Razlika između verzija stranice "Čulo"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Specifičnost čula: Ispravljena greska u kucanju oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
|||
Red 2:
'''Čula''' kod [[ljudi]] i [[životinja]] predstavljaju prijemnike opažanja ili percepcije informacija iz sopstvenog tijel i svoje okoline. Pojednostavljeno, jedno čulo predstavlja sposobnost jednog organizma da opazi vanjske i unutrašnje podražeje ili stimulaciju. Još prema Aristotelovoj definiciji postavljenoj 3. vijeku p. n. e. postoji pet čula: [[dodir]], [[miris]], [[okus]], [[sluh]] i [[vid]].
== Značaj čula ==
Sredina u kojoj [[organizam|organizmi]] žive neprekidno se mijenja. Smjenjuju se dan i noć, godišnja doba, vidokrug, mirisi i okusi, dodiruju se oštri i zaobljeni predmete, osjeća bol, hladnoća i toplotu. Unatoč tome, čovjek, npr. uvijek zna šta se dešava u njegovom tijelu i sredini koja ga okružuje te kako se treba ponašati u svakoj prilici. Takve sposobnostisu zasnovane su na njegovom sistemu obavještavanja (informiranja) i održavanja cjelovitosti (integriteta) organizma, tj. [[homeostaza|homeostaze]]. Ovaj sistem prikuplja podatke o čovjekovoj okolini i o vlastitom tijelu, a odgovarajućim reakcijama održava cjelovitost [[organizam|organizma]] tako što primljena obavještenja obrađuje i sprovodi do organa koji izvršava željene radnje. Taj sistem se , dakle, sastoji od prijemnika (receptora) obavještenja, provodnika i prerađivača tih obavještenja ([[nervni sistem]]) te od izvršitelja - efektora (ćelije, tkiva, organi, sistemi organa), koji na primljenu obavijest u vidu podsticaja (impulsa) neposredno reagiraju obavljajući određenu radnju.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
==Draž, nadražaj, nadražljivost==
| |||