Razlika između izmjena na stranici "Seoul"

Dodano 155 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
| bilješka =
}}
'''Seoul''' ({{jez-ko|{{bezkurziva|{{Audio|pomoć=ne|Ko-Seoul.ogg|서울}}}}}}) [{{IPA|sʌ.ul}}] jeste [[glavni grad]] [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i jedan od najnaseljenijih gradova na svijetu. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu zemlje na [[rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Han (rijeka)|Han]]. Službeno ime grada je "Posebni grad Seoul" ({{KorJez-ko||서울특별시|Seoul Teukbyeolsi}}). Ovo ime zasniva se na činjenici da je glavni grad te da je upravno-politički ujedno i [[Provincije Južne Koreje|korejska provincija]].
 
Već od 18. vijeka p. n. e. do 475. godine Seoul je bio historijski glavni grad kraljevstva [[Baekje]]. Od 1394. do 1910. bio je glavni grad carstva [[Joseon]] i [[Korejsko carstvo|Korejskog carstva]]. Za glavni grad Koreje proglašen je 1945. Po bivšem [[Ustav Sjeverne Koreje|Ustavu Sjeverne Koreje]], Seoul je pravno bio i glavni grad [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], sve do promjene Ustava 1972. kada je [[Pyongyang]], grad u kojem je sjevernokorejsko vodstvo imalo privremeno sjedište nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], proglašen glavnim gradom.
 
Broj stanovnika Seoula kreće se oko 9,8 miliona (2010). Osim toga, grad je sjedište [[Metropolitansko područje|metopolitanskog područja]] [[Sudogwon]] ({{KorJez-ko|수도권|首都圈}}). Ovom području pripadaju, između ostalih, i višemilionski gradovi [[Incheon]] i [[Suwon]] i u njemu živi 23,8 miliona ljudi, što predstavlja 48,6% od ukupnog broja stanovnika Južne Koreje.<ref>Statistics Korea: [http://kostat.go.kr/portal/korea/kor_nw/2/9/2/index.board?bmode=download&bSeq=&aSeq=249070&ord=2 Popis stanovništva 2010.]</ref> [[Sudogwon]] je nakon [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] [[Tokio-Yokohama]] drugo najveće takvo područje na svijetu. Zbog nedovoljne definicije područja i nepoznatog broja stanovnika, područja [[Mexico City]]ja, [[New York City|New Yorka]] i [[São Paulo|São Paula]] neznatno se razlikuju te se Sudogwon smatra drugim najvećim regionom na svijetu.
 
Seoul je [[politika|politički]], [[kultura|kulturni]], [[obrazovanje|obrazovni]], [[društvo|društveni]] i [[ekonomija|ekonomski]] centar Južne Koreje. Jedan je od centara međunarodnog biznisa, finansija, multinacionalnih korporacija i svjetskih organizacija. Danas je jedan od najočitijih simbola korejske privrede ("Čudo na rijeci Han"). Bio je domaćin većih svjetskih [[sport]]skih takmičenja: [[Azijske igre|Azijskih igara]] [[Azijske igre 1988.|1988]], [[OI 1988.|Ljetnih olimpijskih igara 1988.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2002.]] U Seoulu je 2010. održan [[Samit G-20 2010.|samit G-20]], a grad je proglašen [[UNESCO]]-vim [[UNESCO-ov grad dizajna|gradom dizajna]] ({{en|UNESCO City of Design}}).
 
== [[Etimologija]] ==
Seoul je u prošlosti bio poznat pod raznim imenima: za vrijeme kraljevstva [[Baekje]] nosio je ime ''[[Wiryeseong]]'' ({{KorJez-ko|례성|慰 禮 城|}}), ''Hanju'' ({{KorJez-ko|한주|漢 州|}}) za vrijeme [[dinastija|dinastije]] [[Silla]], ''Namgyeong'' ({{KorJez-ko|남경|南京|}}) za vrijeme dinastije [[Goryeo]], ''Hanseong'' ({{KorJez-ko|한성|漢城|}}) za vladavine dinastije [[Baekje]] i [[Joseon]], ''Hanyang'' ({{KorJez-ko|한양|漢陽|}}) za vrijeme dinastije [[Joseon]], ''Gyeongseong'' ({{KorJez-ko|경성| 京城|}}) u vremenu [[Japanska okupacija Koreje|japanske okupacije Koreje]]. Današnje ime Seoul navodno vuče korijene iz korejske riječi koja znači "glavni grad" ({{KorJez-ko|라벌|徐 羅 伐|Seorabeol}}), a koja se prvobitno odnosila na [[Gyeongju]], glavni grada carstva [[Silla]]. Za razliku od ostalih imena gradova u Koreji, Seoul nema odgovarajući simbol u [[Hanja]] abecedi. Korejska je vlada 18. januara 2005. promijenila zvanično kinesko ime ''Hanseong'' ({{Kin|汉城|漢城 |Hancheng}}) u ''Shou'er'' ({{Kin|首 尔|首 爾|Shǒu'ěr}}).
 
