Razlika između verzija stranice "Aktinij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 112:
 
== Osobine ==
Aktinij je mehki, srebreno-sjajni,<ref name="blueglow"/><ref name=brit/> [[radioaktivnost|radioaktivni]] metalni element. Njegov [[modul smicanja]] (Coulombov modul) vrlo je blizak onom kod olova.<ref name="Seitz"/> Zbog vrlo snažne radioaktivnosti aktinija, on u mraku sjaji svijetloplavom svjetlošću, koja potječe jer se okolni zrak ionizira zbog emisije energetskih čestica.<ref name="Muller"/> Hemijske osobine su slične osobinama [[lantan]]a i drugih lantanoida, pa je sve te elemente vrlo teško razdvojiti iz ruda uranija. Ekstrakcija otapalima i [[ionoizmjenjivačka hromatografija]] su najčešće metode korištene u izdvajanju aktinija.<ref name="Katz"/> Kao prvi element među [[aktinoidi]], a po njemu je ova grupa i dobila ime, na isti način kao što je [[lantan]] za lantanoide. Međutim, aktinoidi su u mnogo većoj mjeri različiti između sebe u odnosu na lantanoide, tako da sve do 1928. i prijedloga [[Charles Janet|Charlesa Janeta]] o najznačajnijoj izmjeni [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejevog]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]] još od formiranja grupe lantanoida, tako što je uveo aktinoide, a isti prijedlog imao je i [[Glenn T. Seaborg]] 1945. godine.<ref name="glennt"/>
Aktinij je srebrenast, radioaktivni, metalni element. Hemijski znak mu je '''Ac''', specifične mase 10,07 g/cm<sup>3</sup>. Zbog svoje [[radioaktivnost]]i, u mraku svijetli svijetlo-plavom svjetlošću. Nalazi se samo u tragovima u [[uranij|uranijevoj]] rudi kao <sup>227</sup>Ac. Od jedne tone uranija, moguće je dobiti samo deseti gram aktinija. Emituje α i β-čestice sa poluvremenom raspada od 21,773 godinu. Raspad aktinija je dvojak: dok veći dio putem emisije β-čestica prelazi u <sup>227</sup>[[torij|Th]], samo otprilike 1% prelazi u <sup>223</sup>[[francij|Fr]].
 
Aktinij vrlo burno reagira sa kisikom i vlagom iz zraka gradeći bijeli pokrovni sloj aktinij-oksida koji onemogućava daljnju oksidaciju.<ref name="blueglow"/> Kao i kod većine lantanoida i aktinoida, aktinij postoji u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +3, a ioni Ac<sup>3+</sup> su bezbojni u rastvorima.<ref name=bse/> Oksidacijsko stanje +3 se javlja zbog elektronske konfiguracije aktinija [Rn]6d<sup>1</sup>7s<sup>2</sup>, sa tri valentna elektrona koji se vrlo lahko otpuštaju dajući stabilnu strukturu zatvorenih elektronskih ljusci plemenitog plina [[radon]]a.<ref name=brit/> Rijetko oksidacijsko stanje +2 jedino je poznato kod aktinij-dihidrida (AcH<sub>2</sub>); mada se i tu možda radi o elektridnom spoju kao i kod njegovog lakše kongenera lantana u spoju LaH<sub>2</sub>.<ref name=ach/>
 
== Upotreba ==
Line 119 ⟶ 121:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="glennt">{{cite journal|title = The Transuranium Elements|author= Glenn T. Seaborg |journal = Science |volume = 104 |issue = 2704 |year= 1946 |pages = 379–386 |jstor=1675046 |doi = 10.1126/science.104.2704.379 |pmid = 17842184 |bibcode = 1946Sci...104..379S}}</ref>
<ref name="Katz">{{cite journal|title=Chemistry of the Actinide Elements Annual Review of Nuclear Science|volume=1|pages=245–262|year=1952|author=J. J. Katz; Manning W. M.|doi=10.1146/annurev.ns.01.120152.001333|journal=Annual Review of Nuclear Science|bibcode=1952ARNPS...1..245K}}</ref>
<ref name="Muller">{{cite book |author=Richard A. Muller |title=Physics and Technology for Future Presidents: An Introduction to the Essential Physics Every World Leader Needs to Know |url=https://books.google.com/books?id=jMWCDsJesbcC&pg=PA136 |year= 2010 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-13504-5 |pages=136–}}</ref>
<ref name="Seitz">{{Cite book|author=Seitz, Frederick; Turnbull, David|year=1964|url=https://books.google.com/books?id=F9V3a-0V3r8C&pg=PA289|title=Solid state physics: advances in research and applications|publisher=Academic Press|isbn=0-12-607716-9|pages=289–291}}</ref>
<ref name=bse>[http://bse.sci-lib.com/article008169.html Actinium], Большой Советской Энциклопедии; pristupljeno 28. septembra 2017. {{Simboli jezika|ru|ruski}}</ref>
<ref name=ach>{{cite journal |doi=10.1016/0022-1902(61)80369-2 |year=1961 |pages=42–47 |volume=18 |journal=Journal of Inorganic and Nuclear Chemistry |title=The crystal structure of actinium metal and actinium hydride|author=Farr J.; Giorgi A. L.; Bowman M. G.; Money R. K.}}</ref>
<ref name=brit>{{Cite book|chapter=Actinium|title=Encyclopædia Britannica|edition=15|year=1995|page=70}}</ref>
<ref name="blueglow">{{cite journal |title = Preparation of Actinium Metal |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 1955 |volume = 77 |issue = 1 |pages = 237–240 |doi = 10.1021/ja01606a085 |author= Joseph G. Stites; Salutsky Murrell L.; Stone Bob D.}}</ref>
<ref name="Ca9z4cH">{{cite book |author=Reimers, Jeffrey R. |title=Computational Methods for Large Systems: Electronic Structure Approaches for Biotechnology and Nanotechnology |url=https://books.google.com/books?id=Ca9z4_cH-W8C&pg=PA575 |year= 2011 |publisher=John Wiley and Sons |isbn=978-0-470-48788-4 |page=575}}</ref>
<ref name="Gilley">{{cite book |author=Gilley, Cynthia Brooke; Univerzitet Kalifornije, San Diego|title=New convertible isocyanides for the Ugi reaction; application to the stereoselective synthesis of omuralide |url=https://books.google.com/books?id=vJQPInUTy3QC&pg=PR11 |year=2008 |publisher=ProQuest |isbn=978-0-549-79554-4 |page=11}}</ref>