Razlika između verzija stranice "Čulo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 109.92.114.13 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 178.221.112.154
oznaka: vraćanje
Red 2:
'''Čula''' kod [[ljudi]] i [[životinja]] predstavljaju prijemnike opažanja ili percepcije informacija iz sopstvenog tijel i svoje okoline. Pojednostavljeno, jedno čulo predstavlja sposobnost jednog organizma da opazi vanjske i unutrašnje podražeje ili stimulaciju. Još prema Aristotelovoj definiciji postavljenoj 3. vijeku p. n. e. postoji pet čula: [[dodir]], [[miris]], [[okus]], [[sluh]] i [[vid]].
== Značaj čula ==
Sredina u kojoj [[organizam|organizmi]] žive neprekidno se mijenja. Smjenjuju se dan i noć, godišnja doba, vidokrug, mirisi i okusi, dodiruju se oštri i zaobljeni predmete, osjeća bol, hladnoća i toplotu. Unatoč tome, čovjek, npr. uvijek zna šta se dešava u njegovom tijelu i sredini koja ga okružuje te kako se treba ponašati u svakoj prilici. Takve sposobnostisu zasnovane su na njegovom sistemu obavještavanja (informiranja) i održavanja cjelovitosti (integriteta) organizma, tj. [[homeostaza|homeostaze]]. Ovaj sistem prikuplja podatke o čovjekovoj okolini i o vlastitom tijelu, a odgovarajućim reakcijama održava cjelovitost [[organizam|organizma]] tako što primljena obavještenja obrađuje i sprovodi do organa koji izvršava željene radnje. Taj sistem se , dakle, sastoji od prijemnika (receptora) obavještenja, provodnika i prerađivača tih obavještenja ([[nervni sistem]]) te od izvršitelja - efektora (ćelije, tkiva, organi, sistemi organa), koji na primljenu obavijest u vidu podsticaja (impulsa) neposredno reagiraju obavljajući određenu radnju.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
 
==Draž, nadražaj, nadražljivost==
Red 63:
 
Čulne ćelije i slobodni nervni završeci raspoređeni su pojedinačno, kao kod [[dup­ljari|dupljara]], [[gliste|glista]] i nekih drugih [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] i nekih kičmenjaka ili su povezane u složene čulne organe. U najjednostavnijim oblicima, to su manje skupine čulnih ćelija - čulne kvržice ili čulni epitel. Kod viših životinja, funkcionalnost osjetilnih ćelija poboljšavaju razlicite pomoćne strukture pa čulni organi postaju slozene tvorevine - ''čulni aparati'' ([[oko]], [[uho]] i sl.).
 
==Specifičnost čula==
Specifičnost, odnosno specijalizacija za prijem određenih draži je osnovna osobenost, koja počiva na isključivoj osjetljivosti odredenih čulnih ćelija samo na odgovarajuće ili '''adekvatne draži'''. Ako su izložene djelovanju drugih - neadekvatnih draži - one neće reagirati ili će doći u stanje nadrazženosti koje izaziva adekvatna draž. Tako, snažan [[mehanika|mehanički]] pritisak na očnu jabučicu izaziva utisak intenzivne [[svjetlost]]i (bljeska, iskrenja) ili, pak, mraka. Prema tome, čulne ćelije sposobne su samo za jedan vid nadražaja, koji se moze razlikovati po jačini, tj. svaka čulna ćelija ima svoju specifičnu [[energija|energiju]] koja u njoj podstiče pojavu nadražaja.