== Geografija ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Aerial view of Seoul 1.jpg|mini|350px|Pogled na Seoul]]
Seoul se nalazi na [[sjeverozapad]]u zemlje, južno od [[Korejska demilitarizirana zona|Korejske demilitarizirane zone]], na rijeci [[Han (rijeka)|Han]] i nadmorskoj visini od 87 m. Središte grada okruženo je mnogobrojnim [[brdo|brdima]], a u samom centru nalazi se brdo [[Namsan (Seoul)|Namsan]] ({{KorJez-ko|남산|南山|}}) (''Južno brdo'') s [[televizija|televizijskim]] tornjem i žičarom. Brdo [[Bukhansan]] nalazi se [[sjever]]no od grada, a na [[jugoistok]]u je [[tvrđava]] [[Namhansanseong]] i bivša [[prijestonica]] dinastije Joseon. U okolnim [[dolina]]ma nalaze se mnogobrojna manja [[selo|sela]] sa [[Budizam|budističkim]] samostanima. Južno od Seoula nalazi se brdo [[Gwanaksan]], koje je poznato mjesto za izlete i odmor.
 
56 km sjeverno od Seoula nalazi se grad [[Panmunjeom]] i [[granica]] između dviju Koreja koja ide [[38. paralela (sjever)|38.&nbsp;paralelom]]. U gradu je 27.&nbsp;jula 1953. potpisano primirje između zaraćenih strana u [[Korejski rat|Korejskom ratu]].
=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Seoul from the sky.jpg|mini|350px||Mostovi na rijeci Han]]
Rijeka Han protječe kroz Seoul od [[istok]]a prema [[zapad]]u, formirajući svoj tok u obliku slova W, 40&nbsp;km prije [[ušće|ušća]]. Nastaje od rijeka [[Bukhangang]] (''Sjeverni Han'') i [[Namhangang]] (''Južni Han'') istočno od grada, kod [[Yangsuri]]ja. U gradskom dijelu Seoula na Hanu se nalazi nekoliko [[otok]]a, od kojih je najpoznatiji [[Yeouido]]. Jedan rukavac rijeke je isušen s ciljem dobijanja građevinskog zemljišta. Historijsko središte Seoula nalazi se u povoljnom [[Geomantija|geomantijskom]] položaju, nešto sjevernije od rijeke, koja ovdje protječe oblikom dvostruke krivulje i nakon izlaska iz gradskog područja u pravcu sjeverozapada, nizvodno od otoka [[Ganghwado]], utječe u [[Žuto more]], dok se grad na jugozapadu spaja s lukom [[Incheon]]. Kroz grad protječe još 5 rijeka: [[Seongnae]] ({{KorJez-ko|성내천||}}), [[Banpo]] ({{KorJez-ko|반 포천||}}), [[Tan]] ({{KorJez-ko|탄천||}}), koja izvire nedaleko od [[Yongin]]a, [[Jungnang]], koja izvire ispod planine [[Bulgok]] i [[Anyangcheon]], s izvorom nedaleko od [[Uiwang]]a. Na Hanu je izgrađeno [[Spisak mostova na rijeci Han (Seoul)|20 mostova]].
 
=== Teritorijalna podjela ===
{{Glavni|Okruzi Seoula}}
[[Datoteka:Map Seoul districts de.png|mini|325px|Teritorijalna podjela Seoula]]
Mada je Seoul, politički, grad s posebnim statusom, teritorijalna podjela ista je kao i kod drugih korejskih gradova. Grad je podijeljen u gradske okruge ({{KorJez-ko|구|區|gu}}) i gradske četvrti ({{KorJez-ko|동|洞|dong}}).
 
Seoul se sastoji od 25 gradskih okruga, od kojih su prvi osnovani 1943. Okruzi (''gu'') podijeljeni su u 522&nbsp;četvrti (''dong''), dok su one podijeljene u 13.787&nbsp;''tongova'', a oni u 102.796&nbsp;''bana''. Okruzi su veličine od 10 do 47&nbsp;[[kvadratni kilometar|km²]], dok se broj stanovnika kreće od 140.000 do 650.000. Okrug s najvećim brojem stanovnika je [[Songpa (Seoul)|Songpa]] sa 646.970 stanovnika, a najveći okrug je [[Seocho (Seoul)|Seocho]] sa 47,14&nbsp;km². Funkcije vlade okruga određuju se posebno.
Seoul se klimatski nalazi u [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]], s prosječnom godišnjom temperaturom od 12,2&nbsp;[[Celzij|°C]]. Klima je obilježena jakim suprotnostima, tako da najviša prosječna temperatura u augustu iznosi 29,5&nbsp;°C, a najniža prosječna temperatura je u januaru: -6,1&nbsp;°C.<ref>[http://www.kma.go.kr/index.jsp Korejska meteorološka služba (KMA, 기상청)]</ref>
 
[[Ljeto|Ljeta]] su u [[monsun]]skom periodu ({{KorJez-ko|장마||Jangma}}) (od juna do septembra) vrlo topla i vlažna, posebno u augustu. Najviše dnevne temperature često prelaze preko 30&nbsp;°C, a u augustu, najtoplijem mjesecu, prosječna je temperatura 25,4&nbsp;°C. 70% godišnjih [[padavina]], od prosječnih 1344,2&nbsp;mm, padne u monsunskom periodu, a od toga prosječno 348&nbsp;mm u najkišnijem mjesecu, augustu.
 
