Razlika između verzija stranice "Vuk Stefanović Karadžić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 21:
== Biografija ==
 
'''Vuk Stefanović Karadžić''' ([[1787]]-[[1864]]) rođen je u porodici u kojoj su djeca umirala, pa je dobio ime Vuk da ga "vještice ne bi ubile". Rođen je u [[Tršić]]u u Osmanskom Carstvu (danas Srbija). Pisanje i čitanje je naučio od rođaka Jevte Savića, koji je bio jedini pismen čovjek u kraju. Obrazovanje je nastavio u [[Lozinca|Loznici]], a kasnije u manastiru [[Manastir Tronoša|Tronoši]]. Kako ga u samostanumanastiru nisu učili, nego tjerali da čuva stoku, otac ga vrati kući. Ne uspjevši da se upiše u [[Karlovac|karlovačku]] gimnaziju, on odlazi u [[Petrinje]]. Kasnije stiže u [[Beograd]] da upozna [[Dositej Obradović|Dositeja]], svog voljenog prosvjetitelja. Ovaj ga grubo otjera od sebe i Vuk razočaran odlazi u [[Jadar]] i počinje raditi kao pisar kod [[Jakov Nenadović|Jakova Nenadovića]]. Kad je otvorena Velika škola u Beogradu, Vuk je postao njen đak. Ubrzo oboljeva i odlazi na liječenje u [[Pešta|Peštu]]. Kasnije se vraća u [[Srbija|Srbiju]] i kada ustanak propada, odlazi u [[Beč]]. U Beču upoznaje [[Jernej Kopitar|Jerneja Kopitara]] koji mu dalje pomaže u ostvarenju planova. Započeo je svoj rad na reformi [[Srpski jezik|srpskog jezika]] i pravopisa i uvođenju narodnog jezika u književnost. Zbog problema s [[Miloš Obrenović|knezom Milošem]] bilo mu je zabranjeno tiskati knjige u Srbiji, a i u austrijskoj državi, svojim radom stiče prijatelje i pomoć u [[Rusija|Rusiji]], gdje dobija stalnu penziju [[1826]]. godine. U porodici mu je ostala živa samo kći Mina Karadžić. Njegova glavna djela su: "Početni udžbenik srpskog jezika"(1814), "Rječnik srpskog jezika" (1818. i 1852), Novi zavjet (Prevod na srpski jezik, 1847.), Srpske narodne priče (1821.,1853.,1870.), Srpsko epsko pjesništvo (1845)
 
Vuk je umro u Beču. Njegove kosti prenesene su u Beograd [[1897]]. godine i s velikim počastima sahranjene u Sabornoj crkvi, pored Dositeja Obradovića.