Razlika između verzija stranice "Jugozapadna Azija"

'''Jugozapadna Azija''' obuhvata veliko područje od [[Egejsko more|Egejskog mora]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]] do [[Afganistan]]a, pa između [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i [[Crno more|Crnog mora]] na sjeveru do [[Adenski zaljevzaliv|Adenskog zaljevazaliva]] na jugu. Radi se o velikom prostoru koji je rijetko naseljen što upućuje na to da su pogodni krajevi ograničeni. Za jugozapadnu Aziju često se kaže da pripada [[Bliski Istokistok|Bliskom Istokuistoku]]. To nije jedinstven prostor, već se dijeli na arapski i izvanarapski svijet. U njemu se prepliću obilježja [[Azija|Azije]], sjeverne [[Afrika|Afrike]] i južne [[Evropa|Evrope]]. Uz to, ovo je od davnina prostor tranzita između kontinenata,zbog čega i danas ima svjetsko značenje, pa se tu isprepliću interesi velikih svjetskih sila. Između država nalazimo velike razlike. Privredni razvoj u tom području su poremetili dugogodišnji vjerski i politički sukobi. Ovdje su i najveće zalihe [[nafta|nafte]] na svijetu, što je potaklo brz razvoj nekih zemalja.

Na krajnjem jugozapadu regije nalazi se [[Arapsko poluostrvo]]. Veći dio poluostrvaa je pustinjski.Naseljenost je neravnomjerna. Većina stanovništva je skoncentrisana u priobalnim područjima i u starim oazama. Suha područja u unutrašnjosti potpuno su nenaseljena. Prema sjeveru reljef prelazi u nizinski kraj [[Mezopotamija|MesopotamijeMezopotamije]] kroz koju teku rijeke [[Eufrat]] i [[Tigris]]. U blizini [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], od sjevera prema jugu, prostire se [[Sirijsko-palestinska udolina]] u kojoj leži [[Mrtvo more]].

Etnički sastav regije: semitsko hamitski narodi ([[Jevreji]] i [[Arapi]]) 35%, iranska grupa naroda ([[Perzijci]], [[Kurdi]], [[Afganistanci]]) oko 35%. Ostatak čine turski narodi ([[Turci]], [[Azerbejdžanci]], [[Turkmeni]], [[Uzbeci]] i [[Kirgizi]]), indo-evropski ([[ArmeniErmeni]]) i kavkaski ([[Gruzini]]).

Veći dio Jugozapadne Azije je vrlo suh pa je zbog toga [[poljoprivreda]] vezana uz navodnjavanje.Najprostranija područja navodnjavanja još od daleke prošlosti nalaze se u Mezopotamiji. Drugi izuzetno plodni dio regije je nizinski kraj od Perzijskog zaljeva do Sredozemlja tzv. Plodni polumjesec. U novije doba navodnjavana površina se mnogo povećala, a posebno se u tome ističe [[Izrael]] koji je sistemom kanala mnoga pustinjska područja pretvorio u plodne površine. U krajevima gdje nema navodnjavanja ljudi se uglavnom bave [[stočarstvo]]m, najviše uzgojem sitne stoke. Najveće bogatstvo Jugozapadne Azije je [[nafta]]. Najveća područja crpljenja su uz [[Perzijski zaljevzaliv]]. Procjene su da se u ovoj regiji nalazi oko 40% svjetskih rezervi nafte. Naftno bogatstvo je sasvim promijenilo način života u ovim zemljama. Nekoliko naftnih [[šeik]]a našlo se na popisu najbogatijih ljudi svijeta. Stanovnici [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], [[Kuvajt]]a, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Bahrein]]a i [[Katar]]a imaju visok životni standard. Slabije plaćene poslove u tim zemljama obavljaju strani radnici. Stručnjaci iz inostranstva u tim zemljama grade najsavremenije ceste, škole i bolnice. Osim po tome ova je regija poznata i po dugogodišnjoj političkoj nesigurnosti. Najdugoročnije krizno žarište je Izrael i zemlje oko njega, a u novije vrijeme [[Irak]] te Afganistan na krajnjem rubu regije.