[[Zima|Zime]] su, pod utjecajem hladnog [[sibir]]skog [[vjetar|vjetra]], vrlo hladne, ali suhe. Obično se, zbog specifične konstelacije visokog pritiska, izmjenjuju 3 vrlo hladna dana sa četirima toplijim. Najhladniji mjesec je januar s prosječnom temperaturom od -4,9&nbsp;°C te je ujedno i mjesec s najmanjom količinom padavina (prosjek: 21,6&nbsp;mm).
 
=== [[Prahistorija]] ===
Pronađeni [[arheologija|arheološki]] ostaci od [[Glina|gline]] pokazuju da je područje oko Seoula bilo naseljeno još u [[Neolitik|mlađem kamenom dobu]], prije 3.000&nbsp;godina. Ostaci su nađeni u današnjim okruzima [[Gangdong]] i [[Songpa]]. Prahistorijski nalazi, nađeni u arheološkom nalazištu Amsa ({{KorJez-ko|암사 선사 유적지||Amsa Seonsa Yujeokji}}) ([[Amsa-dong]] i [[Gangdong]]), mogli bi biti stari od 3.000 do 7.000&nbsp;godina. Po pronalasku [[bronza|bronze]] (oko [[700. p. n. e.|700.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e) naselja se šire i prema unutrašnjosti.
 
Historija Seoula kao glavnog grada može se dokumentirati od 18.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. U ovoj godini novoosnovano kraljevstvo [[Baekje]] gradi svoj glavni grad, Hanyang ({{KorJez-ko|한양|漢陽|}}), pored Hana. Iz ovog vremena postoje još ostaci gradskih zidina. 475. godine sjedište glavnog grada se seli u [[Gongju]] i kraljevstvo [[Goguryeo]] preuzima kontrolu nad ovim područjem. Oko 100 godina kasnije područje osvaja carstvo [[Silla]]. U ovo vrijeme Seoul je bio samo malo [[selo]] po imenu ''Hansanju''.
 
=== Dinastija Goryeo ===
Dolaskom dinastije [[Goryeo]] na [[vlast]] Seoul dobija na važnosti. U to je vrijeme važilo da carstvo koje kontrolira rijeku Han ima nadmoć nad čitavim [[Korejsko poluostrvo|Korejskim poluotokom]] jer je rijeka bila vrlo važna za promet i opskrbu. Iz tog razloga je [[Carstvo Goryeo]] proglasilo grad za tzv. ''južni glavni grad'' ({{KorJez-ko|||Namgyeong}}) te upravno sjedište okolnog područja. Između 11. i 14. stoljeća u Seoulu su izgrađene mnogobrojne palače, od kojih je najvažnija [[Changgyeonggung]], koja je vjerovatno važila za ljetnu rezidenciju. Uprkos tome, s malim prekidima, glavni grad carstva bio je [[Kaesŏng]], grad udaljen 60&nbsp;km od Seoula.
 
=== Dinastija Joseon ===
[[Yi Seong-gye]] je 1392. osnovao dinastiju [[Joseon]] i odlučio premjestiti svoju prijestonicu. Po jednoj legendi o osnivanju, Yi Seong-gye počeo je gradnju u podnožju [[Gyeryongsan]]a. Po procjenama tadašnjih [[Geomantija|geomanata]], položaj grada bio je optimalan za osnivanje i premještanje glavnog grada nove dinastije. Iz tog razloga je [[29. novembar|29.&nbsp;novembra]] [[1394.]] Hanyang proglašen za glavni grad [[Koreja|Koreje]] te su započeti radovi na izgradnji palače [[Gyeongbokgung]], raznih svetišta, bogomolja, hramova i gradskih zidina. Zid je bio dugačak 18&nbsp;km i povezivao je 4 brda koja se okruživala grad: [[Bugaksan]], [[Inwangsan]], [[Namsan]] i [[Naksan]]. Ostaci zidova vidljivi su i danas, kao i najvažnije gradske kapije, od kojih su najpoznatije ''Sungnyemun'' (često nazivana [[Namdaemun]] i [[Dongdaemun]]). Gradske kapije danju su otvorene, a noću se zatvaraju, što se oglašavama zvonjavom zvona.
 
