Razlika između verzija stranice "Kosovska bitka"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 89.216.112.45 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 |
No edit summary |
||
Red 18:
}}
'''Bitka na Kosovu polju''' je bitka vođena [[1389]]. godine između ujedinjenih [[Kraljevina Bosna|bosanskih]], [[Srbija|srpskih]] kneževina i [[Albanci|albanskih]] snaga<ref>[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]</ref><ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm Final report of the United Nations Commission of Experts]</ref> protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u blizini današnje [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo]</ref>
Srpski
Na drugoj strani se nalazio osmanlijski sultan [[Murat I]] sa vojskom iz svih dijelova Osmanlijskog carstva, koja je brojala oko 27-40.000 vojnika<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/>.
Red 27:
U osmanlijskoj vojsci je sultan Murat I upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid.
U početku bitke saveznička kršćanska koalicija je uspjela probiti osmanlijske redove u centru i krilom kojim je zapovijedao Jakub, ali je Bajazid ostao čvrst. U ovoj bici je poginuo osmanski sultan Murat I njegov sin Jakub i trojica paša. Tačan način smrti osmanlijskog sultana Murata je nepoznat. Među historičarima preovladava mišljenje da je u toku bitke izvjesni [[Miloš Kobilić]] na prevaru, nakon što je izrazio pokornost sultanu, ubio Murata.
Nakon ovoga Osmanlije su izvršile protivudar. U ovom napadu je ubijen i srpski knez Lazar Hrebeljanović. Zbog smrti osmanlijskog sultana, Bajazid je povukao vojsku unutar Osmanlijskog carstva da bi osigurao tron.
Karakter bitke i njen ishod čest su predmet spora među historičarima. Radi se o pokušaju balkanskih velmoža da zaustave daljnje prodiranje Osmanlija. Saveznike je okupljao knez Lazar Hrebeljanović
Prema podacima [[Ignacij Voje|Ignacija Vojea]], početkom [[15. vijek]]a [[Bosanci]] su imali informacije da su neki od njihovih vlastelina, učesnika Kosovske bitke, a koji su bili zarobljeni od strane [[Osmanlije|Osmanlija]], još bili živi. Poduzimali su diplomatske napore preko [[Dubrovnik]]a da se oni pokušaju spasiti. <ref>Ignacij Voje, Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965; Pavle Dragičević, Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, „Грађа о прошлости Босне 3“, Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110.</ref>
|