Razlika između verzija stranice "Carl von Linné"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 21:
| potpis =Linne autograph.png.svg
}}
[[Datoteka:Carl von Linné i Lund.jpg|mini|desno|260px|Statua Linnaeusa kao studenta na Univerzitetu u [[Lund]]u]]
 
[[Datoteka:Carl von Linné i LundLinnaeus1758-title-page.jpg|thumbmini|uprightdesno|300px260px|StatuaNaslovna Linnaeusastrana kao10. studentaizdanja na''Systema Univerzitetu uNaturæ'' ([[Lund1758]]u.)]]
[[Datoteka:Linnaeus1758-title-page.jpg|thumb|upright|Naslovna strana 10. izdanja ''Systema Naturæ'' ([[1758]].)]]
 
'''Carl Nilsson Linnaeus''' (nakon dobijanja plemićke titule naziva se '''Carl von Linné''' a svoja djela na latinskom potpisuje kao '''Carolus Linnaeus''', Råshult/Småland, [[23. maj]]a [[1707]] – Uppsala, [[10. januar]]a [[1778]]) [[Švedska|švedski]] je [[Botanika|botaničar]].
 
Osnivač i prvi predsjednik [[Švedska|švedske]] Akademije nauka i prirodoslovnog muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu nomenklature životinjskog svijeta, uvođenjem [[Binarna nomenklatura|binarne nomenklature]], tako da svaka biljka i životinja imaju dva imena - roda i vrste. Linnéov sistem nomenklature održao se do našeg doba.<ref>{{Cite web|url=http://www.famousscientists.org/carolus-linnaeus/|title=Carolus Linnaeus - Biography, Facts and Pictures|last=|first=|date=|website=www.famousscientists.org|publisher=|language=en|accessdate=1. 5. 2014}}</ref>
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350px|lijevo|Rodna kuća Carla von Linnéa <br><small>(Ispred nje stoji grupa biologa sa [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], [[1974]].)</small>]]
 
== Život i djelo ==
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350pxdesno|lijevo260px|Rodna kuća Carla von Linnéa <br><small>(Ispred nje stoji grupa biologa sa [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], [[1974]].)</small>]]
Linnaeus je rođen u selu Småland , u južnoj Švedskoj. Veći dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali (''[[Uppsala]] University''), gdje je počeo držati predavanja iz [[botanika|botanike]], u [[1730]]. Od [[1735]]. do [[1738]]. živio je u [[Holandija|Holandiji]], gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela ''Systema Naturae''. Zatim se vratio u [[Švedska|Švedsku]], gdje je postao profesor [[medicina|medicine]] i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upućen je na nekoliko putovanja kroz Švedsku da prikuplja kolekciju i klasificira [[biljke]] i [[životinje]]. Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uključujući i [[mineral]]e.
Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Line 38 ⟶ 36:
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica ''Linn''. Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu ''Homo sapiens'', jer nakon usvajanja [[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature]], jedini poznati primjerak bio njegov opis.<ref>{{cite book|last1=Thomson|first1=Thomas|title=History of the Royal Society From Its Institution to the End of the Eighteenth Century|year=2011|origyear=1812|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge (UK)|isbn=978-1-108-02815-8|page=35|url=https://books.google.co.in/books?id=DUlt0htkZZgC&pg}}</ref><ref name="Blunt15-16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 15–16.</ref><ref name="Stöver5">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 5.</ref> <ref name="Blunt16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 16.</ref><ref name="Stöver5-6">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 5–6.</ref><ref>Carl von Linnés betydelse såsom naturforskare och läkare : skildringar utgifna af Kungl. Vetenskapsakademien i anledning af tvåhundraårsdagen af Linnés födelse ([http://runeberg.org/linne200ar/linnebotan/0007.html source])</ref><ref name="Blunt17-18">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 17–18.</ref><ref name="Stöver8-11">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 8–11.</ref>
 
