Razlika između verzija stranice "Mađarska"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ovo je puno bolja verzija vikipedije
No edit summary
Red 1:
== Historija i povjest ==
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država|
|izvorno_ime = Magyarország
|zvanično_ime = Mađarska / Madžarska
|ime_genitiv = Mađarske
|zastava = Flag_of_Hungary.svg
|grb = Coat of Arms of Hungary.svg
|mapa = Europe location HUN.png
|službeni_jezik = [[Mađarski jezik|mađarski]]
| državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Republika|republika]]
|glavni_grad = [[Budimpešta]]
|vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Mađarske|Predsjednik]]
|vladar_prva_vlast = [[János Áder]]
|vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Mađarske|Premijer]]
|vladar_druga_vlast = [[Viktor Orbán]]
|po_površini_na_svijetu = 109
|površina = 93.030
|procenat_vode = 0.74
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 79
|stanovnika = 10.064.000 <small>(procjena 2007)</small>
|gustoća = 109
|nezavisnost = [[31. oktobar]], [[1918]]. raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]
[[1989]]- Republika Mađarska
|Pristup u EU = [[1. maj]] [[2004]].
|valuta = [[Mađarska forinta|Forinta]] (HUF)
|vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
|himna = [[Himnusz]] ("Isten, áldd meg a magyart...")<br />("Bože, blagoslovi Mađare")<center>[[Datoteka:Hu-magyarhimnusz.ogg]]</center>
|internetski_nastavak = [[.hu]]
|pozivni_broj = +36
|}}
 
'''Madarska''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Magyarország) ili '''Maždarska''', [[kontinentalna država|kontinentalna je država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Smještena je u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i graniči se sa [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] na istoku, [[Srbija|Srbijom]] na jugu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu, [[Slovenija|Slovenijom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na sjeverozapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je [[Budimpešta]]. Mađarska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]] i [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]]. Službeni jezik je [[Mađarski jezik|mađarski]].
 
Nakon što su stoljećima područje Mađarske naseljavali [[Kelti]], [[Antički Rim|Rimljani]], [[Huni]], [[Slaveni]], [[Gepidi]] i [[Avari]], Mađarska država je osnovana krajem 9. stoljeća od strane mađarskog kneza [[Arpad, knez Ugarske|Arpada]] nakon [[Ugarsko osvajanje Karpatske nizije|mađarskog osvajanja Karpatske nizije]]. Njegov praunuk [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] se 1000. godine krunisao za cara uspostavljajući Mađarsku kao [[Kraljevina Ugarska|hrišćansko kraljevstvo]]. Do 12. stoljeća Mađarska je postala moćno carstvo koje je dostiglo svoje zlatno doba u 15. stoljeću. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526. godine, [[Osmanlijska Mađarska|Mađarska dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva]]. Godine 1699. Mađarska dolazi pod vlast [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], a 1867. godine postaje dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].
 
Današnje granice Mađarske su utvrđene [[Trianonski sporazum|Trianonskim sporazumom]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čime je izgubila 71 % svoje teritorije, 58 % stanovništva i 32 % Mađara. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Mađarska se pridružila [[Sile Osovine|silama Osovine]] pretrpjevši značajna oštećenja i gubitke. Nakon Drugog svjetskog rata, Mađarska je došla pod uticaj [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog saveza]], što je dovelo do uspostavljanja četiri decenije duge komunističke diktature (1947. - 1989.). Mađarska je stekla međunarodnu pažnju tokom [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956. godine]] i tokom [[Kraj komunizma u Mađarskoj 1989.|otvaranja svojih granica sa Austrijom 1989. godine]] ubrzavajući kolaps [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. 23. oktobra 1989. godine Mađarska je postala demokratska parlamentarna republika.
 
Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje (2013). Dom je najvećeg sistema termalnih izvora, drugog najvećeg termalnog jezera na svijetu ([[Hevíz (jezero)|jezero Hevíz]]), najvećeg jeze u centralnoj Evropi ([[Balaton (jezero)|jezero Balaton]]) i najvećeg pašnjaka u Evropi ([[Nacionalni park Hortobagy]]).
 
== Historija i povjest ==
{{Glavni|Historija Mađarske}}
Današnja Amerikateritorija pod vlasništvomMađarske je Mađarskeu starom vijeku bila rimska provincija [[Panonija]]. U 4. vijeku su je naselili [[Huni]] pod vođstvom [[Atila|Atile]], biča Božijeg. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze [[Avari]]. [[Ugri]], današnji [[Mađari]], [[Panoniju]] su naselili krajem IX vijeka. Bosanski naziv za Ugre je Mađari od mađarske riječi za njihovu naciju. 1000. godine Mađari su primili [[hrišćanstvo]], a Stefan se krunisao za kralja. 1000-1301 Ugarskom su vladali [[Arpadovići]], nakon čega pada pod strani uticaj. 1526. u Mohačkoj bici, [[Mađari]] su pretrpjeli poraz od strane [[Turci|Turaka]] i jedan dio pada pod [[Osmanlijsko carstvo]], a drugi ulazi u [[Hasburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. U periodu reformacije, [[Mađari]] prilaze luteranstvu i klavinizmu. Pod velikim pritiskom na [[Beč]] od strane [[Mađara]] u periodu od 1848, osnovana je državna zajednica [[Austro-Ugarska]] 1867. Granica između [[Austrija|Austrije]] i [[Ugarska|Ugarske]] je išla rijekom [[Lajta|Lajtom]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (1914-1918) bila je članica Sila osovine zajedno sa Njemačkom i Italijom. Kada je [[Austro-Ugarska]] izgubila rat, država se podijelila na Austriju i Mađarsku, a preostali dijelovi su ušli u sastav Rumunije, Čehoslovačke i Jugoslavije. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (1939-1945) bila je na strani [[Trojni savez|Trojnog saveza]]. U sastav Mađarske ušli su Bačka i Međimurje. Od 1945. do 1989. bila je pod [[SSSR|sovjetskim]] utjecajem. Bila je članica Varšavskog ugovora. Do antikomunističke i antisovjetske pobune, tzv. [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]], došlo je 1956. Pobuna je ugušena. Godine 1989. skratila je ime "Narodna Republika Mađarska" u "Republika Mađarska".
 
