Razlika između verzija stranice "Kompleksan broj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Complex number illustration.svg|malo|desno|]]
'''Kompleksni brojevi''' su oni brojevi koji proširuju skup [[realan broj|realnih brojeva]] na način da jednačina <math>x^2 + 1 = 0</math> ima rješenje. Ono je moguće uvođenjem novog [[imaginarni broj|imaginarnog broja]] <math>\mathrm i</math> koji ima osobinu <math>\mathrm i^2 = -1</math>. Ovaj broj <math>\mathrm i</math> označava se kao ''imaginarna jedinica''. U [[elektrotehnika|elektrotehnici]] za njegovo označavanje koristi se slovo <math>\mathrm j</math>, kako bi se izbjegla zabuna sa oznakom za jačinu struje zavisne od vremena (koja se označava sa <math>i</math> ili <math>i(t)</math>).
 
Pojam "kompleksnih brojeva" uveo je [[Carl Friedrich Gauß]] 1831. u djelu ''Theoria residuorum biquadraticorum''. Međutim, temelje teorije kompleksnih brojeva postavio je italijanski matematičar [[Gerolamo Cardano]] u djelu ''Ars magna'' objavljenom u Nürnbergu 1545. te [[Rafael Bombelli]] u djelu ''L'Algebra'' objavljenom u Bologni 1572. a napisanom između 1557. i 1560.<ref>{{Cite book|author = Helmuth Gericke|title = Geschichte des Zahlbegriffs|publisher = Bibliographisches Institut|location = Mannheim|year = 1970|pages = 57–67}}</ref> Uvođenje imaginarne jedinice <math>\mathrm i</math> kao novog broja pripisuje se [[Leonhard Euler|Leonhardu Euleru]].
 
== Definicije ==
U skupu realnih brojeva <math>\mathbb{R}</math> [[Jednačine|jednačina]] <math>x^2-1=0</math> ima dva rješenja
 
Line 22 ⟶ 27:
Skup kompleksnih brojeva možemo smatrati proširenjem skupa realnih brojeva, odnosno svaki realni broj x možemo posmatrati kao kompleksni, uzimajući u prethodnoj notaciji da je y = 0, tj. <math>x = x + 0 i</math>.
 
<!--Komentar-->
Povremeno se moze naići na definiciju <math>i=\sqrt{-1}</math>. U praktičnom smislu (iako korektna) tu definiciju treba koristiti vrlo uvjetno, jer ukoliko uradimo slijedeću operacije dobijamo pogrešan rezultat.
<math>\sqrt{-1}*\sqrt {-1}=\sqrt{1}=1</math>. U pravilu takva vrsta operacije se tretira u domeni kompleksnih brojeva a ne realnih, i prema definiciji kompleksnog broja <math>i=\sqrt{-1}</math>imamo: <math>i*i=-1</math> što je i korektan rezultat.
 
Kompleksni brojevi se mogu formalno definisati kao dvodimenzionalni [[vektor]]i ili uređeni parovi <math>(x,y)</math> realnih brojeva.
 
==Definicija==
Definiciju kompleksnih brojeva kao uređenih parova dao je [[William Rowan Hamilton|William R. Hamilton]] , irski matematičar (1805– 1865.) Ta se definicija temelji samo na osobini realnih brojeva, čime se izbjegava donekle nerazjašnjeni pojam broja <math>\sqrt{-1}</math> .
 
Line 77 ⟶ 81:
 
Modul ili [[apsolutna vrijednost ]] kompleksnog broja <math>z</math> je nenegativni realni broj <math>r=\vert z\vert=\sqrt{x^2+y^2}</math>.
==Sabiranje i oduzimanje kompleksnih brojeva==
[[Datoteka:Vector Addition.svg|malo|desno| 250px ]]
 
==Operacije s kompleksnim brojevima==
[[Datoteka:Vector Addition.svg|malo|desno| 250px ]]
 
U skupu kompleksnih brojeva definisano je [[Sabiranje|sabiranje]].
Line 104 ⟶ 108:
Kompleksni broj <math>-z=(-x,-y)=-x-yi</math> <ref name="skupkomplbr">[https://element.hr/artikli/file/1333 Skup kompleksnih brojeva], pristupljeno 10. jula 2017. {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}</ref>
 
===Množenje kompleksnih brojeva===
Neka su <math>z_1=x_1+iy_1</math> i <math>z_2=x_2+iy_2</math> dva kompleksna broja.
 