== Biografija ==
Linnaeus je rođen u selu [[Rashult]] u [[Småland]]u , [[Švedska]], 23. [[maja 1707]]. Bio je prvo dijete Nicolausa (Nilsa) Ingemarssona (koji je kasnije usvojio prezime Linnaeus) i Christine Brodersonia. Njegov brat i sestre su Anna Maria Linnæa, Sofija Juliana Linnæa, Samuel Linnaeus i Emerentia Linnæa.
Line 47 ⟶ 45:
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga,u skandinavskih zemaljama, korišten je [[patronimija|patronimski]] sistem imenovanja po ocu. Njegov otac je dobio prezime Ingemarsson jer je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na ''Universitet u Lundu'', morao je da upiše ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj [[lipa|lipi]] (ili lipama), [[švedski jezik|švedski]] ''lind'', koje su rasle na porodičnom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ . Kad je Carl rođen, imenovan je kao Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek se pisao sa ligaturom ''ae'', kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlov patronimik bi bio Nilsson, tj zvao bi se Carl Nilsson Linnaeus.
=== Rano obrazovanje ===
Linnaeusov otac ga je u ranoj dobi počeo podučavati u osnovama latinskog jezika, religije i geografije. Kada je Linnaeus imao sedam godina, Nils je odlučio da za njega angažira tutora. Roditelji su izabrali Johana Telandera, sina lokalnog Yeomana. Linnaeus ga nije volio, pišući u svojoj autobiografiji da je Telander "bolje znao ugasiti talente djeteta nego ih razvijati".
Line 54 ⟶ 52:
Linnaeus je [[1724]]. pošao u Växjö Katedralskola, gdje je studirao uglavnom [[grčki jezik|grčki]] i [[hebrejski jezik]], [[teologija|teologiju]] i [[matematika|matematiku]], nastavni plan i program dizajniran za dječake koji se pripremaju za svećenika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, Linnaeusov otac je posjetio profesore da pita kako napreduje učenje njegovog sina. Na njegovo zaprepašćenje, većina je rekla da dječak nikada neće postati naučnik. Jedino je Rothman i inače vjerovao da bi Linnaeus mogao imati budućnost u medicini. Doktor je ponudio da Linnaeus živi sa njegovom porodicom u Växjöu i da ga podučava u [[fiziologija|fiziologiji]] i botanici. Nils je prihvatio ovu ponudu.
 
=== Studij ===
==== Lund ====
Rothman je ukazivao Linnaeusu da je botanika ozbiljna tema. Predavao mu je klasifikaciju biljaka prema Tournefortovom sistemu. Linnaeus je učio i o [[spolno razmnožavanje|seksualnoj reprodukciji]] biljaka, prema Sébastienu Vaillantu . U [[1727]]., Linnaeus, u 21. godini, upisano se na Lund University u Skånee. Bio je registriran kao ''Carolus Linnaeus'', što je latinski oblik njegovog punog imena i prezimena, koji je i kasnije koristitio u publikacijama na latinskom.
Profesor [[Kilian Stobæus]], naučnik o prirodi, [[ljekar]] i [[historičar]], ponudio je Linnaeusu podučavanje i smještaj, kao i korištenje njegove biblioteke, koja je uključivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istraživao floru Županije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.
 