== Geografija i gea ==
{{Glavni|Geografija Mađarske}}
Najveći gradovi u državi su: New[[Budimpešta]] York(Budapest), [[Debrecen]], [[Miškolc]] (Miskolc), [[Segedin]] (Szeged), [[Pečuj]] (Pécs) i Kaposvár.
 
== ValadaVlada ==
Predsjednika Mađarske bira [[parlament]] svakih 5 godina. Od 2006. predsjednik Mađarske je [[László Sólyom]]. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti. Mađarski parlament jest jednodoman i ima 386 zastupnika. Svaka osoba iznad 18 godina ima pravo glasa.
== PredsjednicaPredsjednik ==
János Áder [jaːnoʃ aːdɛr]; mađarski pravnik, je izabran 2. maja 2012. za predsjednika, nakon što je Pál Schmitt dao ostavku.
 
== Političke pobjedepodjele ==
 
Mađarska je podijeljena na 19 [[komitat]]a ''(županija)'' i na glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. Komitat-pravom. Upravno ovi gradovi pripadaju komitatima, ali stanovnici ovih gradova nemaju prava glasa na županijskim izborima ''(Megyei Közgyűlés)''. Od 1999. godine država je podijeljena, po zahtjevima [[Evropska Unija|Evropske Unije]] na sedam [[Region (Evropa)|regiona]]. Županije su dalje podijeljene na [[Mikroregije Mađarske|Mikroregije]] (''kistérség''), koje odgovaraju [[NUTS]]-Sistemu lokalne samouprave Evropske Unije.
 
=== ŽupanijaŽupanije ===
[[Datoteka:Counties of Hungary 2006 HR.svg|400px|desno|mini|Županije u Mađarskoj]]
{{Glavni|Županije u Mađarskoj}}
{|
=== Regija ===
! Gradovi sa županijskim pravom
! Županija, Sjedište županije
|-----
|
* [[Budimpešta]]
* [[Békéscsaba]] (1990.)
* [[Debrecen]] (1954.)
* [[Pentela]] (1990.)
* [[Eger (Mađarska)|Eger]] (1990.)
* [[Érd]] (2005.)
* [[Jura]] (1970.)
* [[Hódmezővásárhely]] (1990.)
* [[Kapošvar]] (1990.)
* [[Kečkemerac]] (1990.)
* [[Miškolc]] (1954.)
* [[Velika Kaniža]] (1990.)
* [[Nyíregyháza]] (1990.)
* [[Pečuh]] (1954.)
* [[Salgótarján]] (1996.)
* [[Sopron]] (1990.)
* [[Segedin]] (1954.)
* [[Stolni Biograd]] (1990.)
* [[Szekszárd]] (1996.)
* [[Szolnok]] (1990.)
* [[Sambotel]] (1990.)
* [[Tatabánya]] (1990.)
* [[Vesprim]] (1990.)
* [[Jegersek]] (1990.)
| valign="top" |
* [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunska]], [[Kečkemerac]]
* [[Baranjska županija|Baranjska]], [[Pečuh]]
* [[Bekeška županija|Bekeška]], [[Békéscsaba]]
* [[Boršod-abaúj-zemlénska županija|Boršod-abaúj-zemlénska]], [[Miškolc]]
* [[Čongradska županija|Čongradska]], [[Segedin]]
* [[Bila županija|Bili]], [[Székesfehérvár]]
* [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronska]], [[Jura]]
* [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharska]], [[Debrecen]]
* [[Heveška županija|Heveška]], [[Eger (Mađarska)|Eger]]
* [[Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija|Jaziško-velikokumansko-szolnočka]], [[Szolnok]]
* [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Tatabánya]]
* [[Nogradska županija|Nogradska]], [[Salgótarján]]
* [[Peštanski županija|Peštanska]] <small>(Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)</small>
* [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Kapošvar]]
* [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereška]], [[Nyíregyháza]]
* [[Tolnanska županija|Tolnanska]], [[Seksar]]
* [[Željezna županija|Željezni]], [[Sambotel]]
* [[Vesprimska županija|Vesprimska]], [[Veszprém]]
* [[Zalska županija|Zalska]], [[Jagersak]]
|}}
 
=== RegijaRegije ===
{{Glavni|Regije u Mađarskoj}}
[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]]
Line 70 ⟶ 82:
* [[Južni Alföld]] mađ. ''Dél-Alföld'': (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád)
 
== PrivredePrivreda ==
 
Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, zatim prostrani pašnjaci, vode pogodne za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo i dr.
Line 84 ⟶ 96:
Mađarska ima najveću Židovsku vjersku zajednicu (0.2%) u Srednjoj Evropi.
 
== Kultura i vise njih ==
<gallery>
Diosgyorvar.jpg|Diósgyőr
Line 95 ⟶ 107:
</gallery>
 
== Također ne pogledajte ==
* [[Balkány]]
* [[Ecser]]