Ubrzo se izgrađuju i druge palače. Od 1405. do 1412. izgrađena je palača [[Changdeokgung]], a 1616. [[Gyeonghuigung]]. Ime grada kasnije je promijenjeno u ''Hanseong'' ({{KorJez-ko|한성|漢城|}}). Mada je grad, zbog povoljnog položaja i jakih [[utvrda]], bio zaštićen, u toku [[Imdžinski rat|Imdžinskog rata]] 1592, nakon [[Bitka kod Chungjua|bitke kod Chungjua]], osvojili su ga [[Japan]]ci, a 1635. [[Mandžurija|Mandžurci]]. Tek pod vladavinom kralja [[Yeongjo]]a (1724–1776) grad doživljava puni procvat, a zbog dobrog položaja na Hanu, postaje najznačajniji trgovinski centar.
 
Kralj se 1872. povlači u palaču Gyeongbokgung, koja je nakon Imdžinskog rata bila porušena i obnovljena tek 1865. U međuvremenu je kao rezidencija vlade korištena palača Changdeokgung.
Prvom pojavom [[Katoličanstvo|katoličanstva]] u Koreji smatra se izgradnja prve [[crkva|crkve]] u Seoulu 1784. od strane korejskih svećenika [[Yi Pyeok]]a, [[Kweon Il-shin]]a i [[Yi Seung-hun]]a. Ideja izgradnje crkve bila je ujedno i osnivanje rimokatoličke vjerske zajednice na ovim prostorima. Zbog povezivanja crkve s [[Evropa|evropskim]] [[kolonijalizam|kolonijalizmom]], korejski vladari protivili su se osnivanju zajednice, a vjernici su proganjani te im je onemogućena sloboda vjeroispovijesti. Vjersko težište postavljalo se na [[konfučijanizam]]. Kad je korejski kralj [[Sunjo]] na prijestolju naslijedio Yeongjoa, uslijedili su masivni progoni katolika u Seoulu, koji su se kasnije proširili na čitavu zemlju. Uprkos tome, broj [[Preobraćenje|konvertiranih]] Korejaca je rastao. Na vrijeme progona katolika i [[mučenik]]e iz tog vremena podsjeća [[mauzolej]] i hodočasno svetište [[Jeoldusan]] na obali Hana.
 
Katolički misionari koristili su i propagirali tada već zaboravljeno pismo, [[Korejska abeceda|korejske abecede]] ({{KorJez-ko|한글||Hangeul}}), koja je jednostavnija za učenje od kineskih znakova [[Hanja]]. U toku 19. stoljeća hangeul se proširio u obrazovanju naroda i postao nacionalno pismo Koreje. Istovremeno je time šireno i katoličanstvo, koristeći se hangeulom u svim crkvenim i drugim spisima.
 
==== Protestantizam ====
Otvaranje Koreje prema svijetu, pod pritiskom Japana, počelo je 24.&nbsp;februara 1876. Sljedećih godina otvaraju se [[diplomatija|diplomatska]] predstavništva i [[diplomatska misija|ambasade]] Japana i zemalja [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. Istovremeno se otvaraju i firme stranih investitora u Seoulu i razvija se trgovina s ostatkom svijeta. 1888. godine [[telegraf]]ski se povezuju [[Incheon]], [[Ŭiju]] i [[Busan]], a 1899. gradi se pruga [[Željeznička pruga Gyeongin|Gyeonginseon]] u pravcu Incheona, kao prva [[željeznička pruga]] u Koreji. Iste godine pušta se u pogon i [[Seulski tramvaji|električni tramvaj u Seoulu]]. Željeznička pruga [[Željeznička pruga Gyeongbu|Gyeongbu]] u pravcu [[Busan]]a otvara se 1.&nbsp;januara 1905. Broj stanovnika, koji je preko 200 godina iznosio oko 200.000, počinje rasti, tako da 1936. dostiže 730.000, a 1949. čak 1.418.000&nbsp;stanovnika.
 
Japan [[Sporazum o japanskoj aneksiji Koreje|anektira]] Koreju 1910. i ona ulazi u okvir [[Japansko carstvo|Japanskog carstva]] kao [[Provincije Japanskog carstva|provincija]] ''Chōsen''. Glavni grad postaje ''Hanseong''. Službeno ime grada u kolonijalno vrijeme postaje ''Keijō'' ({{KorJez-ko|경성||Gyeongseong}}) {{JapJez-jap||京城|}} i on je bio glavni grad istoimene [[Prefekture Japanskog carstva|prefekture]] [[Gyeongseong-bu]] ({{Japjez-jap||京城府|Keijō-fu}}).
 