==== Uppsala ====
U augustu [[1728]]., Linnaeus je odlučio da ode na ''Uppsala University'' po savjet Rothmana, koji je vjerovao da će biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporučio dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck više nije držao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, [[zoologija|zoologije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[anatomija|anatomije]] nisu bila na najboljem nivou. U Uppsali, Linnaeus je upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa , koji je bio profesor teologije i botaničar amater. On je primio Linnaeusa u svoj dom i dozvolio da skoristi njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botaničkih biblioteke u Švedskoj.
[[Datoteka:Syst-sex.jpg|thumbmini|350pxdesno|260px|Prašnici i tučkovi 24 razreda biljaka]]
U [[1729]]., Linnaeus je napisao tezu, ''Praeludia Sponsaliorum Plantarum'' o [[spolno razmnožavanje|spolnom razmnožavanju]] biljaka. To je privuklo Rudbeckovu pažnju; u maju [[1730]]., on je odabrao Linnaeusa za predavanja na Univerzitetu, iako je mladić bio samo student druge godine. Njegova predavanja su bila popularna, a Linnaeus se često obraćao publici od 300 ljudi. U junu, Linnaeus je preselio iz Celzijusove kuće kod Rudbecka da postane tutor za troje najmlađih, od njegovih 24 djece. Njegovo prijateljstvo s Celzijusom nije slabilo i oni su nastavili botaničke ekspedicije. Tokom te zime, Linnaeus je počeo da sumnja u Tournefortov sistem klasifikacije i odlučio da stvori jedan svoj. Njegov plan je bio da biljke podijele po broju [[prašnik]]a i [[tučak|tučkova]]. Počeo da piše nekoliko knjiga, koje će kasnije rezultirati u, naprimjer, ''Genera Plantarum'' i ''Critica Botanica''. Također je također napisao knjigu (''Adonis Uplandicus'') o biljkama koje su uzgajane u Botaničkom vrtu Uppsala.
Rudbeck i bivši pomoćnik, Nils Rosén, vratili su se na Univerzitetu Mar [[1731]]. sa diplomom iz medicine. Rosén je počeo da drži predavanja iz anatomije i pokušao da preuzme Linnaeusova predavanja iz botanike, ali je Rudbeck to spriječio. Do decembra, Rosén je Linnaeusa privatno podučavao iz medicine. U decembru, Linnaeus je imao "neslaganja" sa Rudbeckovom suprugom i morao iseliti iz kuće svog mentora; njegov odnos s Rudbeckom se nije bio prepreka za dalju saradnju. Za Božić, Linnaeus se vratio kući u Stenbrohult da posjeti svoje roditelje, po prvi put nakon tri godine. Njegova majka je odobravala njegov propust da postane svećenik i bila je zadovoljna činjenicom da je naučio predavati na Univerzitetu.<ref name="Blunt18">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 18.</ref><ref name="Stöver13">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 13.</ref><ref name="Blunt21-22">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 21–22.</ref><ref name="Stöver15">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 15.</ref><ref name="Stöver14-15">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 14–15.</ref><ref name="Blunt23-25">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 23–25.</ref><ref name="Blunt31-32">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 31–32.</ref><ref name="Stöver19-20">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 19–20.</ref>
 
=== Doktorat ===
One gradove u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
Line 76 ⟶ 74:
Sljedeći korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija. Prije odlaska iz Uppsale, Artedi i Linnaeus su odlučili da, ako jedan od njih da umre, preživjeli završi posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u [[Amsterdam]]u, a njegov nedovršeni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeusu da ga završi.
 
== Objavljivanje ''Systema Naturae'' ==
Jedan od prvih naučnika sa kojima se Linnaeus sasta0 u Holandiji bio je [[Johan Frederik Gronovius]], kojem je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz Švedske. Rukopis je opisivao novi sistem klasifikacije biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti štampanje. Uz dodatni novčani doprinos škotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao ''Systema Naturae'' ([[1735]].).
 
U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botaničara [[Herman Boerhaave|Hermanom Boerhaaveom]], koji je pokušao ubijediti Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Južnu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navodeći da ne bi podnio vrućine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botaničara [[Johannes Burman|Johannesa Burmana]] . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlučio je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom tog boravka, Linnaeus je pomogao Burmanu u radu na ''Thesaurus Zeylanicus''. Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: ''Fundamenta Botanica'' i ''Bibliotheca Botanica''.
 
