Razlika između verzija stranice "Mjesec (satelit)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 4:
| slika = [[Datoteka:Full Moon Luc Viatour.jpg|240px]]
| boja = #dddddd
| Otkrio =
| Datum otkrića =
| mp_naziv =
| drugi_nazivi =
| mp_kategorija =
| pridjevi =
| Afel =
| Perihel =
Line 32 ⟶ 29:
| Prirodni satelit = [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]
| Broj satelita =
| Dimenzije =
| Poluprečnik = 1 737,10 km
Line 58 ⟶ 54:
| Apsolutna magnituda =
| Ugaoni prečnik = 29,3 do 34,1
| Pritisak = 10<sup>-7</sup>-10<sup>-10</sup> Pa
| Skalarna visina =
| Atmosferski sastav = [[Argon|Ar]], [[Helij|He]], [[Natrij|Na]], [[Kalij|K]], [[
}}
'''Mjesec''' ({{lat|Luna}}) je [[Zemlja (planeta)|Zemljin]] [[prirodni satelit]]<ref>{{Cite web|title = Moon {{!}} Earth's satellite|url = http://www.britannica.com/place/Moon|website = Encyclopedia Britannica|accessdate = 2016-01-12|language = en}}</ref> i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.400 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi. Mjesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02 km/sek, i prelazi dnevni luk od 13 stepeni i 10 minuta. Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stepeni do 5 stepeni i 18 minuta. Mjesec je čvrsto nebesko tijelo poluprečnika 3473,3 km, te je po površini 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manje od Zemlje. Ubrzanje sile teže je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Oko svoje ose se okrene za 27 dana, 7 sati i 11,5 sekundi ([[sideralna staza]]). Zbog stalnog mijenjanja položaja prema Suncu i Zemlji različito je osvijetljen, pa se sa Zemlje mogu uočiti četiri faze:
Line 73 ⟶ 68:
== Nastanak ==
Smatra se da je Mjesec nastao prije nekih 4,5 milijardi godina, nakon udara [[kometa|komete]]. Njemački istraživači na univerzitetu [[Göttingen]] su analizom [[izotop]]a utvrdili da se Zemlja sudarila s planetom [[Theia]]. Theia je imala veličinu [[Mars]]a.<ref>[http://www.stern.de/wissen/kosmos/erde-trifft-theia-mond-entstand-bei-enormer-planetenkollision-2115725.html Erde trifft Theia: Mond entstand bei enormer Planetenkollision], ''stern.de'' objavljeno 6.6.2014, pristupljeno 15.7.2014. {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Prilikom toga izbačena je velika količina materijala u [[orbita|Zemljinu orbitu]] koja je oblikovala Mjesec.
== Fizičke osobine ==
Mjesec je i reljefno vrlo zanimljivo nebesko tijelo. Prvi je crtež Mjeseca napravio [[Galileo Galilej|Galilej]] [[1609]]. godine. Najniža područja Mjeseca su ogromne sive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je '''Giovanni Riccioli''' ([[1598]]-[[1671]].) nazvao morima [[1651]]. godine, iako u njima nema vode. Ova mora nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje sliče na riječna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpe]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša tačka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom polu, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 metara. Osim planinskih lanaca, na Mjesecu se mogu vidjeti i krateri ili vrtače, koji opet nose imena po najpoznatijim svjetskim naučnicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300 km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 hiljada kratera je otkriveno na Mjesecu
▲Mjesec je i reljefno vrlo zanimljivo nebesko tijelo. Prvi je crtež Mjeseca napravio [[Galileo Galilej|Galilej]] [[1609]]. godine. Najniža područja Mjeseca su ogromne sive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je '''Giovanni Riccioli''' ([[1598]]-[[1671]].) nazvao morima [[1651]]. godine, iako u njima nema vode. Ova mora nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje sliče na riječna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpe]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša tačka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom polu, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 metara. Osim planinskih lanaca, na Mjesecu se mogu vidjeti i krateri ili vrtače, koji opet nose imena po najpoznatijim svjetskim naučnicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300 km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 hiljada kratera je otkriveno na Mjesecu. Jedan od njih nosi ime [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]]. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svijetle pruge ([[Nikola Kopernik|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vrijeme hlađenja Mjeseca.
[[Privlačna sila Zemlje]] je s vremenom toliko usporila Mjesec, da se njegova orbitna brzina prilagodila njegovoj vremenskoj stazi. To znači da se Mjesec okrene samo jedanput oko svoje osi u toku okretanja oko Zemlje. Zbog toga se sa Zemlje može vidjeti samo jedna strana Mjeseca. [[1959]]. godine je sovjetska letjelica/sonda Lunik (
== Svojstva Mjesečeve [[atmosfera|atmosfere]] ==
Line 86 ⟶ 80:
* [[helij]] 25%
* [[neon]] 25%
* [[
* [[argon]] 20%
* tragovi [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[ugljen dioksid|karbon dioksida]]
Line 92 ⟶ 86:
== Sastav Mjesečeve kore ==
* [[
* [[silicij]] 21%
* [[aluminij]] 10%
Line 108 ⟶ 102:
* [[karbon]] 100 ppm
* [[dušik]] 100 ppm
* [[
* [[helij]] 20 ppm
* [[jod]] 5 ppm
| |||