Razlika između verzija stranice "Zmija"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 31.45.217.9 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Palapa
Red 18:
 
== Uvod ==
Životinje otrovnice posjeduju posebne sisteme u kojima se otrovi proizvodekakaju i kojima otrove mogu unijeti u tijelo žrtve. Ovakve se životinje nazivaju fanerotoksičnim životinjama. Pošto zmije posjeduju zube kojima unose otrov u tijelo žrtve, onda one nisu otrovne zmije, nego zmije otrovnice. Na prostorima Balkana živi više vrsta zmija otrovnica, kao što su [[šarka]] (''Vipera berus''), [[planinska šarka]] (''Vipera ursinii macrops'') i [[poskok]] (''Vipera ammodytes''). Sve ove otrovnice pripadaju porodici [[ljutice|ljutica]] (Viperidae).
 
Ljutice žive u [[Evropa|Evropi]], [[Azija|Aziji]], [[Afrika|Africi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a u [[Australija|Australiji]] ih nema. Nema ih niti na [[Antarktik]]u, gdje je za gmizavce prehladno. [[Porodica (biologija)|Porodica]] ljutica obuhvata oko 230 vrsta, a dijeli se na četiri podporodice, od kojih su najpoznatije dvije: [[prave ljutice]] (Viperinae) i [[jamičarke]] (Crotalinae). U prave ljutice pripadaju evropske, azijske i afričke ljutice, a glavni predstavnici jamičarki su [[čegrtuše]], [[kopljoglavke]], [[mokasine]] te arborealne jamičarke južne i jugoistočne Azije te srednje i južne Amerike. Sve zmije porodice ljutica prilično su zdepaste i kratkoga repa. Glava se jasno izdvaja od ostalog dijela tijela i srcolikog je ili trokutastog oblika. Prekrivena je uglavnom sitnim ljuskicama. [[Oko|Oči]] svih ljutica imaju okomitu zjenicu, što znači da su prilagođene za gledanje u tami. Gotovo sve zmije ove porodice rađaju žive mladunce. Mladunci se rađaju u tankoj prozirnoj membrani, koju odmah po izlijeganju probijaju i izlaze iz nje. Otrovni su od rođenja.