== Rektor Univerziteta u Uppsali ==
U [[1750]]., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su bila vrlo popularna i često su održavana u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još popularnije od predavanja, bile su botaničke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi učenici istraživali [[flora|floru]] i [[fauna|faunu]] u blizini Uppsale.
Line 88 ⟶ 86:
 
== ''Nutrix Noveca''==
[[Datoteka:Nutrix_noverca.jpg|thumbmini|leftdesno|upright260px|Korice ''Nutrix Noverca'' ([[1752]].)]]
 
U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za žene više klase da imaju [[dojilja|dojilje]] za svoje bebe. Linnaeus se pridružio kampanji za okončanje ove prakse u Švedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je [[1752]]. objavio tezu uz Fredericka Lindberga, ljekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u suštini imala smisao predsjedavajućeg recenzenta (''prases'') za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na [[francuski jezik]] (J. E. Gilibert) u [[1770]]., kao ''La Nourrice marâtre, ou disertacija sur les apartmana funestes du nourrisage Mercenaire''. Linnaeus je predložio da bi djeca mogla apsorbirati ličnost svojih dojilja kroz mlijeko. Divio se praksi brige o djeci kod [[Laponac]]a i naglasio kako su im zdrave bebe, u odnosu na one Evropljane koji su zaposlili dojilje. Pomenuo je i poređenje sa ponašanjem divljih životinja i naglasio kako nijedna od njih ne uskraćuje novorođenčadi majčino mlijeko. Mislio je da je njegov aktivizam odigrao ulogu u njegovom izboru termina ''Mammalia'' za klasu organizama.
 
== ''Species Plantarum'' ==
[[Datoteka:Linné-Praeludia Sponsaliorum Plantarum.jpg|thumbmini|300pxdesno|260px|Prikaz [[polinacija|polinacije]] u ''Praeludia Sponsaliorum Plantarum'' ([[1729]].)]]
Linnaeus je objavio i ''Species Plantarum'' , rads koji je sada međunarodno prihvaćena kao polazište moderne [[botanička nomenklatura|botaničke nomenklature]], u [[1753]]. Prvi tom je izdata 24. maja, a drugi tomu slijedi 16. augusta iste godine. Knjiga sadrži 1.200 stranica i objavljena je u dva toma; opisano je preko 7.300 vrsta. Iste godine kralj ga je proglasio vitezom Reda Polarne Zvijezde; BIO JE prvi civil u Švedskoj koji je postao vitez u ovoj oblasti. On je tada rijetko viđan da ne nosi oznake časti.
 
== Glavne publikacije ==
*''Systema Naturae'' je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. Do trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njoj su uglavnom korištena, za to vrijeme, glomazna imena, kao što su ''Physalis annua ramosissima'', ''Ramis angulosis glabris'', ''Foliis dentato-serratis''. Dopunjena su konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao npr. ''Homo sapiens''. Druga (pridjevska) oznaka je služila kao '''opis'' vrste (=razuimni, umni). Imena i sadržaj viših kategorija su građena i raspoređena na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodove, a može se reći da je to definitivno popularizirao u naučnoj zajednici.
Line 114 ⟶ 112:
''Philosophia Botanica'' ([[1751]].)je sažetak Linnaeusovih razmišljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u ''Fundamenta Botanica'' ([[1736]].) i ''Critica Botanica'' ([[1737]].). Ostale publikacije čine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uključuju njegove ''Classes Plantarum'' i ''Bibliotheca Botanica'': sve su štampane u Holandiji (kao i ''Genera Plantarum'' ([[1737]].) i ''Systema Naturae'' ([[1735]].), a ''Philosophia'' je istovremeno objavljena i u [[Stockholm]]u.
 
