Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Čovjek"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene korisnika Pumpkin002 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Falcon Bos
No edit summary
Red 1:
{{Taksokvir
| boja = lightbluepink
| naziv = Čovjek<br>''Homo sapiens''
| status = {{StatusSigurni}}
| slika = Human.svg
Red 26:
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
}}
'''Čovjek''' (latmn. ''hūmānus'ljudi', ''homōlat'', ''homo'' = čovjek, osoba; mn. ''hominis'' = ljudi) definiradefiniše se kao na [[biologija|biološkobiološki]], [[sociologija|sociološkosociološki]] i [[duhovnost|duhovnoduhovni]] bićenačin.
 
Kao riječ i izraz, "čovjek" je [[historija|historijski]], [[religija|vjerski]] i [[kultura|kulturno]] uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske [[vrsta|vrste]] općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, [[Transseksualnost|transseksualce]], itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod [[latinski jezik|latinske]] riječi ''[[homo]]'' koja označava "osobu"." Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom]], gdje se riječ ''man'', doslovno "[[muškarac]]"," često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne spolovepolove koji nisu muški, kao naprimjer žene.
 
== Biološki aspekt ==
 
Biološki, čovjek se klasifikuje kao [[Vrsta (biologija)|vrsta]] ''Homohomo sapiens'' (na [[latinski jezik|latinskom]], "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz [[rod (biologija)|roda]] ''[[Homohomo (rod)|homo]]'' (na latinskom, "čovjek"); ''Homohomo sapiens'' je [[dvonožnost|dvonogi]] [[primat (biologija)|primat]] iz natporodice [[Hominidi|Hominoideahominoidea]], u koju spadaju ostali [[čovjekoliki majmun]]i: [[čimpanza|čimpanze]], [[gorila|gorile]], [[orangutaniorangutan]]i i [[gibonigibon]]i. Od ostalih [[primat]]a ih izdvajaju:
#Y-oblikovane glavne brazde na površini kutnjaka,
#bezrepost, i
#položaj ramenskog (lopatičnog) pojasa (leđni, a ne bočni).<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.</ref>
 
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni [[mozak]], koji je u stanju da vrši apstraktno [[mišljenje]], [[govor]], [[jezik]] i [[introspekcija|introspekciju]]. Čini se da se [[dvonožnostdvonošci (biologija)|dvonožnodvonogo]] kretanje [[evolucija|evolucijskievolutivno]] razvilo prije [[mozakencefalizacija|encefalizacije]], tj. razvoja [[veliki mozak|velikog mozga]]. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji [[mozak|ljudskog mozga]] je još uvijek u toku.
*'''Divergencija DNK sekvenci čovjeka i ostalih [[hominidi|hominida]] ''' ('''%''')
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
|-
| style="background:#ddffdd;" | '''Pokazatelj'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''Čovjek – Čimpanza'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''Čovjek – Gorila'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''Čovjek – Orangutan'''
|-
|'''''Alu''''' '''elementi '''
|2
|–
|–
|-
| style="background:#ddffdd;" |'''[[Nekodirajuća DNK|Nekodirajuće sekvence]] [[hromosom Y|hromosoma Y]]'''
|1.68 ± 0.19
|2.33 ± 0.2
|5.63 ± 0.35
|-
| style="background:#f3fff3;" |'''[[Autosom]]ni [[pseudogen]]i'''
|1.64 ± 0.10
|1.87 ± 0.11
|–
|-
| style="background:#ddffdd;" |'''[[Pseudogen]]i [[hromosom X (čovjek)|hromosoma X]]'''
|1.47 ± 0.17
|–
|–
|-
| style="background:#f3fff3;" | '''[[Autosom]]ne [[Nekodirajuća DNK|nekodirajuće sekvence]]'''
|1.24 ± 0.07
| 1.62 ± 0.08
| 3.08 ± 0.11
|-
| style="background:#ddffdd;" | '''[[Gen]]i''' '''K'''<sub>s</sub>
| 1.11
|1.48
|2.98
|-
| style="background:#f3fff3;" |'''[[Intron]]i'''
|0.93 ± 0.08
| 1.23 ± 0.09
| –
|-
| style="background:#ddffdd;" |'''Xq13.3'''
| 0.92 ± 0.10
| 1.42 ± 0.12
|3.00 ± 0.18
|-
|style="background:#f3fff3;" | '''Subtotal [[hromosom X (čovjek)|X hromosoma]]'''
| 1.16 ± 0.07
| 1.47 ± 0.08
| –
|-
|style="background:#ddffdd;" | '''[[Gen]]i''' '''K'''<sub>a</sub>
|0.8
|0.93
|1.96
|-
|}
 
