Razlika između verzija stranice "Ahmed-agina džamija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 1:
{{Infokutija vjerski objekt
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Ahmed-agina| dzamijaime = 1.jpg|mini|desno|Ahmed-agina džamija u Vitezu 2016.]]
| slika = Ahmed-agina džamija.jpg
'''Ahmed-agina džamija''' je najstariji objekat na području općine [[Vitez (grad)|Vitez]], u Starom Vitezu. Izgrađena je [[1589]]/[[1590]]. godine. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao [[Sinan Čelebi]]. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari rimski most na Divjaku, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.
| veličina_slike = 200px
| alt_slike =
| opis_slike = Ahmed-agina džamija u Vitezu 2016.
| vrsta_karte = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte = 250px
| reljef_karte = da
| opis_karte = Položaj Ahmed-agine džamije u Bosni i Hercegovini
| geografska_širina = 44.156174
| geografska_dužina = 17.789499
| lokacija = [[Vitez (grad)|Vitez]]
| država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| oznaka_baštine =
| arhitekt =
| arhitektonski_tip =
| arhitektonski_stil =
| osnivač =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka =
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina =
| širina =
| visina_maks =
| broj_munara = 1
| visina_munare =
| materijali =
}}
'''Ahmed-agina džamija''' je najstariji je objekat na području općine [[Vitez (grad)|Vitez]], u Starom Vitezu. Izgrađena je [[1589]]/[[1590]]. godine. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao [[Sinan Čelebi]]. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari rimski most na Divjaku, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.
 
== Historija ==
Od džamije koja je izgrađena 1590. godina u izvornom obliku su ostali su zidovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drvena [[munara]] koja je sružena [[1962]]. godine srušena, a ozidana je nova munara od pune cigle. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena je 1985/86. godine. U vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiHBosni i Hercegovini]], džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine [[1993]]. munara je dva puta direktno pogođena. Nakon rata, [[1996]]. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i crijepa. Na zahtjev vjernika, [[2001]]. godine, džamija je proširena i obezbijeđeno je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[namaz]]a. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste godine je urađena je podna izolacija i izmijenjen pod. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam]]sku kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija munare koja je dograđena za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje kubeta bakrom, a vanjski zidovi su obloženi [[sedra|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija ima i svoj [[vakuf]]. Do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao je 120 [[dunum]]a zemlje. Veći dio je nacionalizacijom, arondacijom ili eksproprijacijom oduzet vakufu. Pored džamije nalazi se i mezarje.
 
Od džamije koja je izgrađena 1590. godina u izvornom obliku su ostali zidovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drvena [[munara]] koja je [[1962]]. godine srušena, a ozidana je nova munara od pune cigle. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985/86. godine. U vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine [[1993]]. munara je dva puta direktno pogođena. Nakon rata, [[1996]]. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i crijepa. Na zahtjev vjernika, [[2001]]. godine, džamija je proširena i obezbijeđeno je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[namaz]]a. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste godine je urađena podna izolacija i izmijenjen pod. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam]]sku kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija munare koja je dograđena za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje kubeta bakrom, a vanjski zidovi su obloženi [[sedra|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija ima i svoj [[vakuf]]. Do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 [[dunum]]a zemlje. Veći dio je nacionalizacijom, arondacijom ili eksproprijacijom oduzet vakufu. Pored džamije nalazi se i mezarje.
 
== Imami i hatibi ==
Po sjećanju starijih mještana, a što je zabilježio Hasan ef. Mujkić, imami i hatibi ove džamije subilisu bili: hadži Ahmed ef. Zukan, Ibrahim ef. Arapčić (student El Azhera u Kairu), Salih ef. Patković, izvjesni Rahman ef. i Ragib ef., Hasan ef. Mujkić, Omer ef. Meštrovac, Mihnet ef. Mehmedović.<ref>{{cite web |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/5637-imam-za-primjer-svakodnevna-mukabela |title=Imam Mihnet ef. Mehmedović: Svakodnevna mukabela |work=[[Preporod (novine)|Preporod]] |accessdate= 29. 11. 2017}}</ref>
Po sjećanju starijih mještana, a što je zabilježio Hasan ef. Mujkić, imami i hatibi ove džamije su bili: hadži Ahmed ef. Zukan, Ibrahim ef. Arapčić (student El Azhera u Kairu), Salih ef. Patković, izvjesni Rahman ef. i Ragib ef., Hasan ef. Mujkić, Omer ef. Meštrovac, Mihnet ef. Mehmedović.
 
== Reference ==
{{referencerefspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ahmed-aga mosque (Vitez)}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* {{službeni sajt|http://www.islamskazajednica.ba}} Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
 
{{Džamije u Bosni i Hercegovini}}
==Vanjski linkovi==
 
{{stub-džamija}}
[[Kategorija:Džamije u Vitezu]]
[[Kategorija:Arhitektura 1580-ih]]