== Lineovska taksonomija ==
[[Datoteka:Linnaeus - Regnum Animale (1735).png|thumbmini|rightdesno|350px260px|Prikaz životinjskog carstva (''Regnum Animale'') iz 1. izdanja ''Systema Naturæ'' ([[1735]].)]]
{{Glavni|Taksonomija}}
Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihvaćenih konvencija za imenovanje organizama jer njegova taksonomipredstavlja polazište suvremene [[binarna nomenklatura|dvočlane nomenklature]].<ref name="Reveal 1993 p. 160-161">[[#Reveal|Reveal & Pringle (1993)]], p.&nbsp;160–161.</ref> Tokom 18. stoljeća šire se znanja iz prirodne historije, kada je Linnaeus razvio ono što je postalo poznato kao ''Lineovska taksonomija''; sistem [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]] se sada široko koristi u svim [[biologija| biološkim naukama]]. Prethodni zoolog [[Rumphius]] ([[1627]].-[[1702]].) u ovoj oblasti je sastavio klasifikacijski sistem, koji je bio, više ili manje, približan Lineovom, a njegovi materijali su doprinijeli kasnijem razvoju binomne naučne klasifikacije po Linnaeusu.<ref>{{cite book |last=Monk, |first=K.A. |author2=Fretes, Y. |author3=Reksodiharjo-Lilley, G. |title=The Ecology of Nusa Tenggara and Maluku |publisher=Periplus Editions Ltd. |year=1996 |page=4|location=Hong Kong |isbn=962-593-076-0}}</ref>
Line 133 ⟶ 131:
Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svoje knjige ''Manual of Natural History'' ([[1779]].), predložio da se primati podijele u ''Quadrumana'' (četveroruki, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i ''Bimana'' (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih [[Georges Cuvier]]. Neki su podigli razliku čak na razinu [[red (biologija)|reda]]. Međutim, mnoga zajednička obilježja ljudi i drugih primata – a posebno [[veliki majmuni|velikih majmuna]] – jasno je pokazala da razlike nemaju naučni smisao. [[Charles Darwin]] je u ''Porijeklu čovjeka''...[[1871]]. napisao:
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu čovjeka, uključujući i njegove mentalne sposobnosti, prati Johanna Friedricha Blumenbacha i Georgesa Cuviera, te su stavljili čovjeka u poseban red, pod naslovom ''Bimana'', a samim tim i na jednakost s redovima ''Quadrumana'', ''Carnivora'', itd. Mnogi naši nedavni najbolji prirodnjaci su ponavljali onaj pogled koje je prvi predložio Linnaeus, a koji je tako izvanredan u svojoj mudrosti, i stavlli čovjeka u isti red sa ''Quadrumana'', pod nazivom ''Primata''. Pravda ovog zaključka će biti priložena: na prvom mjestu, moramo imati na umu komparativne beznačajnosti razvijenosti mozga u čovjeka, za klasifikaciju i da je snažno obilježena razlika između lobanje čovjeka i ''Quadrumana'' (u zadnje vrijeme insistira Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff , Christoph Theodor Aeby, i drugi), očigledno proizlaze iz njihovog različito razvijenog mozga. Na drugom mjestu, moramo imati na umu da su skoro sve druge i važnije razlike između čovjeka i ''Quadrumana'' očigledno po svojoj prirodi adaptacijske, a odnose se uglavnom na uspravan položaj čovjeka; kao što je struktura ruku, stopala, i karlice, zakrivljenost kičme, i položaj glave."}}
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|thumbmini|leftdesno|300px260px|Detalji iz 6. izdanja ''Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između''Homo'' ''Simia'']]
 
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|thumb|left|300px|Detalji iz 6. izdanja ''Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između''Homo'' ''Simia'']]
Pokazalo se da su, u to pogledu, teološki problemi dvostruki: prvo, svrstavanje čovjeka u isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna će smanjiti njegov duhovno viši položaj, za koji čovjek pretpostavlja da se nalazi u velikom lancu bića, i drugo, zato što [[Biblija]] kaže da je čovjek stvoren na sliku [[Bog]]a<ref>Genesis, 1:26–1:27: 9</ref> ([[teomorfizam]]). Ako repati/bezrepi majmuni i ljudi nisu bili jasno i zasebno stvoreni, to bi značilo da su i oni nastali u liku Boga. To je nešto što mnogi nisu mogli prihvatiti.<ref name="Frängsmyr171-172">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], pp. 171–172.</ref> Sukob između [[pogled na svijet|pogleda na svijet]], još uvijek traje, [[kontroverza stvaranje-evolucija]], ozbiljnoje počeo sa objavljivanjem knjige ''Porijeklo vrsta...'' [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], [[1859]].
 
