Razlika između verzija stranice "Trebević"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fix homoglyphs: convert Cyrillic characters in [ј]e to Latin |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Sarajevo Trebević.JPG|mini|250p|Pogled na vrh Trebevića]]
[[Datoteka:Istočno Sarajevo, pohled na Trebević.jpg||mini|250p|Istočno Sarajevo, pogled na Trebević]]
Line 10 ⟶ 9:
Na 1566 [[Metar|m]], blizu vrha, [[1975]]. izgrađen je telekomunikacioni toranj visine 60m i jedini je telekomunikacioni releј koji nije uništen od strane [[NATO]] aviјacije [[1995]]. tokom bombardovanja releјa. Važan je telekomunikacioni čvor za Sarajevo i predaјnik za nekoliko RTV stanica.
{{commonscat|Trebević}}▼
Trebević od davnina predstavlja glavno izletište Sarajlija. Njegov povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su ga srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske koja je prepoznala potencijal područja i počela ga modifikovati u izletište. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Kompletan prostor Trebevića odlikuje visok stepen biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9. aprila 2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od preko 400 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža „Trebević“ je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.zppks.ba/bs/trebevic|title=Zaštićeni pejzaž "Trebević"|publisher=Javna ustanova Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo|date=|accessdate=10.5.2015}}</ref>
=== Ime planine ===
Naziv Trebević je nedvosmisleno slavenskog porijekla i označava deminutiv slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza Trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerovatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju [[Slaveni|Slavena]] služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje.<ref>{{cite web|author=|url=http://http://www.academia.edu/3613480/CIVES_COLONIAE_RIS...-_Likovi_s_antičkih_epigrafskih_spomenika_rogatičko-romanijskog_područja |title=CIVES COLONIAE RIS...- Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja |publisher=Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 36, Akademija nauka i umjetnosti , knjiga XXXVIII, 2009, 55 – 74|accessdate=10.5.2015}}</ref>
==Reference==
{{Refspisak}}
{{Planine u BiH}}
| |||