Razlika između izmjena na stranici "Župa Mel"

Dodano 20 bajtova ,  prije 3 godine
m
nema sažetka izmjene
m
Iako se Župa Mel pominje u gotovo svim srednjovjekovnim dokumentima o historiji [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] i [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], njena lokacija do nedavno nije ni naslućivana, niti se time neko ozbiljno bavio. Prvu preciziranu pretpostavku o tome objavila je [[Jelena Mrgić-Radojčić]], locirajući ovu župu u srednji tok [[Ugar|Ugra]], između [[župa Vrbanja]], Zemunik i Lašva. Moguće da je do tog zaključka došla jednostavnim popunjavanjem praznina među župama poznatih granica, a svakako i analogijom sa današnjim toponimima datog područja i njihovim jezičkim korijenima. Iako je njena hipoteza poduprta prihvatljivom logikom, ostaje da buduća istraživanje verificiraju ove zanimljive navode.<ref> Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.</ref><ref>Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.</ref>
 
U dostupnim izvorima, Župa Mel se po prvi puta pominje [[1244]]., u povelji (buli) [[Bela IV|Bele IV]], prema kojoj je u ovoj župi postojala crkva Svetog Kuzme i Damjana. Tragajući za korijenom naziva župe, ranija lingvistička istraživanja su pokazala da ima indo-evropski korijen ''mel''-, što znači "pojavljivati se, štrčati", iz čega je izvedena albansko-rumunska riječ ''mal'' (=brijeg) i slavenski glagol ''mЫěti''. Tako je otvorena je mogućnost da se ova osnova uporedi sa nekim današnjim nazivima uzvisina, kao što su [[Malovan]] ([[Bosna]]), Maljen i Povlen (planine u sjeverozapadnoj [[Srbija|Srbiji]]) i Maljevac u [[Lim|Polimlju]]. Mrgić-Radojčić misli da se naziv župe Mel "sačuvao u nazivu sela Imljani" (≈Mljani). Nakon šireg nabrajanja asocijativnih toponima koji podsjećaju na visove, crkve i svećenike, ona tek tada dolazi do pretpostavke da je centar Župe Mel mogao biti u današnjem selu [[Melina (Dobretići)|Melina]], u kojem se nalaze ostaci utvrde grada '''Korlač''' (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg [[Vitovlje (Travnik)|Vitovlja]] i [[Dobretići|Dobretića]]. Može biti indikativno da u tom kraju još uvijek žive potomci porodice Melić.
 
Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, [[Imljani]]ma i Melinom. Centar Vrhovina je bio u [[Skender Vakuf]]u, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan [[1660]]. godine, a ranije ime mu nije zapisano.<ref>Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.</ref>
 
Južno od Imljana, pri ušću [[Ilomska|Ilomske]] u [[Ugar]], na [[Korićanske stijene|Korićanskim stijenama]] nekada je postojao i grad '''Oštrec''' ili Oštrc. Na [[Gostilj]]u (između [[Vitovlje (Travnik)|Vitovlja]] i [[Turbe]]ta) bio je stari grad '''Tisac''', o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo '''"Korićane"''' je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada [[Jajačka Banovina|Jajačke Banovine]].
 
== Također pogledajte ==