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae'' je predstavio nove termine, uključujući i '' Mammalia'' i ''Primati'', od kojih se potonji može zamijeniti sa ''Anthropomorpha''<ref name="Frängsmyr175">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], p. 175.</ref>, a ljudima je dao puno binominalno ime ''Homo sapiens''.<ref name="Blunt8">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 8.</ref> Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istoričari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog bivšeg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da čovjek biološki pripada životinjskom carstvo i morao je biti u njega uključen.
 
== Također pogledajte ==
*[[Historija botanike]]
*[[Biološka klasifikacija]]
Line 146 ⟶ 143:
 
==Reference==
{{Refspisak|2}}
 
== Dopunska literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book |last=Anderson |first=Margaret J. |title=Carl Linnaeus: Father of Classification |year=1997 |publisher=Enslow Publishers |location=United States |isbn=978-0-89490-786-9 |ref=Anderson}}
Line 182 ⟶ 179:
* {{cite book |last1=Wilson |first1=Don E. |author2=DeeAnn M. Reeder |year=2005 |title=Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference |volume=1 |edition=3rd |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-8221-0 |ref=Wilson}}
* {{cite book |author=Windelspecht, Michael |year=2002 |title=Groundbreaking Scientific Experiments, Inventions, and Discoveries of the 17th century |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-31501-5 |ref=Windelspecht}}
{{Refend}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commons categoryCommonscat|Carl von Linné|Linnaeus}}
 
;Biografija
Line 216 ⟶ 214:
[[Kategorija:Rođeni 1707.]]
[[Kategorija:Umrli 1778.]]
[[Kategorija:PisciBiografije, na latinskom jezikuŠvedska]]
[[Kategorija:Švedski ljekari]]
[[Kategorija:Švedski pisci]]
[[Kategorija:Švedski biolozi]]
[[Kategorija:Švedski botaničari]]
[[Kategorija:Švedski entomolozi]]
[[Kategorija:Švedski Lutherani]]
[[Kategorija:Švedski mamalozi]]
[[Kategorija:Švedski taksonomi]]
[[Kategorija:Švedski mikolozi]]
[[Kategorija:Švedski ornitolozi]]
[[Kategorija:Švedski naučnici]]
[[Kategorija:Pisci na latinskom jeziku]]
[[Kategorija:Arahnolozi]]
[[Kategorija:Botanička nomenklatura]]
[[Kategorija:Botaničari]]
[[Kategorija:Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Historijske definicije rase]]
[[Kategorija:Članovi Pruske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevske švedske akademije nauka]]
[[Kategorija:Švedski biolozo]]
[[Kategorija:Švedski botaničari]]
[[Kategorija:Švedski entomolozi]]
[[Kategorija:Švedski Lutherani]]
[[Kategorija:Švedski mamalozi]]
[[Kategorija:Švedski taksonomi]]
[[Kategorija:Botaničari sa autorskim skraćenicama]]
[[Kategorija:Vitezovi Reda Polarne Zvijezde]]
[[Kategorija:Švedski naučnici]]
[[Kategorija:Terminolozi]]
 
[[Kategorija:Biografije, Švedska]]
[[Kategorija:Švedski biolozi]]
[[Kategorija:Švedski botaničari]]
[[Kategorija:Švedski mikolozi]]
[[Kategorija:Švedski ornitolozi]]