Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Skordisci"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[File:Celtic Expansion.svg|mini|desno|Keltska ekspanzija čitavom Evropom]]
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:PannoniaScordisci popolazioni pngstate.png||mini|350pxdesno|PribližanDržava razmještajSkortdiska, keltskih3-1. i ilirskih plemena u Panonijivijek prije rimskih osvajanja u I stoljeću p. n.nove eere.]]
'''Skordisci''', Scordisci su bili[[Kelti|keltsko]] mješavina Kelta i autohtonog stanovništvapleme koje jese naseljavalonakon područjadolaska nekadašnje rimske provincijeu [[Panonija|Panoniju]], naselilo oko rijeka [[Dunav]], [[Sava]] i [[Drava]]. Svoj [[historija|historijski]] značaj doživjeli su širenjem na Balkansko poluostrvo početkom III stoljeća p. n. e. Na svom vrhuncu, njihov utjecaj se protezao na područja na kojima se nalaze današnje države [[Austrija]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Slovenija]], [[Slovačka]] i [[Bosna i Hercegovina]].▼
 
===Porijeklo===▼
▲'''Skordisci''', Scordisci su bili mješavina Kelta i autohtonog stanovništva koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije [[Panonija]], oko rijeka [[Dunav]], [[Sava]] i [[Drava]]. Svoj [[historija|historijski]] značaj doživjeli su početkom III stoljeća p. n. e. Na svom vrhuncu, njihov utjecaj se protezao na područja na kojima se nalaze današnje države [[Austrija]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Slovačka]] i [[Bosna i Hercegovina]].
 
▲===Porijeklo===
 
Etnička pripadnost plemena Scordisci je predmet rasprava; savremeni historičar [[J.J. Wilkes]] smatra da je njihovo porijeklo keltsko, pozivajući se, između ostalog, na antičkog historičara [[Strabon]]a, [[Christopher Webber]] ih svrstava u [[Tračani|Tračane]], neki drugi u Ilire itd. [[Andras Mocsy]] objašnjava njihovo porijeklo sugerirajući da se ne radi o keltskom plemenu ''per se'' već o "keltskoj političkoj kreaciji".
===Historija===▼
=== Dolazak na Balkan ===
{{Glavni|Autarijati i Kelti}}
Oko 335. godine Kelti šalju predstavnike Aleksandru Velikom, koji je u to vrijeme vodio borbe sa [[Tračani]]ma, izražavajući lojalnost, svjesni njegove vojne snage. Nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Položaj Autarijata, okrenut prema Savi i Dunavu, predstavljao je prvu prepreku u budućim keltskim pohodima na [[Balkan]]. Kelti su počeli napadati autarijatsku teritoriju oko 320. godine. <ref name="Historija Autarijata"> {{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Pisani izvori potvrđuju da su se negdje oko 311/310. god. p. n. e. Autarijati nalazili u masovnoj seobi. Rasuli su po [[Makedonija|Makedoniji]], [[Dardanci|Dardaniji]], Donjem Dunavu, a jedan dio ostao je živjeti u zajednici sa Keltima.<ref name="Papazoglu"> {{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/117790882/Autarijati|title= Fanula Papazoglu, -Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |work= AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Slijedilo je potčinjavanje preostalih tribalskih plemena u Moeziji, dijelova [[Dardanci|Dardanaca]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peona]].
 
Već 310. ili 309. god. p. n. e. [[Makedonija|Makedonski]] kralj Kasander imao je oružani sukob sa Keltima na planini Hemus. Godine 279. završio se veliki keltski pohod u Grčku. Kelti su najprije imali uspjeha u bici kod Termopila, ali su kod Delfa doživjeli poraz od udruženih grčkih državica. Dvije godine kasnije Kelti su prodrli u centralnu Malu Aziju i osnovali svoju koloniju Galatu.
Scordisci su se formirali nakon 278. godine p. n. e., od onih koji su preživjeli keltsku invaziju na [[Antička Grčka|Grčku]] i naselili se na gore navedena područja (što ih čini mlađim od ilirskih plemena s kojima stupili u interakciju). Tamo su se nametnuli kao malobrojna ali snažna vladajuća klasa ali su se razmjerno brzo ''utopili'' u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Iako se njihov keltski naziv plemena održao, "ilirizirana" verzija ''Scordistae'' se često koristila nakon II stoljeća p. n. e. Andras Mocsy navodi da su lična imena Skordisca na području [[jug|južne]] Panonije odnosno [[sjever]]ne Dalmacije poprimila ilirska obilježja a [[zapad]]no od [[Morava|Morave]] tračanska.
 
