Razlika između verzija stranice "Ilija Kecmanović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
 
Red 2:
 
== Biografija ==
Ranu mladost preveo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u, [[Beč]]u i [[Pariz]]u. Diplomirao je 1925. godine na [[Univerzitet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], na kojem je 1957. stekao i doktorat nauka odbranivši disertaciju ''Život i djelo [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]''. Karijeru srednjoškolskog nastavnika počeo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1928. godine a nastavio u [[Pančevo|Pančevu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. 1933. godine je uhapšen i otpušten iz državne službe u [[Beograd|Beogradu]] zbog ''umnožavanja i rasturanja letaka protiv državnog uređenja''. Kasnije se ponovo zaposlio u [[Beograd]]u, pa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Početkom rata 1941. sa porodicom odveden u koncentracioni logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u [[Srbija|Srbiju]]. Kao pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP-a]], preko [[Bari]]ja i [[Split]]a, vratio se u pobunjenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] pa u tek oslobođeno [[Sarajevo]], gdje postaje urednik kulturne rubrike [[Oslobođenje|Oslobođenja]], a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete BiH, pa rektor [[Pedagoški fakultet Sarajevo|Više pedagoške škole]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1946-1947), upravnik [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodne biblioteke BiH]] (1947-1951). <ref name=CasopisĐuričković> Đuričković, Dejan; ''Srpski pisci Bosne i Hercegovine'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2013.</ref>
Marković, M.; ''Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz ''Poemu o Hristu'')'', Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178</ref> Kasnije se ponovo zaposlio u [[Beograd]]u, pa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Početkom rata 1941. sa porodicom odveden u koncentracioni logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u [[Srbija|Srbiju]]. Kao pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP-a]], preko [[Bari]]ja i [[Split]]a, vratio se u pobunjenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] pa u tek oslobođeno [[Sarajevo]], gdje postaje urednik kulturne rubrike [[Oslobođenje|Oslobođenja]], a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete BiH, pa rektor [[Pedagoški fakultet Sarajevo|Više pedagoške škole]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1946-1947), upravnik [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodne biblioteke BiH]] (1947-1951).<ref name=Buričković> Buričković, Dejan; ''Srpski pisci Bosne i Hercegovine'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2013.</ref>
 
Prije rata, sa [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]], pokrenuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] napredni "mjesečnik za kulturne probleme" ''[[Jugoslovensku reviju]]'' (1930). Bio je takođe urednik beogradskog izdavačkog preduzeća ''Kosmos'' (1937-1938), poslije rata urednik ''Pregleda'' (1946-1948), ''Brazde'' (1950-1951), ''Enciklopedije Jugoslavije za BiH'' (od 1951), ''[[Život (časopis)|Života]]'' (1954-1956). Predsjednik [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|Udruženja književnih prevodilaca BiH]] (do 1963), predsjednik [[Savez književnih prevodilaca Jugoslavije|Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije]] (1963-1966), član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]], član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. kluba]].<ref name=Biografija> Kecmanović, Ilija; ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'', Svjetlost, Sarajevo, 1947.</ref>
 
1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost posmatra u kontekstu "mnogobrojnih činjenica vezanih za naše doba", zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni historičar, pisao o nizu srpskih pisaca 19. stoljeća (o [[Vuk Karadžić|Vuku]], [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]], [[Svetozar Marković (lingvist)|Markoviću]], [[Laza Lazarević|Lazareviću]], [[Stevan Sremac|Sremcu]], [[Simo Matavulj|Matavulju]]), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o [[Ivan Franjo Jukić|I. F. Jukiću]], [[Grga Martić|Martiću]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčeviću]], [[Svetozar Ćorović|Ćoroviću]], [[Petar Kočić|Kočiću]], [[Aleksa Šantić|Šantiću]], [[Vladimir Gaćinović|Gaćinoviću]], i dr.). Prevodio sa [[njemački jezik|njemačkog]], [[francuski jezik|francuskog]] i [[ruski jezik|ruskog]]. Sarađivao u listovima i časopisima ''[[Mlada Bosna]]'', ''[[Jugoslovenska revija]]'', ''[[Život i rad]]'', ''[[Glas jugoslovenskog profesorskog društva]]'', ''[[Pregled]]'', ''[[Izraz]]'', ''[[Život (časopis)|Život]]'', ''[[Oslobođenje]]'', ''[[Književne pobune]]'', ''[[Borba]]'', ''[[Politika (časopis)|Politika]]'', ''NIN'', i dr. <ref name=Biografija2> Kujača, Triša; ''Ilija Kecmanović - Život i delo'', Svjetlost, Sarajevo, 1999.</ref>
 
Umro je 1975. godine.
Line 36 ⟶ 35:
==Reference==
{{Refspisak|2}}
 
==Vanjski linkovi==
* Kujača, Triša; ''Ilija Kecmanović - Život i delo'', Svjetlost, Sarajevo, 1999.
* Kecmanović, Ilija; ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'', Svjetlost, Sarajevo, 1947.
* Marković, M.; ''Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz ''Poemu o Hristu'')'', Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178
 
{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Ilija}}