Japanske kolonijalne vlasti izgrađuju Seoul kao centar provincije te [[industrijalizacija|industrijaliziraju]] zemlju. Mijenja se [[arhitektura]], a grad postaje moderniji. Međutim, stanovništvo je podvgrnuto represalijama, pogotovo u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Korejska kultura]] se potiskuje, muškarci se nasilno regrutiraju u [[Japanska vojska|japansku vojsku]], a žene odvode u ratna područja, gdje ih japanska vojska drži u [[bordel]]ima. Seljacima se oduzima zemlja, a Korejci se prinuđavaju da uzimaju japanska imena. U školama se uči samo [[japanski jezik]].
=== Korejski rat ===
{{Glavni|Korejski rat}}
Prelaskom [[Korejska demarkaciona linija|demarkacione linije]] [[25. juni|25.&nbsp;juna]] [[1950]]. od strane [[Korejska narodna armija|Sjevernokorejske armije]] ({{KorJez-ko|조선인민군|朝鮮人民軍|Joseon inmingun}}) ''(KNA)'' započeo je [[Korejski rat]]. Već nakon tri dana KNA je zauzela Seoul. [[Vojska Južne Koreje]] ''(VJK)'' ({{KorJez-ko|대한민국 국군|大韓民國 國軍|Daehanminguk gukgun}}) povukla se na kratki pojas oko [[Busan]]a. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a broj 85|Rezolucijom]] [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti]] [[UN|Ujedinjenih naroda]] broj 85 donesena je odluka o intervenciji i iskrcavanju [[Mirovne trupe Ujedinjenih naroda|mirovnih trupa]] [[UN|Ujedinjenih nacija]] kod [[Incheon]]a (od kojih su 90% bile [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke jedinice]]), kojom su jedinice Korejske narodne armije zaustavljene u napredovanju. Borbe su nastavljene u gradu i nakon velikih gubitaka KNA, nakon tri dana, američki zapovjednik je 25.&nbsp;septembra objavio da je Seoul oslobođen, mada su se borbe i [[artiljerija|artiljerijska]] djelovanja u sjevernom dijelu grada nastavile.
 
Nakon vojne pomoći [[Kineska vojska|kineske vojske]], američke i južnokorejske jedinice su 3.&nbsp;januara 1951. ponovo povukle iz Seoula. Istog dana Seoul je zauzela KNA. Kad je Seoul ponovo zauzet 14. marta, stanovništvo Seoula silom je odvedeno sa KNA u povlačenju. Grad je gotovo totalno porušen, a očevici su tvrdili da je Seoul bio razrušeniji od [[Berlin]]a nakon ulaska trupa [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena armija|Crvene armije]].
 
=== Korejski parlament ===
Sjedište [[Korejska narodna skupština|Korejske narodne skupštine]] ({{KorJez-ko|국회||Gukhoe}}) od 1948. nalazi se u seulskoj četvrti [[Yeouido-dong]] [[Okruzi Seoula|okruga]] [[Yeongdeungpo (Seoul)|Yeongdeungpo]].
 
=== Diplomatska predstavništva ===
==== Korejsko narodno pozorište ====
{{Glavni|Korejsko narodno pozorište}}
[[Korejsko narodno pozorište]] ({{KorJez-ko|국립극장||}}) osnovano je 1973. i ima sjedište na brežuljku [[Namsan]] u središtu Seoula. Sastoji se od državnog orkestra, nacionalne plesne grupe i nacionalne drame. Veća od dvije sale ima oko 1.500 mjesta i u njoj se organiziraju najvažnije kulturne aktivnosti grada i države. U manjoj se sali svake srijede u 19:00 održavaju koncerti tradicionalne muzike i plesa. Pozorište ima još jednu binu za eksperimentalne predstave te jedan otvoreni [[amfiteatar]] za neformalne priredbe.
 
==== Kulturni centar "Sejong" ====
{{Glavni|Kulturni centar Sejong}}
Nazvan po korejskom kralju [[Sejong]]u, Kulturni centar "Sejong" ({{KorJez-ko|세종문화회관||}}) ima veliku binu sa 4.000 mjesta, na kojoj se odvijaju koncerti, [[opera (muzika)|opere]] i velike strane muzičke produkcije. U manjoj sali obično nastupaju horovi. U njoj se održavaju i razna predavanja, a unutrašnji je dio moguće besplatno obići s pratnjom. Osim toga, održavaju se razne izložbe [[Kaligrafija|kaligrafije]], [[slikarstvo|slikarstva]] i drugih umjetničkih djelatnosti.
 
=== Muzeji ===
U Seoulu, kao glavnom gradu dinastije Joseon, nalazilo se 6 palača, od kojih je 5 sačuvano. Najpoznatije su Gyeongbokgung, Changdeokgung i [[Deoksugung]].
 
[[Gyeongbokgung]] ({{KorJez-ko|경복궁|景福宮|}}) izgrađena je 1394. povodom proglašenja Seoula glavnim gradom. Posebno je impresivna dvorana za prijem, ''Geunjeonggung''. Palača je za vrijeme Imdžinskog rata 1592. zapaljena, ali ne od strane Japanaca, već od robova koji su služili u palači. Obnovljena je 1856, ali zbog slabog ekonomskog stanja u zemlji, obnova je jako utjecala na slabljenje korejske privrede. Nakon 23 godine boravka u palači kralj se preselio iz nje u navodno sigurniji Deoksugung, nakon što je njegovu ženu, [[kraljica (vladavina i monarhija|kraljicu]] [[Myeongseong|Min]], ubio jedan plaćeni ubica 1895.
 
