Razlika između verzija stranice "Ideja"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte"
No edit summary
 
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Ideja''' (od antičko-grčkog ''ἱδέα'') jejest termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan [[pojam]] promišljanja unutar [[filozofija|filozofije]]. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje nena koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je temeljosnova [[ontologija|ontološke]] stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojegakojeg [[bitak|biva]] svijet, to su forme s kojima ga je [[Demiurg]] stvorio. Po [[Immanuel Kant|Kantu]]u ideja je praslika uporabeupotrebe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. [[Hegel]] ideji daje atribut jedino realnog [[biće|bića]]. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po [[Arthur Schopenhauer|Šopenhaueru]] ona je svaki određeni i čvrsti stupanjstepen objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni se stupnjevistepeni prema svim pojedinim stvarima odnose se kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci.
 
== U Analitičkojanalitičkoj psihologiji ==
 
ShvaćanjeShvatanje ideje kao primarne, osnovne, odnosno apriorne egzistentne količine [[Carl Gustav Jung|Jung]] pripisuje njenoj vezi sa [[iskonska slika|iskonskom slikom]]. Po njemu ideja nastaje kao i arhetip svugdje i svagda, ali se razlikuje po njenoj racionalnoj obradi na koju značajan utjecaj imaju vrijeme i okolnosti. Ideja vodi porijeklo iz iskonske slike i od nje dobiva kvalitet samostalnosti, to je razlog što joj neki filozofi pripisuju transcendentalnost. Po njemu ideja nije transcendentna, tu kvalitetu pripisuje iskonskoj slici koja je bezvremena, jer je oduvijek i svugdje kao sastavni dio data ljudskom duhu. Iskonska slika nikada nije načinjena, ona postoji oduvijek te iz sebe ulazi u opažanje. Po Jungu ideja je psihološka količina koja u svojoj praktičnosti ne određuje samo [[psihičke funkcije|mišljenje]], već i [[psihičke funkcije|osjećanje]]. Za [[introverzija|introvertni]] stav ona predstavlja ''primum movens'', za [[ekstraverzija|ekstravertni]] ona je produkt.
 
=== Izvor ===
 
* Psihološki tipovi (Carl GusatvGustav Jung)
 
== Također pogledajte ==