Razlika između verzija stranice "Kameni reljef s grbom grada Bihaća"

Reljef je izrađen od kamena [[bihacit]]a, vrste laparastog krečnjaka iz okoliceokoline [[Bihać]]a.

Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 x 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na otoku, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza otoka jeste da on predstavlja otok sv. Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji [[Bela IV, kralj Ugarske|ugarskog kralja Bele IV]] izdatoj 25.02.1260. godine. Ista povelja spominje da je grad nastao na otoku sv. Ladislava i da je u vlasti opatije topuske. Ubrzo potom, 1262. godine, Bihać je postao kraljevskim gradom (''regia civitas''), odnosno neovisnom slobodnom općinom.