Palača [[Changdeokgung]] ({{KorJez-ko|창덕궁|昌德宮|}}) građena je od 1405. do 1412. kao proširenje Gyeongbokgunga, ali je također porušena za vrijeme Imdžinskog rata. Nedugo nakon toga je obnovljena, mada do 1872. nije služila kao sjedište vlade. 1907. godine u nju se useljava posljednji korejski kralj, [[Sunjong]], koji je živio u njoj do svoje [[Abdikacija|abdikacije]] 1910. i smrti 1926. Kasnije su u njoj živjeli i članovi njegove porodice, sve do smrti posljednjeg od njih 1989. Palača je 1997. proglašena [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] [[UNESCO]]-a. Osim palače, posebno je značajan tajni vrt ''Biwon''.
 
Palača [[Deoksugung]] ({{KorJez-ko|덕수궁|德壽宮||}}) izgrađena je u 15. stoljeću kao rezidencija unuka kralja [[Sejo]]a. Nakon razaranja svih palača u Imdžinskom ratu 1592. Deoksugung je služio kao rezidencija kraljeva do 1623. i ponovo 1897. nakon ubistva kraljice Min, do 1907.
 
Iz vremena dinastije Goryeo poznate su još 2 palače: [[Changgyeonggung]] i nešto manja palača [[Unhyeongung]]. Na mjestu gdje se nekad nalazila [[Gyeonghuigung]] danas su parkiralište, [[Seulski historijski muzej]] i [[Seulski metropolitanski muzej umjetnosti]]. Glavna gradska kapija ''[[Heunghwamun]]'' premještena je 1988. i vraćena na prvobitno mjesto, a u palači su neki dijelovi rekonstruirani. Posjetiocima se nudi razgledanje kulturnih rituala korejske kulture, kao što su svečanost imenovanja državnih službenika iz vremena dinastije Joseon i smjena kraljevske garde i vjenčanje između kralja [[Gojeon]]a i kraljice Min.
==== Hramovi ====
[[Datoteka:Jogyesa.jpg|mini|[[Jogyesa]]]]
Sjedište [[Budizam|budističkog]] reda u Koreji je u hramu [[Jogyesa]] ({{KorJez-ko|조계사|曹溪寺|}}). U glavnoj ulici pored hrama nalaze se mnogobrojne trgovine s religioznim rekvizitima. Jednom godišnje (8. dana četvtrtog mjeseca [[Kineski kalendar|kineskog kalendara]] održava se velika parada, kojom se obilježava Budin rođendan. U religioznoj procesiji učestvuje oko 100.000 ljudi u tradicionalnim nošnjama iz mnogih zemalja.
 
Drugi veći hram je [[Bongeunsa]] ({{KorJez-ko|봉은사|奉恩寺|}}). Izgrađen je 794. u vrijeme dinastije Silla te je u 15. stoljeću bio centar [[zen budizam|zen-budizma]]. Izgrađen je pored groba kralja [[Seongjong]]a, a 1562. premješten pored današnjeg [[Svjetski trgovački centar Seoul|Svjetskog trgovačkog centra]]. Pored hrama nalazi se zanimljiva kolekcija drvnih ukrasa ispisanih kaligrafijom. Hram je nekoliko puta gorio i većina zgrada izgrađena je u novije doba.
 
Hram [[Bongwonsa]] ({{KorJez-ko|봉원사|奉元寺|}}) izgrađen je 889, u trećoj godini vladavine kraljice [[Jinseong]] iz dinastije Silla, a po planovima monaha To-seona. Prvobitna lokacija hrama bila je u blizini [[Univerzitet Yonsei|Univerziteta Yonsei]]. 1728. godine premješten je na stražnji ulaz današnjeg univerziteta [[univerzitet Ewha|Ewha]]. Svakog vikenda održava se ritual [[Yeongsanjae]], na način kako je Buda izučavao [[Lotos sutra|Lotos sutru]] po [[mahajana]] budizmu. Bongwonsa je glavni hram budističke sekte [[Taego]] u Seoulu. Jedna posebnost ove sekte je da se monasi mogu ženiti.
 
==== Vjerski objekti ====
{{Glavni|Spisak protestantskih crkava u Seoulu}}
-->
[[Katedrala Myeongdong]] ({{KorJez-ko|명동대성당|明洞大聖堂|Myeongdong Daeseongdang}}) simbol je gradske četvrti [[Myeongdong-dong|Myeongdong]] u [[Okruzi Seoula|okrugu]] [[Jung (Seoul)|Jung]] i najveća katolička crkva izgrađena 1883, koja je ujedno i simbol katoličanstva u Koreji. U Seoulu je sjedište [[Seulska nadbiskupija|Seulske nadbiskupije]], koju je 9. septembra 1831. osnovao [[papa]] [[Papa Grgur XVI|Grgur XVI]].
 
