Arhaik: razlika između verzija

Bez promjene veličine ,  prije 5 godina
m
Vraćene izmjene korisnika 141.136.159.71 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m (Vraćene izmjene korisnika 141.136.159.71 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4)
Zemlja u ranome arhaiku vjerovatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonska ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smtraju da je prvobitna kontinentalna kora nastala iznad [[vruća tačka|vrućih tačaka]], a ne zona subdukcije.
 
Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: Kanadski štit ([[Sjeverna Amerika]]), Baltički štit ([[EuropaEvropa]]), Sibirski kraton ([[Azija]]), Gvajanski štit, Brazilski štit, Patagonijski štit ([[Južna Amerika]]), Zapadnoafrički štit, Angola-kasai štit, Tanzanijski štit, Rodezijsko-transvalski štit ([[Afrika]]), Indijski kraton, Ygarn štit, Pilbara štit ([[Australija]]).
 
Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izložene na površini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na [[Grenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], zapadnoj Australiji i južnoj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tokom ovog eona, stijene te starosti čine samo 7% sadašnjih kratona na svijetu. Čak i kad uzmemo u obzir eroziju i uništenje nekadašnjih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% današnje kontinentalne kore nastalo tokom arhaika.