Verzija na dan 19 februar 2017 u 14:37 pogledaj izvor Srđan (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 72.941 edit m →‎Vanjski linkovi: Uklonjeni piratski linkovi. Ako ima negdje na slobodnim sajtovima (naprimjer, archive.org) dodati. ← Starija izmjena		Verzija na dan 8 oktobar 2017 u 12:06 pogledaj izvor Srđan (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 72.941 edit mNo edit summary Novija izmjena →
Red 29: Prvo pismo hrvatskog jezika bila je [[glagoljica]], za koju se pretpostavlja da su je u Hrvatsku donijeli učenici [[Ćirilo i Metodije\|Ćirila i Metodija]]. Ubrzo se javlja i drugo pismo, [[ćirilica]] (nastala izvorno u Bugarskoj u Preslavu), koja je, došavši u Bosnu također prošla kroz više grafijskih i pravopisnih promjena, te je tako nastao specifičan vid ćirilice, [[bosančica]], kojim su se služili [[Bošnjani]], ali je pismo bilo u upotrebi nekad i među Hrvatima. Latinica u hrvatski jezik ulazi kasnije, u [[14. vijek\|14. vijeku]], tako da do 1300ih Hrvati pišu na tri pisma: glagoljici, bosančici ili zapadnoj ćirilici i latinici. Prvi pisani spomenici Hrvata na slavenskom jeziku su Bašćanska ploča (ostrvo [[~~Krk (ostrvo)\|~~Krk]], 11. vijek), dijelovi Kločevog glagoljaša (11. vijek), te Valunska ploča (Istra, 11. vijek). To su tekstovi na staroslavenskom s elementima narodnog govora, pisani uglavnom glagoljicom. Međutim, zlatno doba pismenosti i književnosti na hrvatsko-crkvenoslavenskom pada kasnije, u 14. i 15. vijeku (Misal kneza Novaka, Hrvojev misal, Petrisov zbornik, Berčićeva zbirka). Ta vrsta književnosti uglavnom prestaje sredinom i krajem 15. vijeka. Sljedeća važna pojava je raslojavanje staroslavenskog i dijalekatska diferencijacija. Od 12. do 15. vijeka, na području od Sutle do [[Timok]]a dolazi do pojave niza dijalekata koji se mogu klasificirati u tri narječja, čakavsko, štokavsko i kajkavsko:

Razlika između verzija stranice "Hrvatski jezik"