnezij se stvara u zvijezdama većim od tri sunčeve mase putem [[Fuzija|fuzije]] helija i [[neon]]a u alfa procesu pri temperaturama iznad 600 [[Kelvin|megakelvina]].

U elementarnom stanju (kao metal) se ne može naći u prirodi na Zemlji jer je veoma reaktivan. Kada se izdvoji u elementarnom stanju stajanje na zraku vrlo brzo se [[oksid]]ira te se njegova površina prekrije tankim slojem oksida (pasivizira se). U obliku metalnog praha gori uz karakterističan blješteći bijeli plamen, što ga čini čestim sastojkom za [[pirotehnika|pirotehničke]] sprave i rakete. Metal se danas najčešće dobija [[elektroliza|elektrolizom]] magnezijevih soli izolovanih iz slane vode. Komercijalno, magnezij se najčešće koristi za legiranje drugih metala te proizvodnju [[aluminijlegura|legure]]-magnezij [[legura|legurealuminij]]a i magnezija poznatije kao magnalij ili magnelij. Pošto je magnezij oko trećine lakši od aluminija (ima manju gustoću<ref name="sae" />) ove legure se cijene zbog svoje relativne lahkoće i čvrstoće. U [[Fiziologija|ljudskom tijelu]], magnezij je jedanaesti najzastupljeniji element po masi. Njegovi [[ion]]i su nezamjenjivi za sve žive [[Ćelija|ćelije]], gdje oni vrše važnu ulogu u manipulaciji važnih bioloških polifosfatnih spojeva poput [[ATP]], [[DNK]] i [[RNK]]. Postoje stotine enzima kojima su magnezijevi ioni neophodni za funkcioniranje. Spojevi magnezija se koriste u medicini kao [[laksativ]]i, antacidi (npr. mlijeko magnezija) te u brojnim drugim situacijama kada je neophodna stabilizacija neuobičajenog nadražaja nekog [[Nervni sistem|nerva]] ili kada je potrebno [[Mišićni spazam|grčenje]] krvnih sudova (npr. pri tretmanu [[eklampsija|eklampsije]]). Magnezijevi ioni su općenito kiselog okusa i u niskim koncentracijama mogu pomoći pri ublažavanju oporosti prirodne mineralne vode. U biljkama, magnezij je metalni ion u centru molekule [[hlorofil]]a i zato je čest dodatak vještačkim đubrivima.<ref name="mg12" />

Godine 1618. farmer u Epsomu u Engleskoj je pokušao da napoji krave vodom iz jednog izvora. Međutim, krave su odbile da piju tu vodu zbog njenog gorkog ukusa, a farmer je primijetio da voda zacjeljuje rane i povrede. Supstanca je postala poznata kao [[Magnezij -sulfat|Epsom so]], a njena slava se proširila. Kasnije je supstanca identificirana kao hidratizirani magnezij -sulfat MgSO₄·7 H₂O.

Da je magnezij poseban element prvi je utvrdio [[Joseph Black]], a metal kakvog danas poznajemo prvi je otkrio [[Humphry Davy]] u Engleskoj 1808. godine. On je koristio elektrolizu mješavine magnezije i [[živa(II) -oksid|živa-oksida]]<ref name="Davy1808" />. [[Antoine Bussy]] je 1831. godine uspio dobiti koherentni oblik magnezija. Davy je predložio da se ovaj element nazove ''magnij''<ref name="Davy1808" />, međutim danas se koristi naziv ''magnezij''.

== ZastupljenostOsobine ==

== ProizvodnjaDobijanje ==

U Sjedinjenim Američkim Državama, magnezij se, u principu, proizvodi putem [[Elektroliza|elektrolize]] istopljenog magnezij -hlorida, dobijenog iz slane vode, slanih izvora ili morske vode. Na [[Katoda|katodi]], ion {{chem|Mg|2+}} se reducira pomoću dva [[elektron]]a u metalni magnezij:

Novi proces, tehnologija čvrste oksidne membrane, uključuje elektrolitičku redukciju MgO. Na katodi {{chem|Mg|2+}} ion se redukuje sa dva [[elektron]]a u metalni magnezij. Za [[elektrolit]] se koristi [[itrij]]em stabilizirana cirkonija (ISC) ([[cirkonij-dioksid]]). Anoda je tečni metal. Na ISC/tečni metal anodi reducira se {{chem|O|2-}}. Sloj [[grafit]]a se nalazi na površini anode od tečnog metala i na tom sloju ugljik i kisik reagiraju dajući [[ugljik-monoksid]]. Ako se umjesto tečne metalne anode koristi [[srebro]], onda nema neophodnog reduktantnog ugljika ili vodonikavodika, te se na anodi stvara samo gas kisik.<ref name="The Use of Solid-Oxide-Membrane Technology for Electrometallurgy" /> Postoje izvještaji koji govore da se ovim postupkom može postići i do 40% smanjenja troškova po kilogramu u odnosu na metod elektrolitičke redukcije. <ref name="moxst" /> Moguće je da ovaj način dosta manje utiče na okolinu jer se njime smanjuje ispuštanje [[Ugljik-dioksid|ugljik-dioksida]]. SAD je su prošlosti bile jedan od najvećih svjetskih izvozika ovog metala sve do 1995. godine pokrivale su gotovo 45% svjetske proizvodnje magnezija. Danas, udio SAD u svjetskoj proizvodnji iznosi oko 7%, a na tržištu je ostao samo jedan američki proizvođač, US Magnesium, kompanija iz savezne države [[Utah]] koja posluje u sastavu [[Renco Group]], nastala iz propale Magcorp.<ref name="forbes2" />