=== Osnivanje Skordiske ===
Pronađeno je dosta predmeta koji potiču iz kulture [[La Tene]] i to na području Panonije i sjeverne Moezije što upućuje na tamošnju koncentraciju keltskih naselja, međutim, južno od rijeke Save takvi su predmeti rijetki, pa Andras Mocsy smatra da su Skordisci tamo imali samo privremenu kontrolu.
Nakon povratka keltskih napadača na [[Grčka|Grčku]] 279. god. p. n. e, od onih koji su preživjeli, formirala se nova narodnosna zajednica – Skordiska, u kojoj su se Kelti nametnuli kao malobrojna ali snažna vladajuća klasa. U formiranju te zajednice su učestvovali već porobljeni [[Autarijati]], pojedine [[Tribali|tribalske]] i [[Tračani|tračke]] zajednica i manja ilirska plemena. Kelti su se se brzo ''utopili'' u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Skoro čitav jedan vijek žive u miru sa ilirskim zajednicama koje su tu zatekle. U tom razdoblju intenzivno se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Podižu brojna naselja - prvo otvorena a od sredine II vijeka stare ere i utvrđena. Kelti unutar naselja bili su veoma dobro organizovani i između utvrđenih naselja bila je izvršena izvjesna podjela poslova. Pojedina utvrđena naselja bila su formirana kao zanatske četvrti u kojima su se veoma uspješno izrađivale keramičke posude i prerađivao metal.
 
Iako se njihov keltski naziv plemena održao, "ilirizirana" verzija ''Scordistae'' se često koristila nakon II stoljeća p. n. e. Andras Mocsy navodi da su lična imena Skordisca na području [[jug|južne]] Panonije poprimila ilirska obilježja, a u području [[Morava|Morave]] tračanska.
▲===Historija===
[[Datoteka:Scordisci state.png|350px|mini|Država Skortdiska, 3-1. vijek prije nove ere.]]
[[Datoteka:Roman period tribes in Illyria and Lower Pannonia.png|mini|350px|Keltska plemena na Balkanu oko 50. godine p. n. e.]]▼
 
Uprkos protjerivanju iz Grčke, keltski utjecaj na Balkanu nije time prestao. Nakon formiranja oko 278. godine p. n. e. o Skordiscima se određeno vrijeme malo čulo. Na vrhuncu moći makedonaca, Skordisci su svoju pažnju koncentrirali na Panoniju konsolidujući svoju kontrolu na tom području. Od nekoliko panonskih plemena su uzimali "danak" a uU centralnom dijelu Balkana smatrani su za najjače pleme. Podigli su svoja utvrđenja u [[Singidunum]]u i [[Taurunum]]u te tako osnovali današnji [[Beograd]]. Prva rimska opsada oko današnjeg [[Sisak|Siska]] spriječila je keltsku kontrolu u Dalmaciji i jugozapadnoj Panoniji.
 
Imajući prethodno na umu kao i poremećaje koji su uslijedili nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Potčinili su nekoliko plemena u Moeziji, uključujući i [[Dardanci|Dardance]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peone]]. Od 141. goidne p. n. e. Skordisci neprestano učestvuju u borbama protiv Makedonije koju je držao Rim. [[Koskonije]] ih je porazio 135. godine p. n. e. u [[Trakija|Trakiji]]. Zahvaljujući pronađenom "spomen-obilježju" kod [[Solun]]a, utvrđeno je da je [[Sextus Pompejus]] ubijen u borbi protiv Skordisca kod mjesta [[Stobi]] (današnje [[Gradsko]] u [[Makedonija|Makedoniji]]). A 114. godine p. n. e. Skordisci su na zapadnim planinama današnje Srbije zaskočili i uništili vojsku koju je predvodio [[Gajus Porcius Kato]]. Ali, [[Minucius Rufus]] ih je pobijedio 107. godine p. n. e. No, Skordisci i dalje nisu odustajali od Panonije jer se pominju kao učesnici u sukobu tokom druge opsade Siska 119. godine p. n. e.▼
 
▲Imajući prethodno na umu kao i poremećaje koji su uslijedili nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Potčinili su nekoliko plemena u Moeziji, uključujući i [[Dardanci|Dardance]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peone]]. Od 141. goidnegodine p. n. e. Skordisci neprestano učestvuju u borbama protiv Makedonije koju je držao Rim. [[Koskonije]] ih je porazio 135. godine p. n. e. u [[Trakija|Trakiji]]. Zahvaljujući pronađenom "spomen-obilježju" kod [[Solun]]a, utvrđeno je da je [[Sextus Pompejus]] ubijen u borbi protiv Skordisca kod mjesta [[Stobi]] (današnje [[Gradsko]] u [[Makedonija|Makedoniji]]). A 114. godine p. n. e. Skordisci su na zapadnim planinama današnje Srbije zaskočili i uništili vojsku koju je predvodio [[Gajus Porcius Kato]]. Ali, [[Minucius Rufus]] ih je pobijedio 107. godine p. n. e. No, Skordisci i dalje nisu odustajali od Panonije jer se pominju kao učesnici u sukobu sa [[Rim]]ljanima tokom druge opsade Siska 119. godine p. n. e.
Povremeno stvaraju probleme rimskim guvernerima provincije Makedonija gdje udruženi sa [[Medi]]ma i Dardancima vrše upade. Čak su uspjeli doći do [[Delfi]]ja u Grčkoj i poharati tamošnji hram. [[Lucius Cornelius Scipio Asiaticus]] ih je konačno nadjačao i 88. godine p. n. e. otjerao preko Dunava. Od tada snaga Skordiscija naglo opada. Ipak, to je više rezultat stanja u ''barbarikumu'' nego posljedica rimskih vojnih kampanja. Posebno su Panonci ojačali kao rimski vazali i dobili političku nezavisnost. Između 56. i 50. godine p. n. e. [[Dačani]] nanose poraz Skordiscima i oni bivaju potčinjeni njihovom kralju [[Burebista|Burebisti]] (vladao od 82. do 44. godine p. n. e.).▼
 