Line 110 ⟶ 114:
<math>\displaystyle z_1\cdot z_2 \displaystyle = (x_1+iy_1)(x_2+iy_2)=x_1x_2+iy_1x_2+ix_1y_2+i^2y_1y_2 \displaystyle = x_1x_2-y_1y_2+i(x_1y_2+x_2y_1)</math>
 
====Osobine množenja kompleksnih brojeva====
<math>(z_1*z_2=z_2*z_1 </math> za <math>\forall z_1,z_2 \in \mathbb{C}</math> komutativnost množenja
 
Line 121 ⟶ 125:
<math>z_1 * (z_2 + z_3) = z_1 * z_2 + z_1 * z_3</math> za <math>\forall z_1,z_2, z_3 \in \mathbb{C}</math> distributivnost množenja u odnosu na sabiranje <ref name="skupkomplbr"/>
 
====Realan proizvod dva kompleksna broja====
U skupu kompleksnih brojeva skalarnom proizvodu vektora odgovara pojam realnog proizvoda kompleksnih brojeva koji je skalarni proizvod vektora koji su određeni kompleksnim brojevima koji se množe.
Definicija
Line 161 ⟶ 165:
 
Središte kružnice opisane oko trougla <math>ABC</math> nalazi se u koordinantnom početku kompleksne ravni. Ako su tjemena <math>A</math>, <math>B</math>, <math>C</math> trougla <math>ABC</math> određena kompleksnim brojevima <math>a</math>, <math>b</math>, <math>c</math> respektivno, tada je ortocentar <math>H</math> tog trougla određen kompleksnim brojem <math>h = a + b + c</math>.
 
====Kompleksan proizvod dva kompleksna broja====
Kompleksan proizvod dva kompleksna broja je analogan vektorskom proizvodu vektora.
 
Line 215 ⟶ 220:
 
Neka su <math>A(a)</math>, <math>B(b)</math>, <math>C(c)</math> i <math>D(d)</math> četiri tačke od kojih nikoje tri nisu kolinearne. Tada je <math>AB\parallel CD</math> onda i samo onda ako je <math>(b-a)\times(d-c) = 0</math>
 
==Dijeljenje kompleksnih brojeva==
==Sabiranje i oduzimanje=Dijeljenje kompleksnih brojeva===
 
<math>\displaystyle \frac{z_1}{z_2} \displaystyle = \frac{x_1+iy_1}{x_2+iy_2}\cdot \frac{x_2-iy_2}{x_2-iy_2} \displaystyle = \frac{x_1x_2+y_1y_2}{x_2^2+y_2^2} + i \frac{y_1x_2-x_1y_2}{x_2^2+y_2^2}, \quad \text{za}\quad z_2\neq 0</math>
Line 448 ⟶ 454:
# [http://www.mim-sraga.com/formule/kompleksni-brojevi.htm KOMPLEKSNI - BROJEVI]
# [https://element.hr/artikli/file/1333 Skup kompleksnih brojeva]
#[https://profesorka.wordpress.com/2014/02/21/moavrova-formula-i-n-ti-koren-kompleksnog-broja/ Moavrova formula i n-ti koren kompleksnog broja], 21. februar 2014]
#[https://profesorka.wordpress.com/2014/02/19/mnozenje-i-deljenje-kompleksnih-brojeva-u-trigonometrijskom-obliku/ Množenje i deljenje kompleksnih brojeva u trigonometrijskom obliku], 19. februar 2014.]
#[https://profesorka.wordpress.com/2014/02/17/trigonometrijski-oblik-kompleksnog-broja/ Trigonometrijski oblik kompleksnog broja17broja], 17. februar 2014.]
 
== Vanjski linkovi ==