Zbog važnih interakcije između fosfata i iona magnezija, ioni magnezija su neophodni za osnovne životne hemijske reakcije u vezi [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]. Zbog toga oni su važni za sve žive [[Ćelija (biologija)|ćelije]] svih organizama. Za preko 300 enzima potrebno je prisustvo iona magnezija za njihove katalitičke reakcije, uključujući ''sve''i enzime koji su uključeni u proces sinteze ili iskorištavanja [[Adenozin trifosfat|ATP]]a ili one [[Enzim|enzime]] koje koriste druge [[nukleotid]]e za sintezu [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] ili [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]. ATP u ćelijama postoji obično u vidu helata ATPa i magnezij iona.

<ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder: ''|title=Lexikon der chemischen Elemente'', |publisher=S. Hirzel Verlag, |location=Stuttgart |year=1999, ISBN |isbn=3-7776-0736-3.}}</ref>

<ref name="lehrbuch">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing: ''|title=Lehrbuch der Experimentalphysik'', Band 6: Festkörper. |edition=2. izdanje, |publisher=Walter de Gruyter, |year=2005, ISBN |isbn=978-3-11-017485-4, str. |page=361.}}</ref>

<ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood und; A. Earnshaw: ''|title=Chemie der Elemente'', |edition=1. izd., |publisher=VCH, |location=Weinheim |year=1988, ISBN |isbn=3-527-26169-9, str |page=136.}}</ref>

<ref name="kljuc">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''[http://pubs.acs.org/|doi/abs/=10.1021/je1011086 |title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks]''. u: ''|journal=Journal of Chemical & Engineering Data''. |volume=56, |year=2011, str. |page=328–337}}</ref>

<ref name="housecroft3d">{{Cite book|author=Housecroft, C. E.; Sharpe, A. G. (|year=2008). ''|title=Inorganic Chemistry'' (|edition=3. izd.). |publisher=Prentice Hall. str. |pages=305–306. ISBN |isbn=978-0-13-175553-6}}</ref>

<ref name="ash10">{{cite book|lastauthor = Ash|first = Russell|title = The Top 10 of Everything 2006: The Ultimate Book of Lists|publisher = Dk Pub|year = 2005|url = http://plymouthlibrary.org/faqelements.htm|isbn = 0-7566-1321-3}}</ref>

<ref name="yearbook">{{cite web |naslov=2011 Minerals Yearbook, Magnesium|autor=USGS |pristupdatum=26. 4. 2013|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/magnesium/myb1-2011-mgmet.pdf}}</ref>

<ref name="moxst">{{cite web| url=http://www1.eere.energy.gov/vehiclesandfuels/pdfs/merit_review_2011/lightweight_materials/lm035_derezinski_2011_o.pdf|publisher=MOxST| title=Solid Oxide Membrane (SOM) Electrolysis of Magnesium: Scale-Up Research and Engineering for Light-Weight Vehicles |firstauthor=Steve| last=Derezinski |datedatum=12. 5. 2011| accessdatepristupdatum=27. 5. 2013}}</ref>

<ref name="forbes2">{{cite web| url=https://web.archive.org/web/20110604103442/http://www.forbes.com/forbes/2002/0722/044_print.html| publisher=Forbes.com| title=Man With Many Enemies| firstauthor=Nathan| last= Vardi |datedatum=22. 2. 2007|accessdatepristupdatum=264. 6.2006 2011}}</ref>

<ref name="PTV">{{cite web|url=http://www.periodicvideos.com/videos/012.htm|title = Magnesium Video – The Periodic Table of Videos – University of Nottingham|accessdatepristupdatum=23. 2. 2011}}</ref>

<ref name="BakerM. M. Avedesian1999" >{{cite book|lastauthor=Baker|first= Hugh D. R.|title=Magnesium and magnesium alloys|year=1999|publisher=Materials Information Society|location=Materials Park, OH|isbn=0-87170-657-1|page=4}}</ref>

<ref name="tokyo">{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=EBmynsBj2BUC&pg=PA40| page=40–41 | title = Mission to Tokyo: The American Airmen Who Took the War to the Heart of Japan | isbn = 9781610586634 | author = Dorr | first = Robert F | datedatum = 15. 9. 2012}}</ref>

<ref name="cent21">{{cite journal |doi= 10.4028/www.scientific.net/MSF.350-351.19 |title= Magnesium Alloys Development towards the 21^st Century |year= 2000 |lastauthor= Aghion |first= E. |last2=; Bronfin |first2= B. |journal= Materials Science Forum |volume= 350-351 |pages= 19}}</ref>

<ref name="kalc">{{cite book|lastauthor=Linsley|first= Trevor|title=Basic Electrical Installation Work|isbn=978-0-08-096628-1|page=362|chapter=Properties of conductors and insulators}}</ref>