Osim katedrale, u Seoulu se nalaze i mnogobrojni vjerski objekti drugih religijskih pravaca, a jedan od poznatijih je [[Wongudan]] ({{KorJez-ko|원구단|圜丘壇/圓丘壇/祭天壇|Won(-)gudan}}), žrtveni oltar gdje su korejski vladari prinosili žrtve u vrijeme [[Tri kraljevstva Koreje]] (Goguryeo, Baekje i Silla).
 
Nakon usvajanja [[konfučijanizam|konfučijanizma]] u vrijeme dinastije Joseon u 14. stoljeću izgrađuju se mnoga svetišta, čime potomci kraljevske porodice nastavljaju tradiciju spomena na pretke gradeći hram [[Jongmyo]] ({{KorJez-ko|종묘|宗廟|}}). To je ujedno i najstarije kraljevsko konfučijansko svetište. Osim Jongmya, poznati su i hramovi [[Munmyo]] ({{KorJez-ko|문묘|文廟|}}) i [[Dongmyo]] ({{KorJez-ko|동관왕묘|東關王廟|}}). Iako je budizam suzbijan u vrijeme dinastije Joseon, izgrađen je budistički hram [[Jogyesa]] ({{KorJez-ko|조계사|曹溪寺|}}), koji je sjedište korejskog budističkog reda [[Jogye]]. Ostali veliki budistički hramovi su [[Hwagyesa]] i [[Bongeunsa]].
 
Postoje i mnoge [[Protestantizam|protestantske]] crkve u Seoulu. Najstarija protestanska crkva je [[Prezbiterijanska crkva Seosomun]] ({{KorJez-ko|서소문교회||}}), koju je 1946. izgradio [[Kim Dong-Chul]], izbjeglica iz Sjeverne Koreje. Nalazi se u četvrti [[Seosomun]] u [[Okruzi Seoula|okrugu]] [[Jung (Seoul)|Jung]]. Osim [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanaca]], u Seoulu su zastupljeni i [[metodisti]], [[Baptizam|baptisti]] i [[luteranizam|luterani]].
 
[[Seulska središnja džamija]] ({{KorJez-ko|서울 중앙 성원|서울 中央 聖院|Seoul Jung-ang Seongweon}}) jedina je [[džamija]] u Seoulu. Otvorena je 1976. u četvrti [[Itaewon]] u okrugu [[Yongsan (Seoul)|Yongsan]] na desnoj obali Hana. Molitve se vrše na [[engleski jezik|engleskom]], [[arapski jezik|arapskom]] i korejskom jeziku. Većina vjernika je [[Arapi|arapskog]], [[Indija|indijskog]], [[pakistan]]skog ili [[Turska|turskog]] porijekla.
{{raščistiti}}
 
[[Datoteka:Khitai5.jpg|desno|mini|Komandni dio tvrđave Namhansanseong]]
[[Datoteka:Korea-Bukhansan-19.jpg|desno|mini|Tvrđava Bukhansanseong]]
Oko 30 km jugoistočno od Seoula nalazi se tvrđava [[Namhansanseong]] ({{KorJez-ko|남한산성|南漢山城|}}) (''Brdska tvrđava južno od Hana''), omiljeno izletište stanovnika grada. Tvrđava je povezana [[Seulski metro|metroom]] {{Seoulski metro|s08}} i stanicom [[Namhansanseong (stanica metroa)|Namhansanseong]]. Izgrađena je prije 2.000 godina za vrijeme dinastije Baekje i sastoji se od oko 8 km dugog i mjestimično do 7 m visokog zida. Većina postojećih sadašnjih građevina potječe iz 17. i 18. stoljeća, kada se tvrđava koristila za odbranu od kineskih agresora za vrijeme dinastije Joseon. U tvrđavi je 1637. kapitulirao kralj [[Injo]] sa 14.000 vojnika u borbi protiv [[Mandžurci|Mandžuraca]], nakon čega je Koreja potpala pod vlast Mandžurije.
 
Tvrđava [[Bukhansanseong]] ({{KorJez-ko|북한산성|北漢山城|}}) (''Brdska tvrđava sjeverno od Hana''), na sjeveru grada, druga je važnija antička tvrđava u Seoulu. Izgrađena je na obroncima [[Bukhan]]a, otprilike u isto vrijeme, kao i Namhansanseong, za dinastije Baekje i nekoliko puta bila je napadnuta. Nakon napada kineske vojske u 16. stoljeću (dinastija [[Ming]]) korejski kralj dao je dodatno izgraditi tvrđavu. Za vrijeme Korejskog rata tvrđava je djelomično porušena, a u poslijeratnom periodu je restaurirana.
 
