Razlika između verzija stranice "Epifit"

[[Datoteka:DirkvdM red flat epiphyte.jpg|thumb|desno|200px|Crveni glatki epifit, u blizini lokaliteta Orosí, [[Kostarika]]]]

[[Datoteka:Clinging root of epiphyte.jpg|thumb|200px| Prijanjajući korijen jedne orhideje]]

 

'''Epifit''' je biljka koja raste neškodljivo na drugim biljakama (kao što je drvo) i crpi vlagu i hranjive tvari iz zraka, kiše, a ponekad i od krhotina koje se oko nje nakupljaju. Epifiti razlikuju se od parazita po tome što epifiti rastu na drugim biljkama samo zbog fizičke podrške, a nužno ne utiču negativno na domaćina. Oni, dakle od domaćina ne uzimaju ni vodu, niti hranljive materije. Epifitni organizam koji nije biljka označava se kao [[epibiont]].<ref>{{cite book|author1=Hickey, M. |author2=King, C. |year=2001|title=The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms|publisher=Cambridge University Press}}</ref> Epifti obično žive u umerenom pojasu (npr. mnoge [[mahovine]] iz skupine [[Marchantiophyta | jetrenjače]], [[lišaj]]i i [[alga|alge]]) ili u tropima (npr. mnoge [[paprati]], [[kaktus | kaktusi]], [[orhideje]] i [[Bromelin]] e).<ref>''Webster's Third New International Dictionary of the English Language, Unabridged''. (1976). Vol. I, p. 764. Encyclopædia Britannica, Inc. Chicago.</ref> Mnogo je kućnog [[cvijet|cveća]] koje spada u epifetske vrste, zbog minimalnih zahtjeve za vodom i tipom tla. Epifiti pružaju bogata i raznovrsna staništa za druge organizme, uključujući životinje, gljive, bakterije i [[Mycetozoa|miksomicete]] (sluzave gljive).<ref>{{cite journal|author1=Sydney E. Everhart |author2=Joseph S. Ely |author3=Harold W. Keller |url=http://people.oregonstate.edu/~everhars/CanopyEpiphytes_Botany2009.pdf|title=Evaluation of tree canopy epiphytes and bark characteristics associated with the presence of corticolous myxomycetes|year=2009|journal=Botany|volume=87|pages=509–517|doi=10.1139/b09-027}}</ref>