Razlika između verzija stranice "Stari most"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 88:
Tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]] (1992–1995), most je djelomično oštećen od strane srpskih snaga i [[JNA]]. 9. novembra 1993. [[HVO]] je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i teroriziranja Mostara. Dan ranije HVO je započeo s kampanjom rušenja mosta ispaljujući na desetine [[projektil]]a u luk i kule, što je okončano sutradan njegovim konačnim rušenjem.
 
Po stručnoj studiji zasnovanoj na video-snimcima<ref name="Praljak">[http://slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RUSENJE%20STAROG%20MOSTA%20U%20MOSTARU/Ru%C5%A1enje%20Starog%20mosta%20u%20Mostaru.pdf 1 Analiza rušenja Starog mosta prema dostupnim video-snimcima, Dr. sci. Muhamed Sućeska, dipl. ing. kem., Prof. dr. sci. Slobodan Janković, dipl.ing. str, Dr. sci. Aco Šikanić, dipl. ing. str. na www.slobodanpraljak.com]</ref> tvrdi da je eksplozija mogla biti uzrokovana detonacijom detonirajućeg [[štapin]]a u vodi, mada se potvrđuje da je tijekom prijepodneva (u 09:57 sati) i poslijepodneva (u 15:52 sati), 8. studenog 1993 godine, Stari most bio izložen udarima različitih projektila, pa vjerojatno i tenkovskih.<ref name="Praljak"/> Europski povjesničari [[Holm Sundhaussen]]<ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönliche Geschichte des Gewönlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN 978-3-205-79609-1 str. 360 </ref> i [[Marie-Janine Čalić]]<ref name="MC">[[Marie-Janine Čalić]] ''Krieg und Frieden in Bosnien Herzegowina'', Suhrkamp Verlag Frankfurt an Main 1996, ISBN 978-3-518-11943-3 </ref> tvrde da je most srušen granatiranjem [[HVO]]-a ili [[HV]], a slično mišljenje odgovornosti hrvatskih postrojbi izrazio je [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u presudi ''Prlić i drugi (IT-04-74)''.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi]</ref> <ref>[http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/prl-ii040304e.htm Optužnica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije t. 116 i t. 118]</ref>
Nakon objavljivanja 36 [[Franjo Tuđman|Tuđmanovih]] stenograma, može se zaključiti da je rušenje mosta bilo dio smišljene kampanje [[Bošnjačko-hrvatski sukob|agresije Hrvatske]], koja se, između ostalog, ogledala i u [[urbicid]]u.
 
O metodama urbicida i agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu svjedoči i razgovor Tuđmana s [[Janko Bobetko|Jankom Bobetkom]] i Rosom 6. novembra 1993, samo 4 dana prije rušenja Starog mosta.
U jednom trenutku Tuđman od Rose traži da protiv Bošnjaka primijeni "neke elemente zastrašivanja": "''Da bi osigurao ove granice Hrvatske, izvoli upotrijebiti sve što je moguće, jedino nećeš bojne otrove''". Na što Roso odgovara: "''Tu je taj problem što su ta punjenja miksnog tipa, miješana i jako su velika, ne možemo ih razdvojiti, 500 kg, to bi uništilo jedan cijeli grad kemijski... Ja čuvam to kao adut, ovi naši iz BiH to znaju''". Samo četiri dana kasnije, novi sastanak, sa hitnom temom: srušen je Stari most u Mostaru. "Neki elementi zastrašivanja" koje je Tuđman zahtijevao, primijenjeni su. Sada Tuđman pita: "''Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga je porušio''". Slijedi odgovor [[Mate Boban]]a, koji je značajan doprinos u historiji ratnog cinizma: "''Bile su strašne kiše''". Stari Most je, dakle, porušio [[Pero Zubac]] svojom poezijom, svojim "Mostarskim kišama". Tuđman je ipak oprezan, pita: "''Hoćemo li opet mi biti optuženi''". Tada se pokreće čitava strategija prikrivanja zločina: pada dogovor da se kontaktiraju veze u španskom bataljonu, da se stranci nagovore da lažu o tome da Hrvati nisu srušili Most. Mate Granić: "''Imati tu informaciju, imati sve, jer ako oni kažu dobru informaciju onda je to izuzetno, jer se inače to na [[CNN]]...''".
Tuđman: "''Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?''" [[Mate Granić]]: "''Nama''". Još veća panika nastaje kad se pokušava prikriti stvarna uloga Hrvatske u ratu u Bosni.
 
Inače, stenogrami Franje Tuđmana su nedvosmisleno najdirektniji dokaz agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu i nalaze se u Haškom tribunalu kao dokazni materijal.<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/280/t28004.shtml]</ref>
 
U toku je proces pred [[ICTY|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] protiv [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] za rušenje Starog mosta.
 
Sam Praljak je 2004. za ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]]'' izjavio: ''"Stari most je bio vojni objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira na njegovu povijesnu i kulturološku vrijednost, može biti srušen."''