Razlika između verzija stranice "Elektricitet"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Lightning3.jpg|thumb|[[Munja]] je jedan od najatraktivnijih efekata elektriciteta.]]
{{Nedostaju izvori}}
{{Elektromagnetizam|cTopic=Elektricitet}}
'''Elektricitet''' ([[Grčki jezik|grčki]] '''ήλεκτρο''' (ilektro); ''[[ćilibar]]'', ''jantar'') je pojam koji opisuje sve fenomene proizašle iz prisutnosti i toka [[električni naboj|električnog naboja]]. Nosioci električnog naboja su negativne čestice elektroni i pozitivne čestice protoni i ioni.
 
'''Elektricitet''' je skup [[fizika]]lnih fenomena povezanih sa prisustvom i kretanjem [[Električni naboj|električnog naboja]]. Iako se na početku smatrao kao fenomen odvojen od [[magnetizam|magnetizma]], nakon razvoja [[Maxwellove jednačine|Maxwellovih jednačina]], oba su prepoznata kao dio jedinstvenog fenomena: [[elektromagnetizam]]. Različiti uobičajeni fenomeni su povezani sa elektricitetom, uključujući [[munja|munje]], [[statički elektricitet]], [[električno grijanje]], [[električno pražnjenje]] i mnogi drugi.
{{FizikaPortal}}
{{Stub-fiz}}
 
Prisustvo električnog naboja, koji može biti pozitivan ili negativan, proizvodi [[električno polje]]. Sa druge strane, kretanje električnih naboja, koje je poznato kao [[električna struja]], proizvodi [[magnetno polje]].
 
Kada se naboj postavi na mjesto na kojem postji električno polje, sila će djelovati na njega. Magnituda ove sile je data [[Coulombov zakon|Coulombovim zakonom]]. Dakle, ukoliko bi se naboj pomjerio, električno polje bi vršilo [[Rad (fizika)|rad]] na električni naboj. Zbog toga možemo govoriti o [[električni potencijal|električnom potencijalu]] u određenoj tački u prostoru, koji je jednak radu koji izvrši vanjski agent prenoseći jedinicu pozitivnog naboja od proizvoljno odabrane referentne tačke do te tačke bez ikakvog ubrzanja i obično se izražava u [[volt]]ima.
 
Elektricitet je u srcu mnogih modernih tehnologija i koristi se za:
* '''[[električna snaga|električnu snagu]]''' gdje se električna struja koristi za napajanje opreme;
* '''[[elektronika|elektroniku]]''' koja se bavi [[električne mreže|električnim kolima]] koja uključuju [[Pasivnost (inženjerstvo)|aktivne električne komponente]] kao što su [[elektronska cijev|elektronske cijevi]], [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]] i [[integralno kolo|integralna kola]], te povezane interkonekcijske tehnologije.
 
Električni fenomeni se proučavaju još od antike, iako je napredak teorijskog razumijevanja ostao spor do sedamnaestog i osamnaestog vijeka. Čak i tada, praktična primjena elektriciteta je bila mala, a [[Elektrotehnika|inženjeri elektrotehnike]] su ga tek krajem devetnaestog vijeka uspjeli staviti u upotrebu za industrijske i stambene potrebe. Brzo širenje elektrotehnike u tom vremenu je transformisalo industriju i društvo, postajući tako pokretačka snaga [[Druga industrijska revolucija|Druge industrijske revolucije]]. Izuzetna svestranost elektriciteta znači da se može iskoristiti u neograničenom broju oblasti koje uključuju [[transport]], [[grijanje]], [[Električna rasvjeta|rasvjetu]], [[Telekomunikacije|komunikaciju]] i [[računanje]]. Električna snaga sada predstavlja kičmeni stub modernog industrijskog društva.<ref>
{{Citation
| first = D.A. | last = Jones
| title = Electrical engineering: the backbone of society
| journal = Proceedings of the IEE: Science, Measurement and Technology
| pages = 1–10
| volume = 138
| issue = 1
| doi = 10.1049/ip-a-3.1991.0001
| year = 1991}}
</ref>
 
== Reference ==
{{FizikaPortal}}
{{Commonscat|Electricity}}
{{Refspisak}}
 
[[Kategorija:Fizika]]