▲[[Datoteka:Roman period tribes in Illyria and Lower Pannonia.png|mini|350pxdesno|Keltska plemena na Balkanu oko 50. godine p. n. e.]]
Konačno, 15. godine p. n. e. [[Tiberije]] ih je "smrvio" i potčinio Rimu nakon čega su Skordisci najčešće djelovali kao plaćenici. Kasnije, za vrijeme vladavine [[Trajan]]a, mogli su postati i građanima Rima, skupa sa [[Andizeti]]ma i [[Breuci]]ma, kako navodi J.J. Wilkes. Romanizacija Skordisca učinila je neminovnim njihov nestanak kao nezavisnog etno-političkog bića.▼
 
▲Povremeno stvaraju probleme rimskim guvernerima provincije Makedonija gdje udruženi sa [[Medi]]ma i Dardancima vrše upade. Čak su uspjeli doći do [[Delfi]]ja u Grčkoj i poharati tamošnji hram. [[Lucius Cornelius Scipio Asiaticus]] ih je konačno nadjačao i 88. godine p. n. e. otjerao preko Dunava. Od tada snaga Skordiscija naglo opada. Ipak, to je više rezultat stanja u ''barbarikumu'' nego posljedica rimskih vojnih kampanja. Posebno su Panonci ojačali kao rimski vazali i dobili političku nezavisnost. Između 56. i 50. godine p. n. e. [[Dačani]] nanose poraz Skordiscima i oni bivaju potčinjeni njihovom kralju [[Burebista|Burebisti]] (vladao od 82. do 44. godine p. n. e.).
==Napomena==
 
▲Konačno, 15. godine p. n. e. [[Tiberije]] ih je "smrvio" i potčinio Rimu nakon čega su Skordisci najčešće djelovali kao plaćenici. Kasnije, za vrijeme vladavine [[Trajan]]a, mogli su postati i građanima Rima, skupa sa [[Andizeti]]ma i [[Breuci]]ma, kako navodi J.J. Wilkes. Romanizacija Skordisca učinila je neminovnim njihov nestanak kao nezavisnog etno-političkog bića.
Naziv Skordisci je možda u vezi sa antičkim nazivom [[Šar-planina|Šar-planine]] - ''Scordus''. Grčki historičar [[Strabon]] navodi na jednom mjestu da je ''Scardus mons'' makedonska planina, a na drugom
tvrdi da se nalazila na granici s Makedonijom. Iz ovog proizilazi da se Strabon vjerovatno koristio
izvorima različitog vremenskog porijekla. Sigurno je da su u antičko doba granice bile ''fluidne''; teritorije država su se pomjerale u zavisnosti kako od njihove vlastite snage i osvajanja tako i od njihovih susjeda.
 
==Izvori i vanjski linkovi==
 
* J.J. Wilkes, The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5.
* Christopher Webber, The Thracians,. 700 BC - AD 46, Osprey Publishing, ISBN 1-84176-329-2.
* Andras Mocsy, "Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire", London and Boston, Routledge and Kegan Paul, ISBN 0-7100-7714-9.
* The Celts. Catalogue of Exhibition at Palazzo Grassi in Venice, Thames and Hudson, London 1991.
 
* Keltoi. Kelti i njihovi savremenici na tlu Jugoslavije, Katalog izlozbe, Narodni muzej Ljubljana, Ljubljana 1984.
* Kruta, V. Kelti. Plato, Beograd 1996.
* Jovanović, B., Božić, D. Keltska kultura u Jugoslaviji, Praistorija jugoslavenskih zemalja V, Sarajevo 1987, 805-899.
* Todorović, J. Kelti u jugoistocnoj Evropi, Diss. 7, Muzej grada Beograda, Beograd 1968.
* Todorović, J. Skordisci: istorija i kultura. Novi Sad-Beograd 1974.
* Skordisci i autohtono stanovnistvo u srednjm Podunavlju. Balkanoloski institut SANU (ed. N. Tasic), Beograd 1992.
* M. Knežević-Jovanović: Keltsko oružje iz razorenih ratničkih grobova sa teritorije Srema i Bačke |work=Vojvođanski muzej Opvsc. archaeol.
27, 287-309 2003.
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Iliri}}
{{Commonscat|Scordisci}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Skordisci"