Razlika između izmjena na stranici "Srpska demokratska stranka"

m
m
Srpska demokratska stranka (SDS) je partija čiji je osnivač Jovan Rašković. U toku [[1991]]. stranka je podjeljena na SDS Bosne i Hercegovine (kasnije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]), SDS Hrvatske (kasnije [[Republika srpska krajina|Republike srpske krajine]]) i filijalu u [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] odnosno u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Krovna organizacija je bila SDS Srpskih zemalja čiji je predsjednik do 1996. godine bio [[Radovan Karadžić]].
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] SDS je osnovana u julu [[1990]]. Među prvim članovima bili su [[Radovan Karadžić]] (predsjednik stranke), [[Momčilo Krajišnik]] i [[Biljana Plavšić]].
 
===Osnivanje===
Osnivanje stranke počinje u Hrvatskoj gdje se angažuje Jovan Rašković, koji je radio kao psihijatar u Splitu. Pored toga
 
postojali su odbori u SR Sloveniji i SR Srbiji. Kasnije će se u maju 1990., na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine
 
(RBiH), osnovati Inicijativni odbor stranke. Kao vođa stranke profilisao se u početku Vladimir Srebrov (pravo ime Milan Nikolić). 28. juna 1990 održana je obnoviteljska skupština kulturnog udruženja "Prosvjeta" koju su pokrenuli profesor filozofije Aleksa Buha i književnik Vladimir Nastić. Veliki utjecaj u organizivanju stranke imalu su profesori Milorad Ekmečić i Nikola Koljević. Inače akademik Dobrica Ćosić ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je Karadžić po profesiji bio psihijatar kao i Rašković. Karadžić je radio tada u pokretu "Zelenih" a sumnjalo se da je bio doušnik Službe državne bezbjednosti. U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj da promijeni svoje mišljenje. Pored toga podrazumijevalo i pridobiti dr. Nenada Kecmanovića, koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio stranci Ante Markovića Savezu reformnih snaga Jugoslavije (SRSJ). Nakon što je Stranka demokratske akcije SDA bila već formirana Karadžić je pozvao Aliju Izetbegovića, na zakazanom sastanku pojavio se Muhamed Čengić, s namjerom da
ponudi koaliciju SDA i SDS-a. SDS je otvoreno pozivao na rušenje komunizma. Kasnije će na sastanku Izvršnog odbora "Prosvjete" Koljević, Ekmečić i dr. izvršiti pritisak na Srebrova da mjesto ustupi Karadžiću uz argument "veliki Srbin iz četničke porodice". Uz to je Srebrov organizovao omladinsko krilo "Mlada Bosna" koja je trebala biti udarna pesnica stranke. Izjave Srebrovog poput "neću da budem lider, već samo buntovnik svog naroda u BiH" prikazivalo je Karadžića kao politički umjerenijeg. Kasnije će Srebrov, pod utiskom da je iskorišten, prepustiti svoje mjesto u stranci Karadžiću.
==Miting u Banjoj Luci==
Nakon konsultacija s Beogradom Karadžić organizuje, uz prisustvo Raškovića (SDS Hrvatske) i historičara Rastislava Petrovića veliki miting u Banjaluci uz slogan "BiH u Jugoslaviji". Okupljenima su se obratili parolama: "Tući ćemo se pošteno", "Srpski narod ima pravo na svoju državu", "Niko nas ne može odvojiti od Jugoslavije".
 
Već u proljeće [[1991]]. SDS je proglasio neke dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao "srpske autonomne regije". [[1992]]. godine SDS je pozvala Srbe na bojkot referenduma o nezavisnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ipak nije mogla spriječiti nezavisnost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od tadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]].