== Sociološki aspekt ==
 
Sociološki, čovjek je suštinski [[društvo|društveno]] biće, kao i većina [[primat (biologija)|primata]]. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu od [[nacija|nacije]] i [[država|države]] pa sve do [[porodica|porodice]].
 
{| border=1 cellspacing="0" cellpadding="4" width="308" style="float:left; border:1px solid gray; border-collapse:collapse; font-size:90%; margin:0 0 .5em 1em;"
|+ style="font-size:smaller;text-align:right;" |
! colspan="2" style="background: Green; color: pink; text-align:center;" | Statistika ljudskog društva
|-
|Ukupan broj ljudi
| 6.861.000.000<ref>[http://www.census.gov/ipc/www/popclockworld.html Procjena broja ljudi na svijetu]</ref>(august 2010)
|-
|Gustoća stanovništva
|12,7 st./km<sup>2</sup> na ukupnoj površini Zemlji<br />43,6 st./km<sup>2</sup> na kopnu
|-
| valign="top" | Najveće aglomeracije
| style="text-align: left;" | [[Tokio]], [[Mumbai]], [[Seul]], [[Delhi]], [[Mexico City]], [[Istanbul]], [[New York City]], [[Lagos]], [[Jakarta]], [[Sao Paulo]], [[Osaka]], [[Shanghai]], [[Manila]], [[Hong Kong]]-[[Shenzhen]], [[Los Angeles]], [[Kuala Lumpur]], [[Kolkata]], [[Teheran]], [[Moskva]], [[Kairo]], [[Chicago]], [[Buenos Aires]], [[Pariz]], [[London]], [[Taipei]], [[Peking]], [[Karači]], [[Dhaka]], [[Philadelphia]], [[Ruhr]], [[Toronto]] <br />
|}
 
== Duhovni, vjerski i kulturni aspekt ==
 
Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem [[nauka|nauke]] i [[tehnologija|tehnologije]], [[religija|religije]] i [[mitologija|mitologije]], [[običaj]]a i [[ritual]]a, [[estetika|estetskih]] i društvenih [[vrijednost]]i i [[norma|normi]] - jednom riječju, [[duhovnost|duhovnih]] i [[kultura|kulturnih]] aktivnosti.
 
== Također pogledajte ==
* [[Biografski indeks]]
* [[Antropologija]]
* [[Bioantropologija]]
* [[Sociologija]]
* [[Kulturalna antropologija]]
[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Kultura]]
 
== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}
* [http://www.mnsu.edu/emuseum/biology/humanevolution/sapiens.html MNSU]
* [http://www.archaeologyinfo.com/homosapiens.htm Archaeology Info]
* [http://humanorigins.si.edu/evidence/human-fossils/species/homo-sapiens Homo sapiens]&nbsp;– The Smithsonian Institution's Human Origins Program
* {{eol|327955|Homo sapiens Linnaeus, 1758}}
* View the [http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Info/Index human genome] on Ensembl
{{Spoken Wikipedia 4|2013-03-16|WIKIPEDIA_SPOKEN_ARTICLE_Human_Part_1_of_4.ogg|WIKIPEDIA_SPOKEN_ARTICLE_Human_Part_2_of_4.ogg|WIKIPEDIA_SPOKEN_ARTICLE_Human_Part_3_of_4.ogg|WIKIPEDIA_SPOKEN_ARTICLE_Human_Part_4_of_4.ogg}}
{{Human Evolution}}
{{Prehistoric technology}}
{{Hominidae nav}}
{{Apes}}
 
== Reference ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Čovjek"