==== Nekropole ====
Grobnica [[Gwangneung]] ({{KorJez-ko|광릉}}), u kojoj su sahranjeni korejski kralj [[Sejo]] i njegova žena kraljica [[Yun Chon-hi]], jedna je od grobnica u Seoulu s najvišim umjetničkim i slikarskim nivoom. Nekropola se nalazi 28 km sjeveroistočno od grada, odmah iza [[Uijongbu]]a, dok su grobovi skriveni u dubokoj šumi.
 
Grobovi trećeg ([[Taejong]]) i 24. kralja ([[Heonjong]]) iz dinastije Joseon nalaze se u [[Hongneung]]u ({{korJez-ko|홍릉}}) u četvrti [[Naekok-dong]] na jugoistoku Seoula. U blizini se nalaze i grobovi kralja Taejonga, kraljice [[Wonkyong]], kralja [[Sunjo]]a i kraljice [[Sunwon]]. Većina grobova okružena je [[granit]]nim figurama, koje prikazuju vazale kraljeva, kao i životinje iz korejskih [[mit]]skih predanja. Svake godine 8. maja održava se ceremonija [[chesa]], koju vode potomci dinastije Joseon.
 
=== Parkovi ===
|}
===== Bejzbol =====
U Seoulu postoje tri profesionalna bejzbolska kluba, koji se takmiče pod okriljem [[Korejska bejzbolska organizacija|Korejske bejzbolske organizacije]] ({{KorJez-ko| 한국야구위원회|韓國野球委員會|Han-guk Yagu Wiwonhoe}}): [[Doosan Bears]], [[LG Twins]] i [[Nexen Heroes]].
 
===== Košarka =====
[[Datoteka:AREX EMU2000.jpg|mini|ldesno|Linije metroa AREX između Međunarodnog aerodroma Incheon i Seoula]]
==== Zračni saobraćaj ====
Seoul ima dva aerodroma: [[Međunarodni aerodrom Incheon]] (IIA) i [[Aerodrom Gimpo|Gimpo]] (GMP). Međunarodni aerodrom Incheon ({{KorJez-ko|인천국제공항|仁川國際空港|Incheon Gukje Gonghang}}) otvoren je 2001, kad je preuzeo ulogu glavnog međunarodnog aerodroma Seoula. Nalazi se 50&nbsp;km zapadno od grada na otoku [[Yeongjongdo]] i sa Seoulom je povezan autoputem, mrežom autobuskih linija i od 2008. linijom [[Seulski metro|metroa]] {{Seoulski metro|arx}}. Također je povezan željeznicom s Aerodromom Gimpo. Aerodrom je 2013. primio 41.482.828 putnika.
 
Gimpo ({{KorJez-ko|김포국제공항|金浦國際空港|Gimpogukjegonghang}}) do 2001. služio je kao međunarodni aerodrom, a sada se koristi uglavnom za letove unutar Južne Koreje. 2006. godine imao je 13.766.388 putnika.<ref name="aci">[http://www.airports.org ACI]</ref> Nalazi se 18&nbsp;km od Seoula.
 
==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Seulski metro}}
[[Datoteka:South Korea subway logo.svg|desno|120px|mini|Logo Seulskog metroa]]
Optimalno prevezno sredstvo u Seoulu je [[Seulski metro|metro]] ({{KorJez-ko|서울 지하철|}}). Prva dionica puštena je u promet 15.&nbsp;augusta 1974. Danas je ukupna dužina metroa 433&nbsp;km, a metro se neprekidno dograđuje. Vozovi metroa voze svaki dan od 5:30&nbsp;h do 23:30, obično u intervalima od 4-6&nbsp;minuta, a u dijelu dana s najvećim brojem putnika (tzv. ''špici'') svake 3-4&nbsp;minute. Dnevno seulski metro koristi oko 3 miliona putnika, dok ih godišnje preveze oko 2 i po milijarde, te je najfrekventniji metro na svijetu. Mreža metroa sastoji se od 9 linija, kojima upravljaju 4 firme: [[Seoul Metro]], [[Seoul Metropolitan Rapid Transit Corporation]] (SMRT), [[Korail]] i [[Metro 9]] (Veolia Transport). Linije metroa obilježene su definiranim bojama (npr. {{Seulski metro|s05}}, {{Seulski metro|ever}}, {{Seulski metro|i01}}) što strancima, koji ne poznaju korejsko pismo, omogućava lakše snalaženje. Ime naredne stanice oglašava se na displeju u metrou, te objavljivanjem naziva stanice na [[Korejski jezik|korejskom]], [[Kineski jezik|kineskom]], [[Japanski jezik|japanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].
 
Metro povezuje Seoul s [[Incheon]]om i [[Južnokorejske provincije|južnokorejskim provincijama]] [[Gyeonggi]], [[Chungcheongnam]] i [[Gangwon]] te ima ukupno 617 stanica.