Razlika između verzija stranice "Ilija Kecmanović"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 5:
Marković, M.; ''Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz ''Poemu o Hristu'')'', Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178</ref> Kasnije se ponovo zaposlio u [[Beograd]]u, pa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Početkom rata 1941. sa porodicom odveden u koncentracioni logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u [[Srbija|Srbiju]]. Kao pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP-a]], preko [[Bari]]ja i [[Split]]a, vratio se u pobunjenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] pa u tek oslobođeno [[Sarajevo]], gdje postaje urednik kulturne rubrike [[Oslobođenje|Oslobođenja]], a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete BiH, pa rektor [[Pedagoški fakultet Sarajevo|Više pedagoške škole]] u Sarajevu (1946-1947), upravnik [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodne biblioteke BiH]] (1947-1951).
Prije rata, sa [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]], pokrenuo u Sarajevu napredni "mjesečnik za kulturne probleme" ''Jugoslovensku reviju'' (1930). Bio je takođe urednik beogradskog izdavačkog preduzeća ''Kosmos'' (1937-1938), poslije rata urednik ''Pregleda'' (1946-1948), ''Brazde'' (1950-1951), ''Enciklopedije Jugoslavije za BiH'' (od 1951), ''Života'' (1954-1956). Predsjednik [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|
1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost posmatra u kontekstu "mnogobrojnih činjenica vezanih za naše doba", zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni historičar, pisao o nizu srpskih pisaca 19. stoljeća (o [[Vuk Karadžić|Vuku]], [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]], [[Svetozar Marković (lingvist)|Markoviću]], [[Laza Lazarević|Lazareviću]], [[Stevan Sremac|Sremcu]], [[Simo Matavulj|Matavulju]]), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o [[Ivan Franjo Jukić|I. F. Jukiću]], [[Grga Martić|Martiću]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčeviću]], [[Svetozar Ćorović|Ćoroviću]], [[Petar Kočić|Kočiću]], [[Aleksa Šantić|Šantiću]], [[Vladimir Gaćinović|Gaćinoviću]], i dr.). Prevodio sa [[njemački jezik|njemačkog]], [[francuski jezik|francuskog]] i [[ruski jezik|ruskog]]. Sarađivao u listovima i časopisima ''[[Mlada Bosna]]'', ''[[Jugoslovenska revija]]'', ''[[Život i rad]]'', ''[[Glas jugoslovenskog profesorskog društva]]'', ''[[Pregled]]'', ''[[Izraz]]'', ''[[Život]]'', ''[[Oslobođenje]]'', ''[[Književne pobune]]'', ''[[Borba]]'', ''[[Politika]]'', ''NIN'', i dr. <ref name=Biografija2> Kujača, Triša; ''Ilija Kecmanović - Život i delo'', Svjetlost, Sarajevo, 1999.</ref>
| |||