Razlika između verzija stranice "Kičmena moždina"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 3:
'''Kičmena moždina''' (lat. ''Medula spinalis'') se pruža od prvog [[Kičma|kičmenog pršljena]] (atlasa) do donjeg ruba drugog slabinskog pršljena.
== Građa ==
Kičmena je kurac moždina i [[mozak]] su jedinstvena cjelina. Kičmena moždina je bjeličasta i mehka nervna cijev. Nalazi se u koštanom kanalu koji čine lukovi kičmenih pršljenova. Ima izgled duge vrpce (oko 50 cm), koja se proteže od glaveno-kičmenog zgloba (atlasa) do kraja drugog slabinskog pršljena. Cijelom njenom dužinom postoji uzak kanal, a zidove cijevi čine siva i bijela nervna masa. Siva masa gradi središnji sloj - oko kanala. Njen oblik na poprečnom presjeku moždine podsjeća na slovo H ili leptira raširenih krila, jer ima dva trbušna (prednja) i dva leđna (zadnja) roga i središnju, proširenu poprečnu vezu.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1996): Biologija (za I. rezred tehničkih i stručnih škola). Ministarstvo obrazovenja, nauke, kulture i sporta FBiH, Sarajevo.</ref>1000000
 
cm), koja se proteže od glaven
 
sd
 
a
 
da
 
o-kičmenog zgloba (atlasa) do kraja drugog slabinskog pršljena. Cijelom njenom dužinom postoji uzak kanal, a zidove cijevi čine siva i bijela nervna masa. Siva masa gradi središnji sloj - oko kanala. Njen oblik na poprečnom presjeku moždine podsjeća na slovo H ili leptira raširenih krila, jer ima dva trbušna (prednja) i dva leđna (zadnja) roga i središnju, proširenu poprečnu vezu.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1996): Biologija (za I. rezred tehničkih i stručnih škola). Ministarstvo obrazovenja, nauke, kulture i sporta FBiH, Sarajevo.</ref>sd
 
Iz trbušnih rogova izlaze prednji korjenovi parnih moždinskih [[nerv|nerava]], a u leđne ulaze njihove zadnje grane. Sa svake strane moždine, prednji i zadnji korijeni se spajaju i grade moždinski živac. Na zadnjem korijenu svakog moždinskog nerva nalazi se nervni čvor ([[ganglija]]). U njemu su tijela osjetilnih nervnih ćelija. Vanjski sloj kičmene moždine građen je od bijele mase. Čine je osjetilna i pokretačka nervna vlakna.Osjetilna vlakna provode nervne impulse u pravcu mozga pa se zovu i uzlazna, za razliku od pokretačkih, koja se označavaju kao silazna. Ona impulse vode iz pravca mozga – ka periferiji tijela i unutrašnjim [[organ]]ima. Iz kičmene moždine, između pršljenova, prema tim dijelovima tijela (ili obrnuto), pruža se 31 par perifernih – mješovitih nerava.<ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1. </ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref>Kičmena moždina i mozak su centralna gradivna i funkcionalna cjelina nervnog sistema. Na prelazu u mozak, moždinski kanal se širi i spaja sa moždanim komorama. Leđna moždina i mozak su omotani sa tri ovojnice. Između ovojnica je moždano-moždinska tekućina, koja ispunjava i moždinski kanal i moždane komore. Ona učestvuje u prometu tvari i ublažava uticaj potresa tijela na mozak i kičmenu moždinu.