Razlika između verzija stranice "Portal:Biografija"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Biografija knjizevnika Ruzdije Adzovica
m Vraćene izmjene korisnika SakiIbris (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4
 
Red 1:
{{Portal:Biografija/Uvod}}
{| style="width:100%;"
|-
| style="width:60%; vertical-align:top;" |
{{kutija u boji
| slika = Crystal_Clear_app_wp.png
| naslov = Izabrani članak
| link = Portal:Biografija/Izabrani_članak
| sadržaj = {{Portal:Biografija/Izabrani_članak}}
}}
{{kutija u boji
| slika = Nuvola_apps_package_graphics.png
| naslov = Izabrana slika
| link = Portal:Biografija/Izabrana_slika
| sadržaj = {{Portal:Biografija/Izabrana slika}}
}}
| style="width:40%; vertical-align:top;" |
{{kutija u boji
|slika=Nuvola_apps_klipper.png
|naslov=Poslovi
|link=Portal:Biografija/Poslovi
|sadržaj={{Portal:Biografija/Poslovi}}
}}
{{kutija u boji
|slika=Nuvola_apps_kmenuedit.png
|naslov=Kategorije
|link=Portal:Biografija/Kategorije
|sadržaj={{Portal:Biografija/Kategorije}}
}}
{{kutija u boji
|slika=Nuvola_apps_klipper.png
|naslov=Dodatno
|link=Portal:Biografija/Dodatno
|sadržaj={{Portal:Biografija/Dodatno}}
}}
 
|-
=== '''Ruždija Adžović-Ruždo'''===
|}
 
{{kutija u boji
{{'''Ruždija Adžović-Ruždo'''(Titograd, 23. januar 1962.godine)novinar, publicista i književnik.
|slika=Nuvola_apps_randr.png
Sadržaj :Biografija/Djela}}
|naslov=Ostali portali
 
|link=Šablon:Portali
{{Ruždija Adžović je rođen 23. januara 1962. godine u Tuzima-Titograd(Podgorica) u Crnoj Gori. U Tuzima je završio osnovnu školu, u Podgorici gimnaziju, a u Sarajevu Fakultet političkih nauka- Odsjek žurnalistika. Svestran i talentovan oprobao se na više polja. Dugogodišnji muzičar i muzički stvaralac, bavio se slikarstvom, a u zadnje vrijeme ozbiljno je zagrizao u književnost.
|sadržaj={{portali}}
Profesionalni novinar je od 1986. godine. Trinaest godina je radio kao novinar i urednik na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove, između ostalih i za ,,Liberal'', ,,Monitor'', ,,Krug'', beogradski ,,Privredni pregled'', sarajevske ,,Vecernje novine'' i magazin ,,Una''.
}}
Bio je i novinar i urednik u nekoliko dnevnih novina u Sarajevu. Radio je u ,,Jutarnjim novinama'', ,,Nezavisnim novinama'', bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova ,, BH Dnevnika'' i ,,As'', urednik u ,,Dnevnom Avazu'' te urednik magazina ,,Banke u BiH''. Trenutno radi kao PR HO ,,Merhamet'' MDD i glavni urednik mista ,,Naš Merhamet''. Adžovićje zastupljen u bibliografskom leksikonu ,,Ko je ko u BiH'' te u Leksikonu ,,Boŝnjaci/Muslimani Crne Gore''.}}
 
'''Djela'''
 
{{Adžović je u književnost ušao prvom knjigom monografija '''Merhamet – 100 godina''', objavljena povodom stogodišnjice Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet", potom knjiga '''Sto godina dobročinstva Merhameta''', koja je objavljena u Turskoj i prevedena je na turski jezik.}}
 
 
{{Treća knjiga je roman '''Ogrlica iz Šanliurfe ''' 2014. godine.Kao novinara, čovjeka, ali i kao Bošnjaka, pogađale su ga priče o zvjerstvima koje su počinili zločinci u ratnim godinama 1992-1995. godine u našoj zemlji, ali i činjenica da mnogi od njih nisu pokazivali ni trunku kajanja tokom suđenja u Hagu. Sve je to bio motiv za novinara i publicistu Ruždiju Adžovića da, nakon mnogobrojnih novinarskih tekstova, o tome progovori svojim romanom prvijencem “Ogrlica iz Šanliurfe”, čija radnja prati život junaka Sinana koji na neki način personificira sudbinu BiH. Roman je preveden i izdat na turskom jeziku. Priprema se i izdanje na albanskom jeziku.}}
 
{{Četvrti roman '''Kilibarda-Sarajevski dani '''.Ova knjiga govori o profesoru, književniku, bivšem političaru i diplomati Novaku Kilibardi, o njegovoj transformaciji od protagoniste velikosrpske politike, kada je s Radovanom Karadžićem i Jovanom Raškovićem držao mitinge po Bosni i Hercegovini, do čovjeka, kako kaže autor knjige Adžović, koji je uvidio i javno priznao svoju grešku, "te se u najtežem periodu po bošnjački narod javno, u Parlamentu Crne Gore, izvinio Bošnjacima“.}}
 
 
{{Peti roman '''Sebijini snovi''' iziŝao je 2017. godine. Radnja polovine pripovijetki „Sebijini snovi“ smještena je u Sarajevu, Tuzli i mnogim neimenovanim bosanskim čaršijama, ali i u Podgorici, Tuzima, Bijelom Polju, Beranama.
Recenzije za knjigu „Sebijini snovi“ napisali su naš poznati pisac i akademik Abdulah Sidran i crnogorski književnik prof. dr. Novak Kilibarda.
{{U oba svoja bitna elementa: bajkovitom i folklornom (“Vučko”), i tradicionalno-realističkom, kojega bi – da govorimo o slikarstvu – morali nazvati hiperrealizmom (“Sebijini snovi”, “Usud ljepote”...). Ako vam duše nisu sasvim oguglale na ljudsku nesreću i bol, budite spremni da otpatite i oplačete nad sudbinom jedne seoske djevojke, čiju želju da studira medicinu, u Sarajevu, osujećuje očeva neprikosnovena odluka da je “dadne u Njujork”, za jednog tamošnjeg zemljaka, zavičajca, “uspješnog”poslovnog čovjeka - rekao je Sidran.
Književno ostvarenje Ruždije Adžovića u zbirci “Sebijini snovi” slijedi put kojim, kao prozni pisci, hode Ivo Andrić i Meša Selimović. A, to znači da pisca Ruždiju Adžovića nije obuzeo prozni modernizam koji je odmaknut od duhovnosti etnosa kojemu on pripada - rekao je Klibarda.}}
 
U pripremi su mu nova knjiga o akademiku Muhamedu Filipoviću i novi roman '''Put do tihe luke'''.
 
 
 
<ref>Djela Ruždije Adžovića</ref>